DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 13 <-- 13 --> PDF |
UTJECAJ POŽARA VEGETACIJE NA TLO I ISHRANU ŠUMSKOG DRVEĆA J. MARTINOVIĆ, N. KOMLENTOVIĆ, D. JEDLOWSKI (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split) SAŽETAK. Rad je dio neobjavljene studije o štetnom utjecajupožara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Autori su na temelju dvogodišnjih istraživanja na 8 primjernih objekata došli do zaključka da u rendzirtamu nti flišu, smeđim tlima na vapnencu i crvenicama pod utjecajem požaravegetacije dolazi do uništenja šumske prostirke, smanjenja sadržaja humusa, prolaznog povećanja sadržaja dušika i fiziološki aktivnog P2O5 i K2O, te narušavanja prigodne arhitekture tla i povećanja podložnosti eroziji. Šumsko drveće i grmlje u prvim godinama nakon požara pokazuje povoljnije stanje ishrane N, P i K, ali se taj efekat ubrzo guhi. UVOD Ovaj rad dio je studije o štetnom utjecaju požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Prvi istraživački projekat o ovoj problematici razrađen je 1972. godine (Urbanistički institut SR Hrvatske, grupa za ekologiju pejzaža). Projekt je obnovljen 1974. godine i povjeren Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Tim se projektom po prvi put kod nas pristupilo širem znanstveno-eksperimentalnom istraživanju požara vegetacije. Zamišljeno je da se u projektu obrade ova pitanja: — gospodarski značaj zaštite vegetacije od požara, — zavisnost požara vegetacije od prirodnih i socijalnih uvjeta, — floristički i biljno-sociološki odnosi opožarenih površina, — fiziološke promjene šumskog drveća pod utjecajem požara, — utjecaj požara na svojstva tla, — studij protupožarnih sistema i gorivosti materijala, — klasifikacija vegetacijsko-pejzažnih jedinica priobalnog područja Hrvatske prema stupnju štetnog djelovanja požara i zahtjevima za njihovu obnovu. U proteklom razdoblju od 1974—1975. godine financiran je od strane Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija samo manji dio navedenog projektnog programa. U toku tog dvogodišnjeg rada naš je zadatak bio da se na reprezentativnim pokusnim objektima utvrde promjene osnovnih komponenti plodnosti tla uvjetovanih požarom i analizira stanje ishrane šumskog drveća i grmlja u vezi s požarom vegetacije, te pristupi osnivanju pokusa pošumljavanja opožarenih površina s ciljem pronalaženja najracionalnijih metoda njihove obnove i dubljeg egzaktnijeg proučavanja posljedica požara. |