DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 85     <-- 85 -->        PDF

PRILOG RASPRAVI ILI
OSNOVNE TEZE ZAKONA O SREDSTVIMA ZA REPRODUKCIJU
ŠUMA


Upravo se dogovaraju Osnove za zakon o sredstvima za reprodukciju
šuma, pa bi pbzirom na njegovu veliku .važnost, bilo potrebno raspraviti svu
problematiku koju bi njime trebali razriješiti u ekonomici šumarstva. Da
rješenja, koje će Zakon donijeti, budu na trasi boljih rješenja ekonomskih
odnosa za šumarstvo u sklopu privrede ali i da postavi kriterije za lakše i
bolje rješenje ekonomskih odnosa osnovnih organizacija jednog šumsko gospodarskog
područja i ne samo to.


Suglasno sa članom 65. Zakona ,o šumama sredstva za reprodukciju šuma
formiraju se primjenom određenom postotka na vrijednost posječenih i prodanih
šumskih sortimenata u iskorišćivanju šuma. Ovom odlukom načinjen
je prvi korak da se sredstva za reprodukciju sigurno vežu za tekući dohodak
radne organizacije, koja gospodari šumama jednog šumsko gospodarskog
područja. Obzirom da Zakon o šumama vrlo malo daje prostora ovom problemu
sredstava za reprodukciju šuma samo dva člana u Zakonu, biti će potrebno
u Zakonu o sredstvima mnogo više i preciznije reći kako bi otklonili
mnoge dileme koje smetaju čistijim ekonomskim odnosima između osnovnih
organizacija, koje gospodare dijelovima šumsko gospodarskog područja, tj.
odnosima unutar šumsko privredne organizacije, kao i čistijim ekonomskim
odnosima šumarstva i društva. (Jeli rente ima ili rente nema, a ako je ima,
gdje je ima!?).


Zakonom o sredstvima za reprodukciju treba precizirati obveze za sve
nosioce ovih sredstava koliko i kako ukalkulirati sredstva. Isto tako precizirati
prava i mogućnosti i nosioce kod trošenja sredstava.


Očito je, da zakonom treba propisati:


— donju granicu sredstava (minimalnu stopu) za svaku radnu organizaciju
(kao cjelinu) koja gospodari šumama šumsko gospodarskog područja;
— kriterije na koji način tu zajedničku obavezu prenijeti na osnovne organizacije
udruženog rada šumarstva, ako ih ima više od jedne na jednom
šumsko-gospodarskom području;
— kojim putem se sredstva udružuju i kako se i na osnovu čega troše
i u koje svrhe.
Možda bi dobro bilo da se odredi i jednaka struktura kalkulacije uzgojnih
radova kako bi bilo moguće vršiti uporedbe među radnim organizacijama.


Stopu za pojedino šumsko gospodarsko područje utvrđuje Zakon (alternativa
Skupština grupacije šumarstva Zajednice) na temelju donesenih petogodišnjih
planova radnih organizacija i utvrđenih potreba za izvorima sredstava
radi ulaganja u biološke investicije i ceste na određenom šumsko-gospodarskom
području.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Polazište za ovo petogodište su planirane potrebe u već donesenom srednjoročnom
planu 1976—80. g. po pojedinom ŠG području, odnosno stopa prosječne
godišnje ukupne amortizacije šuma koju smo ostvarivali u zadnje tri
godine.


Za razliku od dosadašnje amortizacije šuma zakonom bi trebalo utvrditi,
da izdvojena sredstva za reprodukciju iznad minimalne zakonske stope a
uložena u biološke investicije i ceste nebi se trebale smatrati dohotkom sa
stajališta poreza pa i nebi ni podlijegala doprinosu iz dohotka. Takva bi
odredba radne organizacije stimulirala da u šume ulaže više od zakonom
utvrđene stope, što bi bilo i od velike društvene koristi.


OSNOVICA za raspoređivanje ukupne obaveze radne organizacije na
nosioce osnovne organizacije udruženog rada koje gospodare dijelovima područja
trebala bi biti RAZLIKA IZMEĐU MASE VRIJEDNOSTI SORTIMENATA
POSJEĆENIH I PRODANIH U OOUR-u I MASE DIREKTNIH TROŠKOVA
UTROŠENIH ZA TE SORTIMENTE.


Srazmjerno ovoj razlici ukupna godišnja obveza radne organizacije (koja
ima više OOUR-a) prenosi se na osnovne organizacije i kroz godišnji plan
poslovanja OOUR-a zadužuje da se obveza ukalkulira u troškove iskorišćivanja
šuma i osigurava na zajedničkom računu sredstava tokom godine
srazmjerno ostvarivanju plana odnosno planom utvrđenoj dinamici priliva
sredstava.


Identično ovom raspoređivanju obaveze s naslova sredstava za reprodukciju
šuma istu osnovicu treba uzimati i kod kalkuliranja pojedinačnih
obaveza na pojedine Sortimente. Jer konačno krajnji nosilac troška sredstava
za reprodukciju šuma jeste Sortiment koji se prodaje na tržištu i on »daje«
sredstva za reprodukciju srazmjerno svojoj vrijednosti odnosno svojoj »akumulativnosti
«. (Razlici između prodajne cijene i cijene koštanja do nivoa
direktnog troška)*.


Ovako utvrđene obaveze za sredstva reprodukcije šuma u radnoj i osnovnoj
organizaciji planiraju se u troškovima iskorišćivanja šuma u godišnjem
planu radne i osnovnih organizacija. Udružuju se, te služe kao zajednički
izvor sredstava za pokriće planiranih potreba na uzgoju (biološke investicije)
i izgradnji prometnica kod svih OOUR jednog područja.


Dinamika priliva ovih sredstava kao i dinamika trošenja i po masi i po
mjestu utvrđuje se godišnjim planom osnovne i radne organizacije, a koji se
temelji na srednjoročnom planu ulaganja u uzgoj i šumske prometnice skladno
zahtjevu šumsko-gospodarske osnove područja bez obaveze vraćanja**.


* Uzeli smo cijenu koštanja do nivoa direktnog troška radi toga što je identično
i egzaktnije utvrđivanje ovog nivoa troškova kod svih radnih organizacija,
a istovremeno isključujemo dijelom neracionalnonst u sferi općeg troška.
** U jednodobnim šumama čija je ophodnja od 80—140 godina na istoj površini
do sječe glavnog prihoda koji je nosilac akumulacije slijedom toga i izvor
sredstava za reprodukciju šuma dolazi samo »jednom«, dok trošak održavanja
postoji za vrijeme 80—140 godina. Te je prirodno da sortimcnti glavnog prihoda
uglavnom podnose »teret« reprodukcije šuma šumsko gospodarskog područja
odnosno ona OOUR, koja te godine siječe glavni prihod, financira za troškove
reprodukcije područja — ako to ne bi bilo tako, šumsko gospodarsko područje
sa stajališta potrajnosti i prirodne financijske uravnoteženosti izgubilo bi svoj
glavni smisao.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Zakon o sredstvima trebao bi obavezati radne i osnovne organizacije, da
kod utvrđivanja cijene koštanja uzgojnih radova kalkuliraju punu »prodajnu
« cijenu. Uz direktni trošak da se ikalkulira i otpadajući dio općih troškova
i minimalni procenat akumulacije. Obaveza bi se sastojala da normativnim
aktom radne organizacije (alternativa: grupacije šumarstva) bude to
utvrđeno odnosno utvrđene osnovice i kriteriji za kalkuliranje cijene koštanja
uzgojnih radova, a da ne bude to proizvoljno od slučaja do slučaja čega
u praksi ima.


U nastavku prikazujem u nekoliko tabela*** 15 organizacija šumarstva,
uglavnom kontinentalnog dijela i to: Tabela I ostvarivanje stope amortizacije
po organizacijama za 3 zadnje godine, odnosno »Slavonsku šumu« za
zadnjih 7 godina, Tabela II ulaganja u biološka i ceste po organizacijama
i izvori pokrića iz amortizacije šuma u zadnje 3 god., Tabela III ukupna
ulaganja u šume (biološke i ceste) izražene po jednom kubiku prodane drvne
mase.


Stope izdvajanja amortizacije


Tabela I


Godina
R.br. Organizacija 1974. 1975. 1976. 1974—76. 1970—76.
1 2 3 4 5 6


Našice
Osijek
P. Slatina
SI. Brod
Vinkovci
26,14
18,46
16,06
7,7
31,07
14,80
22,94
14,19
20,20
21,94
21,19
22,6
10,2
9,7
24,27
20,17
21,66
13,13
12,74
25,22
17,08
19,66
9,72
11,82
22,12
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
´ 10.
11.
12.
13.
14.
15.
»Slavonska
Bilje
Slavonska
šuma«
Požega
Nova Gradiška
Bjelovar
Koprivnica
Varaždin
Zagreb
Sisak
Karlovac
Ogulin +
Delnice
Senj
Gospić
Buzet
Vrbovsko
23,92
5,75
11,21
15,04
21,84
14,33
4,70
11,41
22,81
21,94
12,68
7,39
7,83
7,45
8,56
19,59
4,35
8,65
9,16
19,35
19,67
6,76
11,23
18,86
31,98
12,42
7,94
7,10
7,35
5,67
20,12
8,04
7,00
13,66
15,88
16,39
7,07
11,12
13,33
18,32
10,24
8,80
8,13
8,14
9,58
20,96
5,95
8,81
12,51
18,77
16,85
6,27
11,24
17,93
23,82
11,68
8,08
7,71
7,65
7,82
18,00
Ukupn o 15,55 15,24 13,56 14,71


U ovoj tabeli I vidljivo je kakova je situacija što se tiče prosječnog procenta
izdvajanja amortizacije šuma po radnim organizacijama šumarstva
SRH-e.


*** Za sve tabele korišteni su podaci koje je dala Zajednica šumarstva, prerade
drva i prometom drvnim proizvodima i papirom Zagreb kao materijal za
rad Radne grupe za pripremu prijedloga Zakona o sredstvima za reprodukciju
šuma.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Dosta velika razlika u prosječnim stopama po pojedinim organizacijama
kako se vidi od najniže 5,95 do 25,22% odnos 1:4,25 za razdoblje od 3 godine
1974—76. U ovim rasponima sadržani su svi poslovni utjecaji ekonomskih
činioca od prirodnih resursa do utjecaja oganizacijsko kadrovskih.


Ova tabela prosječnih stopa može biti polazna osnova za njihovo unošenje
u zakon o sredstvima za reprodukciju šuma, nakon njenih korekcija.


Ulaganja u uzgoj i ceste
1974


Tabs


u 000 din
Ulaganja
Red
broj
Šumsko
gospodarstvo Amortiz.
šuma
Ukupna
ulaganja
Razlika
(2—3) učešće
Biološka
ulaganja
Ceste
amort.
Našice
Osijek
Podravska Slatina
Slavonski Brod
Vinkovci
45.844
36.417
22.541
13.932
136.362
45.062
30.790
25.870
19.944
134.457
— 218
5.627
— 3.329
6.012
1.905
99,5
118,3
87,1
69,9
101.4
26.435
23.767
12.001
10.532
96.945
19.627
7.023
13.869
9.412
37.512
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
»SI. šuma«
LŠPG »BILJE«
Slavonska Požega
Nova Gradiška
Bjelovar
Koprivnica
Varaždin
Zagreb
Sisak
Karlovac
Ogulin + Vrbovsko
Delnice
Senj
Gospić
Buzet
255.096
10.660
19.233
68.564
121.102
39.777
5.450
36.360
37.519
63.026
50.450
42.225
21.208
33.309
1.759
257.123
9.133
19.501
61.453
104.147
53.436
8.477
35.404
54.420
63.717
36.062
59.273
25.796
19.903
570
— 2.027
1.527
— 268
7.111
16.955
—13.659
— 3.027
956
—16.901
— 691
14.388
—17.048
— 4.588
13.406
1.189
99,2
116,7
98,6
111,6
116,3
74,4
64,3
102,7
68,9
98,9
139,9
71,2
82,2
167,4
308,6
169.680
9.133
4.054
31,189
44.430
30.805
5.145
26.043
28.796
38.942
3.199
28.066
8.175
1.941
570
87.443

15.447
30.264
59.717
22.631
3.332
9.361
25.624
24.775
32.863
31.207
17.621
17.962
Ukupn o 805.738 808.415 — 2.677 99,7 430.168 378.247


U tabeli II vidljiva su ulaganja u biološke investicije i ceste po organizacijama
šumarstva i u cjelini sadašnjih 15 organizacija šumarstva u 3 zadnje
godine (1974—76).


Vidi se to, da je ovih 15 organizacija kontinentalnog šumarstva u biološke
investicije i ceste uložilo 808 miliona novih dinara, pokrivajući to sa
805 mil. amortizacije šuma (zakonske i iznad zakonske). Osim ovoga uloženo
je i cea 3 mil. iz ostalih sredstava. Vidimo uz ostalo iz ovog pregleda, da je
ovo šumarstvo, obzirom na loše zakonsko rješenje dosadašnje amortizacije
šuma, bilo oporezivano za ulaganja koja smo ulagali u šume. U ovom pregledu
nije iskazano kolika je bila amortizacija šuma iznad zakonske, ona je znatna,
a bila je sastavni dio dohotka i na nju smo plaćali doprinose. U novom Zakonu
morali bi imati takova rješenja koja nisu destimulativna za ulaganja u šume.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Ukupna ulaganja u uzgoj i ceste
1974—1976. g.
i odnos prema sječnoj masi


Tabela III


Red. Šumsko gospodarstvo Ukupna Realizirana Po m;
broj ulaganja masa m3 din


12 3 4 5


Našice 45,062.000 385.546 116,88
Osijek 30,790.000 293.386 104,95
Podravska Slatina 25,870.000 247.892 104,36
Slavonski Brod 19,944.000 152,051 131,17
Vinkovci 134,457.000 649.033 207,17
1.
2.
»Slavonska šuma«
LŠPG »Bilje«
256,123.000
9,330.000
1,727.908
328.085
148,23
27,84
3. Slavonska Požega 19,501.000 364.463 53,51
4. Nova Gradiška 61,453.000 924.415 66,48
5. Bjelovar 104,147.000 1,041.049 100,04
6. Koprivnica 53,436.000 419.848 127,27
7. Varaždin 8,477.000 186.384 45,48
8. Zagreb 35,404.000 386.308 91,65
9. Sisak 54,420.000 408.577 133,19
10. Karlovac 63,717.000 609.629 104,52
11. Ogulin + Vrbovsko 36,062.000 793.555 45,44
12. Delnice 59,273.000 1,066.083 55,60
13. Senj 25,796.000 489.834 51,71
14. Gospić 19,903.000 795.899 25,01
15. Buzet 570.000 73.615 7,74
Ukupn o šumarstv o 807,415.000 9,624.652 83,89
Be z »Slavonsk e šume « 551,292.000 7,896.744 69,81


U tabeli III vertikalna kolona 5. prikazuje veličinu prosječnih ulaganja
.u šume (biološka ulaganja i ceste) prosječno po m3 prodane drvne mase
u cjelini i po pojedinim OUR-ima šumarstva. Tu nailazimo na vrlo velike
raspone od 7,74 nova dinara po kubiku do 207,17 u dinarima po kubiku, taj
raspon je kao 1:26, što mora biti predmet naše posebne pažnje na nivou grane.
Mi bi morali jednom sveobuhvatnijoni uporednom analizom odgovoriti, što
je to što utječe na ovakovu skalu. Odgovori su potrebni i radi našeg odnosa,
selektivnog odnosa i pristupa u aktivnosti pri organiziranju udruženog rada
u šumarstvu i pripreme zakonske regulative, pa i ovog zakona o sredstvima
reprodukcije šuma. Nismo daleko od istine ako kažemo, da će uz Zakon o
šumama i ovaj Zakon o sredstvima za reprodukciju šuma utjecati vrlo efikasno
na lakše rješenje svih drugih organizacijskih problema, posebno pro^
blema ekonomskih odnosa itd.


U Osijeku, listopada 1977. g.
Karlo KOŽUL, dipl. inž. šum.