DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 85 <-- 85 --> PDF |
PRILOG RASPRAVI ILI OSNOVNE TEZE ZAKONA O SREDSTVIMA ZA REPRODUKCIJU ŠUMA Upravo se dogovaraju Osnove za zakon o sredstvima za reprodukciju šuma, pa bi pbzirom na njegovu veliku .važnost, bilo potrebno raspraviti svu problematiku koju bi njime trebali razriješiti u ekonomici šumarstva. Da rješenja, koje će Zakon donijeti, budu na trasi boljih rješenja ekonomskih odnosa za šumarstvo u sklopu privrede ali i da postavi kriterije za lakše i bolje rješenje ekonomskih odnosa osnovnih organizacija jednog šumsko gospodarskog područja i ne samo to. Suglasno sa članom 65. Zakona ,o šumama sredstva za reprodukciju šuma formiraju se primjenom određenom postotka na vrijednost posječenih i prodanih šumskih sortimenata u iskorišćivanju šuma. Ovom odlukom načinjen je prvi korak da se sredstva za reprodukciju sigurno vežu za tekući dohodak radne organizacije, koja gospodari šumama jednog šumsko gospodarskog područja. Obzirom da Zakon o šumama vrlo malo daje prostora ovom problemu sredstava za reprodukciju šuma samo dva člana u Zakonu, biti će potrebno u Zakonu o sredstvima mnogo više i preciznije reći kako bi otklonili mnoge dileme koje smetaju čistijim ekonomskim odnosima između osnovnih organizacija, koje gospodare dijelovima šumsko gospodarskog područja, tj. odnosima unutar šumsko privredne organizacije, kao i čistijim ekonomskim odnosima šumarstva i društva. (Jeli rente ima ili rente nema, a ako je ima, gdje je ima!?). Zakonom o sredstvima za reprodukciju treba precizirati obveze za sve nosioce ovih sredstava koliko i kako ukalkulirati sredstva. Isto tako precizirati prava i mogućnosti i nosioce kod trošenja sredstava. Očito je, da zakonom treba propisati: — donju granicu sredstava (minimalnu stopu) za svaku radnu organizaciju (kao cjelinu) koja gospodari šumama šumsko gospodarskog područja; — kriterije na koji način tu zajedničku obavezu prenijeti na osnovne organizacije udruženog rada šumarstva, ako ih ima više od jedne na jednom šumsko-gospodarskom području; — kojim putem se sredstva udružuju i kako se i na osnovu čega troše i u koje svrhe. Možda bi dobro bilo da se odredi i jednaka struktura kalkulacije uzgojnih radova kako bi bilo moguće vršiti uporedbe među radnim organizacijama. Stopu za pojedino šumsko gospodarsko područje utvrđuje Zakon (alternativa Skupština grupacije šumarstva Zajednice) na temelju donesenih petogodišnjih planova radnih organizacija i utvrđenih potreba za izvorima sredstava radi ulaganja u biološke investicije i ceste na određenom šumsko-gospodarskom području. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Polazište za ovo petogodište su planirane potrebe u već donesenom srednjoročnom planu 1976—80. g. po pojedinom ŠG području, odnosno stopa prosječne godišnje ukupne amortizacije šuma koju smo ostvarivali u zadnje tri godine. Za razliku od dosadašnje amortizacije šuma zakonom bi trebalo utvrditi, da izdvojena sredstva za reprodukciju iznad minimalne zakonske stope a uložena u biološke investicije i ceste nebi se trebale smatrati dohotkom sa stajališta poreza pa i nebi ni podlijegala doprinosu iz dohotka. Takva bi odredba radne organizacije stimulirala da u šume ulaže više od zakonom utvrđene stope, što bi bilo i od velike društvene koristi. OSNOVICA za raspoređivanje ukupne obaveze radne organizacije na nosioce osnovne organizacije udruženog rada koje gospodare dijelovima područja trebala bi biti RAZLIKA IZMEĐU MASE VRIJEDNOSTI SORTIMENATA POSJEĆENIH I PRODANIH U OOUR-u I MASE DIREKTNIH TROŠKOVA UTROŠENIH ZA TE SORTIMENTE. Srazmjerno ovoj razlici ukupna godišnja obveza radne organizacije (koja ima više OOUR-a) prenosi se na osnovne organizacije i kroz godišnji plan poslovanja OOUR-a zadužuje da se obveza ukalkulira u troškove iskorišćivanja šuma i osigurava na zajedničkom računu sredstava tokom godine srazmjerno ostvarivanju plana odnosno planom utvrđenoj dinamici priliva sredstava. Identično ovom raspoređivanju obaveze s naslova sredstava za reprodukciju šuma istu osnovicu treba uzimati i kod kalkuliranja pojedinačnih obaveza na pojedine Sortimente. Jer konačno krajnji nosilac troška sredstava za reprodukciju šuma jeste Sortiment koji se prodaje na tržištu i on »daje« sredstva za reprodukciju srazmjerno svojoj vrijednosti odnosno svojoj »akumulativnosti «. (Razlici između prodajne cijene i cijene koštanja do nivoa direktnog troška)*. Ovako utvrđene obaveze za sredstva reprodukcije šuma u radnoj i osnovnoj organizaciji planiraju se u troškovima iskorišćivanja šuma u godišnjem planu radne i osnovnih organizacija. Udružuju se, te služe kao zajednički izvor sredstava za pokriće planiranih potreba na uzgoju (biološke investicije) i izgradnji prometnica kod svih OOUR jednog područja. Dinamika priliva ovih sredstava kao i dinamika trošenja i po masi i po mjestu utvrđuje se godišnjim planom osnovne i radne organizacije, a koji se temelji na srednjoročnom planu ulaganja u uzgoj i šumske prometnice skladno zahtjevu šumsko-gospodarske osnove područja bez obaveze vraćanja**. * Uzeli smo cijenu koštanja do nivoa direktnog troška radi toga što je identično i egzaktnije utvrđivanje ovog nivoa troškova kod svih radnih organizacija, a istovremeno isključujemo dijelom neracionalnonst u sferi općeg troška. ** U jednodobnim šumama čija je ophodnja od 80—140 godina na istoj površini do sječe glavnog prihoda koji je nosilac akumulacije slijedom toga i izvor sredstava za reprodukciju šuma dolazi samo »jednom«, dok trošak održavanja postoji za vrijeme 80—140 godina. Te je prirodno da sortimcnti glavnog prihoda uglavnom podnose »teret« reprodukcije šuma šumsko gospodarskog područja odnosno ona OOUR, koja te godine siječe glavni prihod, financira za troškove reprodukcije područja — ako to ne bi bilo tako, šumsko gospodarsko područje sa stajališta potrajnosti i prirodne financijske uravnoteženosti izgubilo bi svoj glavni smisao. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Zakon o sredstvima trebao bi obavezati radne i osnovne organizacije, da kod utvrđivanja cijene koštanja uzgojnih radova kalkuliraju punu »prodajnu « cijenu. Uz direktni trošak da se ikalkulira i otpadajući dio općih troškova i minimalni procenat akumulacije. Obaveza bi se sastojala da normativnim aktom radne organizacije (alternativa: grupacije šumarstva) bude to utvrđeno odnosno utvrđene osnovice i kriteriji za kalkuliranje cijene koštanja uzgojnih radova, a da ne bude to proizvoljno od slučaja do slučaja čega u praksi ima. U nastavku prikazujem u nekoliko tabela*** 15 organizacija šumarstva, uglavnom kontinentalnog dijela i to: Tabela I ostvarivanje stope amortizacije po organizacijama za 3 zadnje godine, odnosno »Slavonsku šumu« za zadnjih 7 godina, Tabela II ulaganja u biološka i ceste po organizacijama i izvori pokrića iz amortizacije šuma u zadnje 3 god., Tabela III ukupna ulaganja u šume (biološke i ceste) izražene po jednom kubiku prodane drvne mase. Stope izdvajanja amortizacije Tabela I Godina R.br. Organizacija 1974. 1975. 1976. 1974—76. 1970—76. 1 2 3 4 5 6 Našice Osijek P. Slatina SI. Brod Vinkovci 26,14 18,46 16,06 7,7 31,07 14,80 22,94 14,19 20,20 21,94 21,19 22,6 10,2 9,7 24,27 20,17 21,66 13,13 12,74 25,22 17,08 19,66 9,72 11,82 22,12 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ´ 10. 11. 12. 13. 14. 15. »Slavonska Bilje Slavonska šuma« Požega Nova Gradiška Bjelovar Koprivnica Varaždin Zagreb Sisak Karlovac Ogulin + Delnice Senj Gospić Buzet Vrbovsko 23,92 5,75 11,21 15,04 21,84 14,33 4,70 11,41 22,81 21,94 12,68 7,39 7,83 7,45 8,56 19,59 4,35 8,65 9,16 19,35 19,67 6,76 11,23 18,86 31,98 12,42 7,94 7,10 7,35 5,67 20,12 8,04 7,00 13,66 15,88 16,39 7,07 11,12 13,33 18,32 10,24 8,80 8,13 8,14 9,58 20,96 5,95 8,81 12,51 18,77 16,85 6,27 11,24 17,93 23,82 11,68 8,08 7,71 7,65 7,82 18,00 Ukupn o 15,55 15,24 13,56 14,71 U ovoj tabeli I vidljivo je kakova je situacija što se tiče prosječnog procenta izdvajanja amortizacije šuma po radnim organizacijama šumarstva SRH-e. *** Za sve tabele korišteni su podaci koje je dala Zajednica šumarstva, prerade drva i prometom drvnim proizvodima i papirom Zagreb kao materijal za rad Radne grupe za pripremu prijedloga Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Dosta velika razlika u prosječnim stopama po pojedinim organizacijama kako se vidi od najniže 5,95 do 25,22% odnos 1:4,25 za razdoblje od 3 godine 1974—76. U ovim rasponima sadržani su svi poslovni utjecaji ekonomskih činioca od prirodnih resursa do utjecaja oganizacijsko kadrovskih. Ova tabela prosječnih stopa može biti polazna osnova za njihovo unošenje u zakon o sredstvima za reprodukciju šuma, nakon njenih korekcija. Ulaganja u uzgoj i ceste 1974 Tabs u 000 din Ulaganja Red broj Šumsko gospodarstvo Amortiz. šuma Ukupna ulaganja Razlika (2—3) učešće Biološka ulaganja Ceste amort. Našice Osijek Podravska Slatina Slavonski Brod Vinkovci 45.844 36.417 22.541 13.932 136.362 45.062 30.790 25.870 19.944 134.457 — 218 5.627 — 3.329 6.012 1.905 99,5 118,3 87,1 69,9 101.4 26.435 23.767 12.001 10.532 96.945 19.627 7.023 13.869 9.412 37.512 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. »SI. šuma« LŠPG »BILJE« Slavonska Požega Nova Gradiška Bjelovar Koprivnica Varaždin Zagreb Sisak Karlovac Ogulin + Vrbovsko Delnice Senj Gospić Buzet 255.096 10.660 19.233 68.564 121.102 39.777 5.450 36.360 37.519 63.026 50.450 42.225 21.208 33.309 1.759 257.123 9.133 19.501 61.453 104.147 53.436 8.477 35.404 54.420 63.717 36.062 59.273 25.796 19.903 570 — 2.027 1.527 — 268 7.111 16.955 —13.659 — 3.027 956 —16.901 — 691 14.388 —17.048 — 4.588 13.406 1.189 99,2 116,7 98,6 111,6 116,3 74,4 64,3 102,7 68,9 98,9 139,9 71,2 82,2 167,4 308,6 169.680 9.133 4.054 31,189 44.430 30.805 5.145 26.043 28.796 38.942 3.199 28.066 8.175 1.941 570 87.443 — 15.447 30.264 59.717 22.631 3.332 9.361 25.624 24.775 32.863 31.207 17.621 17.962 Ukupn o 805.738 808.415 — 2.677 99,7 430.168 378.247 U tabeli II vidljiva su ulaganja u biološke investicije i ceste po organizacijama šumarstva i u cjelini sadašnjih 15 organizacija šumarstva u 3 zadnje godine (1974—76). Vidi se to, da je ovih 15 organizacija kontinentalnog šumarstva u biološke investicije i ceste uložilo 808 miliona novih dinara, pokrivajući to sa 805 mil. amortizacije šuma (zakonske i iznad zakonske). Osim ovoga uloženo je i cea 3 mil. iz ostalih sredstava. Vidimo uz ostalo iz ovog pregleda, da je ovo šumarstvo, obzirom na loše zakonsko rješenje dosadašnje amortizacije šuma, bilo oporezivano za ulaganja koja smo ulagali u šume. U ovom pregledu nije iskazano kolika je bila amortizacija šuma iznad zakonske, ona je znatna, a bila je sastavni dio dohotka i na nju smo plaćali doprinose. U novom Zakonu morali bi imati takova rješenja koja nisu destimulativna za ulaganja u šume. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Ukupna ulaganja u uzgoj i ceste 1974—1976. g. i odnos prema sječnoj masi Tabela III Red. Šumsko gospodarstvo Ukupna Realizirana Po m; broj ulaganja masa m3 din 12 3 4 5 Našice 45,062.000 385.546 116,88 Osijek 30,790.000 293.386 104,95 Podravska Slatina 25,870.000 247.892 104,36 Slavonski Brod 19,944.000 152,051 131,17 Vinkovci 134,457.000 649.033 207,17 1. 2. »Slavonska šuma« LŠPG »Bilje« 256,123.000 9,330.000 1,727.908 328.085 148,23 27,84 3. Slavonska Požega 19,501.000 364.463 53,51 4. Nova Gradiška 61,453.000 924.415 66,48 5. Bjelovar 104,147.000 1,041.049 100,04 6. Koprivnica 53,436.000 419.848 127,27 7. Varaždin 8,477.000 186.384 45,48 8. Zagreb 35,404.000 386.308 91,65 9. Sisak 54,420.000 408.577 133,19 10. Karlovac 63,717.000 609.629 104,52 11. Ogulin + Vrbovsko 36,062.000 793.555 45,44 12. Delnice 59,273.000 1,066.083 55,60 13. Senj 25,796.000 489.834 51,71 14. Gospić 19,903.000 795.899 25,01 15. Buzet 570.000 73.615 7,74 Ukupn o šumarstv o 807,415.000 9,624.652 83,89 Be z »Slavonsk e šume « 551,292.000 7,896.744 69,81 U tabeli III vertikalna kolona 5. prikazuje veličinu prosječnih ulaganja .u šume (biološka ulaganja i ceste) prosječno po m3 prodane drvne mase u cjelini i po pojedinim OUR-ima šumarstva. Tu nailazimo na vrlo velike raspone od 7,74 nova dinara po kubiku do 207,17 u dinarima po kubiku, taj raspon je kao 1:26, što mora biti predmet naše posebne pažnje na nivou grane. Mi bi morali jednom sveobuhvatnijoni uporednom analizom odgovoriti, što je to što utječe na ovakovu skalu. Odgovori su potrebni i radi našeg odnosa, selektivnog odnosa i pristupa u aktivnosti pri organiziranju udruženog rada u šumarstvu i pripreme zakonske regulative, pa i ovog zakona o sredstvima reprodukcije šuma. Nismo daleko od istine ako kažemo, da će uz Zakon o šumama i ovaj Zakon o sredstvima za reprodukciju šuma utjecati vrlo efikasno na lakše rješenje svih drugih organizacijskih problema, posebno pro^ blema ekonomskih odnosa itd. U Osijeku, listopada 1977. g. Karlo KOŽUL, dipl. inž. šum. |