DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 13     <-- 13 -->        PDF

UTJECAJ POŽARA VEGETACIJE
NA TLO I ISHRANU ŠUMSKOG DRVEĆA


J. MARTINOVIĆ, N. KOMLENTOVIĆ, D. JEDLOWSKI
(Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split)
SAŽETAK. Rad je dio neobjavljene studije o štetnom utjecajupožara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske.
Autori su na temelju dvogodišnjih istraživanja na 8 primjernih
objekata došli do zaključka da u rendzirtamu nti flišu,
smeđim tlima na vapnencu i crvenicama pod utjecajem požaravegetacije dolazi do uništenja šumske prostirke, smanjenja sadržaja
humusa, prolaznog povećanja sadržaja dušika i fiziološki aktivnog
P2O5 i K2O, te narušavanja prigodne arhitekture tla i povećanja
podložnosti eroziji. Šumsko drveće i grmlje u prvim godinama
nakon požara pokazuje povoljnije stanje ishrane N, P i K,
ali se taj efekat ubrzo guhi.


UVOD


Ovaj rad dio je studije o štetnom utjecaju požara na vegetaciju, biotop
i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Prvi istraživački projekat o ovoj
problematici razrađen je 1972. godine (Urbanistički institut SR Hrvatske,
grupa za ekologiju pejzaža). Projekt je obnovljen 1974. godine i povjeren
Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Tim se projektom
po prvi put kod nas pristupilo širem znanstveno-eksperimentalnom istraživanju
požara vegetacije. Zamišljeno je da se u projektu obrade ova pitanja:



gospodarski značaj zaštite vegetacije od požara,

zavisnost požara vegetacije od prirodnih i socijalnih uvjeta,

floristički i biljno-sociološki odnosi opožarenih površina,

fiziološke promjene šumskog drveća pod utjecajem požara,

utjecaj požara na svojstva tla,

studij protupožarnih sistema i gorivosti materijala,

klasifikacija vegetacijsko-pejzažnih jedinica priobalnog područja Hrvatske
prema stupnju štetnog djelovanja požara i zahtjevima za njihovu
obnovu.
U proteklom razdoblju od 1974—1975. godine financiran je od strane Poslovnog
udruženja šumsko privrednih organizacija samo manji dio navedenog
projektnog programa. U toku tog dvogodišnjeg rada naš je zadatak bio da se
na reprezentativnim pokusnim objektima utvrde promjene osnovnih komponenti
plodnosti tla uvjetovanih požarom i analizira stanje ishrane šumskog
drveća i grmlja u vezi s požarom vegetacije, te pristupi osnivanju pokusa
pošumljavanja opožarenih površina s ciljem pronalaženja najracionalnijih metoda
njihove obnove i dubljeg egzaktnijeg proučavanja posljedica požara.