DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 5 <-- 5 --> PDF |
1978. GODINA U SVJETLU ZAKONA O UDRUŽENOM RADU Potkraj prošle godine radilo se užurbano posvuda na izradbi samoupravnih sporazuma a prema slovu Zakona o udruženom radu. Ova godina, 1978., bit će godina provjere mnogih odluka i postavki prihvaćenih na referendumima a zacrtanih u samoupravnim sporazumima. Započeo je proces oblikovanja i praktičnog ostvarivanja samoupravnog socijalizma. Taj će se procesodvijati i u privrednim i u društvenim djelatnostima na osnovu istih načela, pa naravno i u šumskoj privredi, šumskoj i drvarskoj, i u svim radnim zajednicama šumarstva i drvne industrije. I šumarstvo i drvna industrija su bremeniti mnogim problemima. Ne treba očekivati njihovo brzo rješavanje. No isto je tako jasno da se upravokorištenjem mogućnosti koje pruža Zakon o udruženom radu mogu početirješavati mnogi od tih problema sa znatno većim izgledom na uspjeh negoprije. Njihovo efikasno rješavanje ovisi sada o radnim ljudima zaposlenim u ovim djelatnostima, zavisi o tome u kojoj će mjeri sami znati koristiti mogućnosti koje otvara spomenuti Zakon. Čini se, međutim, da postoje neki problemi koje bi trebalo da radni ljudiiz privrede rješavaju zajedno sa organima određenih društveno-političkih zajednica. Neke od tih problema iz područja šumske proizvodnje postavili su na dnevni red jednog sastanka Savjet za šumarstvo i industriju za preradudrveta Privredne komore Jugoslavije, zajedno sa Saveznim komitetom za poljoprivredu i Savezom inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Sastanak je održan u Dubrovniku dne 24. i 25. studenog prošle godine. Priređivači su razaslali oko 300 kom. studije »USLOVI PRIVREĐIVANJA I RAZVOJA ŠUMARSTVA JUGOSLAVIJE U SVETLU ZAKONA O UDRUŽENOM RADU« brojnim šumskoprivrednim i privredno-političkim institucijama te stručnim Savezima širom zemlje. Studija je trebala dati materijali teze za rad na sastanku. Studiju je izradio ing. Jovo Marijan, poznatišumarski stručni i društveni radnik iz Sarajeva. U studiji je prikazan šumski fond Jugoslavije, analizirano je kretanjeproizvodnje i reprodukcije šuma, opće privredna situacija šumarstva Jugoslavije u usporedbi s razvojem cjelokupne privrede uz obrazloženje potrebnihmjera za poboljšanje stanja. Studija ukazuje na neke mogućnosti poboljšanjastanja koje izviru iz Zakona o udruženom radu. U studiji se uspoređuje stvarno kretanje u šumskoj djelatnosti sa predviđanjima navedenim u »Prijedlogu politike dugoročnog razvoja šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije do 1985. god.« (Dokument usvojenod strane SIV-a, ali nije predložen Skupštini na verifikaciju). Iz usporedbeproizlazi jasno izražena tendencija pada radova ne samo na proširenoj negoi na jednostavnoj reprodukciji šuma. U periodu 1971/1975. izvršeno je svega |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
59% planiranih radova. Karakterističan je pokazatelj veoma niska proizvodnja šumskih sadnica. Prema podacima Saveznog komiteta za poljoprivredu iz 1977. g. broj šumskih sadnica u Jugoslaviji, sveden na 1 ha šumske površine, manji je za 4,5 puta nego u susjednoj Austriji, 6 puta manji nego u Rumunjskoj a više od 40 puta manji nego u Bugarskoj! Uz taj veoma nepovoljan podatak ističe se u svoj svojoj oštrini podatak o 32 % degradiranih šuma u našoj zemlji. A ne možemo se odviše pohvaliti niti s kvalitetom prebornih šuma u kojima je tek svako treće četinarsko a svako sedmo lišćarsko stablo donekle kvalitetno. Nasuprot tako očigledno slabom korištenju prirodnih mogućnosti šumskog fonda ispoljava se suprotnost u sve većem uvozu celuloze i celuloznog drveta: u 1976. g. uvezeno je tih proizvoda u vrijednosti 100 milijardi starih din. A možda ne bi trebalo mnogo više sredstava pa da se vrištine i šikare Korduna i Like pretvore u produktivne šume koje bi znatno smanjile potrebu uvoza! Učesnici skupa su više očekivali, s obzirom na naslov studije o konkretnim problemima organiziranja po ZUR-u. No, svrhu sastanka je obrazložio ing. Tugomil Cajnko, predsjednik stručnog Saveza. Priređivači su željeli da šira stručna javnost ocijeni prezentirani materijal koji treba da bude osnova za izradbu konačnog materijala, dakako u mnogo kraćem obimu, za SIV i za Skupštinu. Namjera je, da se postigne donošenje određenih smjernica za jedinstvenije organiziranje šumarstva u cijeloj zemlji, budući da je i ZUR jedinstven. Nakon ukidanja osnovnog Savezno zakona o šumama nastale su u mnogim pitanjima heterogenosti između Republika koje ne bi trebale postojati i koje prijete da se ponegdje loše odraze na stanje šumarstva. Trebalo bi, dakle, izboriti, da se utvrde neka zajednička načela organiziranja i stava prema gospodarenju šumama i to putem međurepubličkih sporazumijevanja. Te zajedničke postavke, prema riječima ing. C a j nk a, bi trebale biti: 1. gospodarenje šumama putem šumskoprivrednih područja; 2. na privrednom području jedna radna organizacija; 3. za stabilno, kontinuirano financiranje reprodukcije šuma osnovati izvore i izvan same grane i njenih vlastitih sredstava; 4. osnovati interesne samoupravne zajednice kao općedruštveni sistem u gospodarenju šumama. Poseban je interes pobudilo izlaganje ing. Danila Nikolića, pom. sekretara za šumarstvo o rješavanju nekih problema šumarstva u Srbiji. Tamo nemaju namjeru pristupiti prekrajanju šumskoprivrednih područja. Ukupno postoji 21 područje, od kojih je u 9 područja organiziranu jedna radna organizacija bez podjele na osnovne OUR-e. U ostalih 12 postoji također po jedna radna organizacija, ali s tri do pet osnovnih! U Srbiji je još prije nekoliko godina riješeno, da se degradirane šume i šumski putevi tretiraju kao infrastruktura i da financiranje pošumljivanja goleti i izgradnju puteva preuzima društvo na sebe. Upravo se priprema zakon o pošumljivanju 40.000 ha goleti do 1980. g. uz trošak od 38 milijardi (st.) din. Sredstva će dati banke uz 1 % kamata, a ostatak kamata kao i vraćanje kredita bankama preuzima na sebe budžet Republike. U programu je pošumljivanje 1,6 mil. ha zemljišta u društvenoj svojini do 2000. god. U svrhu financiranja tih radova formiraju se interesne zajednice, regionalne i repu 4 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 7 <-- 7 --> PDF |
blička, i to tako, da u njih ulaze svi radni ljudi i svi građani. U obnovu šuma uključeno je, dakle, cjelokupno stanovništvo, pa to postaje zaista stvar društva u najširem smislu riječi. Ne postoje, naime obračunljivi materijalni efekti od koristi koje šume pružaju pojedinim privrednim granama, pa nije moguće prezentirati fakture pojedinim privrednim granama za financiranje tih radova. Zbog toga je bilo pogodnije osnovati interesne zajednice cjelokupnog stanovništva negoli samo od nekoliko zainteresiranih grana. Učesnici skupa su podržali inicijativu priređivača da se pokuša ishoditi potreba međurepubličkog dogovora u pitanjima od zajedničkog interesa. Pošumljivanje krša i goleti, njegovanje šuma, pa čak i samo održavanje šuma prvenstveno je briga i zadatak cjelokupnog društva, a radne organizacije u šumarstvu su pripravne da izvršavaju te radove iz usluge u ime i za račun društva. Zbog toga nije nimalo iznenađujuće što se planovi sječe izvršavaju, a planovi uzgajanja sve više postaju planovi nedostižnih želja. Te odnose između društva i radnih kolektiva treba do kraja raščistiti i postaviti na načela dohodovnih odnosa u duhu ZUR-a. Bilo je govora i o jednoj pojavi koja se ispoljava već određen niz godina medu šumarskim stručnjacima: neslaganja u nekim važnim pitanjima. Često je dovoljno, da se na odgovarajućem mjestu nade jedan glas protiv, pa da se odluka odgodi. Istaknuto je, da je i to razumljivo, jer se bogati i siromašni nikad nisu mogli dobrovoljno složiti. Ta će pojava i dalje egzistirati, sve dok se dosljedno ne provedu odredbe ZUR-a. Treba, naime, utvrditi što je rezultat rada radničkih kolektiva zaposlenih u šumskoj proizvodnji, ili drugim riječima utvrditi dio postignutog viška vrijednosti koji pripada radnim ljudima kao rezultat njihova rada, a odvojiti onaj dio viška vrijednosti koji pripada šumi. U tom pogledu, u pogledu vrijednosti rada treba da se izjednače siromašni s bogatima, jer rade na istim zadacima, zadacima koji su od posebnog općedruštvenog interesa. Nadajmo se da će se već u ovoj godini raščistiti mnogi neraščišćeni odnosi i da će mnogo toga krenuti nabolje u cjelokupnom lancu šumske i drvne privrede. Zakon o u druženom radu daje nam šansu, a na nama je da je što brže i potpunije iskoristimo. ZVONIMIR POTOČIĆ |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 8 <-- 8 --> PDF |
POZIVAMO VAS NA SURADNJU! PIŠITE PREDLAŽITE SAVJETUJTE OBJAVLJUJTE POLEMIZIRAJTE IZVJEŠTAVAJTE Šumarski list još nije onakav kakav bi trebao biti! Rukopisi se honoriraju! Uredništvo Šumarskog lista Zagreb, Trg I. Mažuranića 11 Telefoni: 444-206, 449-686 |