DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 119 <-- 119 --> PDF |
ZNAČAJNE OBLJETNICE SAVEZA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE VINKOVCI Svojom svečanom sjednicom, održanom 14. siječnja ove godine, Savez it šumarstva i drvne industrije Vinkovci, obilježio je 25 godina postojanja glazbene sekcije i 5 godina folklorne sekcije. Bilo je to u prisustvu svih čianova sekcija, većeg broja ostalih članova Saveza te nekoliko predstavnika ovdašnjih društvenopolitičkih organizacija, a u okviru novih i ukusno opremljenih društvenih prostorija Šumarije Cerna. Počet ćemo odmah prikazom tog dijela, koji je osvjetljen iscrpnim referatom i evociranim uspomenama, a onda istom na ostali dio sjednice. Dom kulture Spačva, građen 1953. godine dobrovoljnim radom GLAZBENA SEKCIJA Glazbena se sekcija osniva već 1952. godine i to u okviru Sindikalne podružnice u Spačvi, koja tada pripada Šumskom radilištu u Vinkovcima, a ono opet Drvnoj industriji SI. Brod. Bilo je to u ponešto neobičnim okolnostima, čija bi se obilježja, kako je rečeno na samoj sjednici, ispoljavala u slijedećem: Šumsku privredu u poratnom razdoblju prate česte reorganizacije. Djelatnost iskorišćavanja šuma, primjerice, u 5 godina 4 puta mijenja svoje mjesto — od Zemaljskog šumskog poduzeća Hrvatske, Šumskog gospodarstva, Poduzeće za iskorišćavanje šuma, pa do Drvne industrije, gotovo svake godine po jedamput. Tko je mogao u tom vrtlogu nešto dugoročnije razmišljati ili, recimo, ukazati da sve te brzoplete promjene najviše pogađaju neposrednog proizvođača. Na spačvanskom šumskom stovarištu, koje prihvaća i otprema gotovo sve mase jednog prostranog bazena, većinu radne snage čine radnici iz susjedne Bosne, koji napuštaju mjesto tek po koji dan u mjesecu, za pohoda svojoj obitelji. Osigurani smještaj i ishrana smatrani su dovoljnom brigom za čovjeka. Bez obzira da li je smještaj prohladan, zadimljen ili ljeti vonja dimom i zuji komarcima. Još se manje nekog tiče što tog čovjeka tare nostalgija te želja za duhovnim ili društvenim životom. Sitnice, ali koje |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 120 <-- 120 --> PDF |
ovdje tinjaju, stvaraju, uz veći radni zamor, apatiju i negodovanje. Niču čak i poneki zahtjevi za izgradnju džamije. Tu usred radničke kolonije, na samoj Spačvi. Ulje na vatru sipa i centar iz SI. Broda, kad njegov sindikalni odbor raspoređuje sredstva za kulturno prosvjetne aktivnosti i kad se bliže podružnice nadjeljuje s po dvjesta tisuća, a Spačva s petnaest. Osjetivši takvo mučno i pomalo zategnuto stanje s jedne strane, a usamljenost s druge — Sindikat uz podršku Radilišta iz Vinkovaca, uzima stvari u svoje ruke. I tada, već spomenute 1952. godine, osniva unutar podružnice glazbenu sekciju, a ujedno pada i odluka za gradnju Doma kulture, svakako dobrovoljnim radom, koji se provodi učešćem na utovarno-istovarnim radovima i zaradom u korist tog poduhvata. Sa nastupa folklorne sekcije ŠG »Hitast« — Vinkovci Slijedeća, 1953. godina teče u znaku intenzivnih radova na izgradnji pozamašnog Doma, u nabavi glazbenih instrumenata s već početnim nastupima sekcije i to času još jedne reorganizacije, kad cjelokupna postrojenja i naselje Spačvu preuzima Šumsko gospodarstvo Vinkovci. Prema onome što kasnije slijedi, ovo je zasigurno prelomna godina u životu Spačve. Novi joj centar pokazuje svekoliku pažnju, u početku na završnim radovima Doma, a odmah zatim na obnovi cjelokupnog naselja, sprovedenog ove i slijedeće godine. Na opremi Doma uzima još učešća i Drvna industrija SI. Brod, čiji obol znači i kraj za minule nesporazume. Osvrt na prilike u Spačvi, kad je tražen izlaz iz pomenutih protivurječnosti, ne bi bio potpun, a da se ne istakne umješnost i političku zrelost pojedinih drugova, među kojima su: Nikola Kralj, Luka Matić, Martin Sučić, Antun Mandek i braća Logator, na čelu sa preminulim Andrijom Valentićem. Prvi nastup glazbena sekcija ostvaruje o prvomajskoj proslavi 1953. godine u Spačvi, kojoj prisustvuju i kolektivi Šumskog radilišta i Šumskog gospodarstva iz Vinkovaca. Od 1953. do 1959. godine sekcija je oslonac svim društvenim zbivanjima u Spačvi. U novim prostorima društvenog doma ne samo da okuplja živalj Spačve, već i mještane susjednog Otoka, pa Lipovca i Vrbanje, kojima ovo zabačeno područje najednom postade, neke vrste središte kulturno-zabavnog života . Zabilježena su u nekoliko navrata i gostovanja kazališta iz Vinkovaca i Osijeka. 118 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Slijedeće razdoblje, sve do 1966. godine predstavlja, u izvjesnoj mjeri, stagnaciju obzirom da tadanja organizacija, ujedinjenog šumarstva i drvne industrije Vinkovaca, mijenja ustaljeno sjedište sekcije. Te se godine sekcija uključuje u Savez IT i dobiva sjedište pri Šumariji Otok, gdje se nalazi pretežan broj njenih članova. Od tog doba ona doživljava svoju renesansu, posebno izraženu nakon 1972. godine, kad počima djelovati u društvu pridošle folklorne sekcije. Aktivnosti sekcije, gledane kroz njene nastupe od 1973. do 1977. godine, mogu se uočiti iz slijedećeg: Ona u tom razdoblju nastupa samostalno po 25 puta, zajedno s grupom pjevača 45, a s folklornom i recitatorskom sekcijom 55 puta, što ukupno čini 125 nastupa ili prosječno godišnje 25. Izrazimo li to utrošenim vremenom, to iznosi 700 sati uz još 800 sati utrošenim na probe, a sve u slobodnom vremenu. Podaci navode i korisnike nastupa, pa se vidi da se 52 puta odnose na šumsko gospodarstvo i područne šumarije, 20 na ostala gospodarstva i drvne industrije, među kojima su, uz ostale: Našice, Osijek, Bjelovar, SI. Požega, N. Gradiška, Senj, Postojna, Sisak i Sr. Mitrovica. Daljnja 24 puta odnose se na prigodne manifestacije, kao što su: »Dani slavonske šume«, »Vinkovačke jeseni«, »Šokačka sijela«, proslava 130. obljetnice Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, na otvaranje značajnih objekata i na priredbe povodom posjeta inozemnih gostiju. Uz pobrojane, bilo je još 26 ostalih raznih nastupa, te 4 nastupa u ČSSR i Italiji. Najveća aktivnost pada u 1974. godini, prigodom proslave 100 godišnjice postojanja ovdašnjeg organiziranog šumarstva. U svom 25. godišnjem radu kroz sekciju prolazi 27 glazbenika, čiji stručni profil izgleda ovako: 6 KV šumskih radnika, 6 lugara, 4 šumarska tehničara, 4 šumarska inženjera, 1 profesor Šumarskog fakulteta, 1 nastavnik, 1 oficir JNA, 1 učenik i 3 privatna poljoprivrednika. Od svog osnutka pa do sada sekcijom umješno rukovodi poduzetni Marti n S u č i ć, šumarski tehničar. Značajan doprinos stručnom osposobljavanju sekcije i obogaćivanju repertoara s izvornim slavonskim melosom — unosi dr. Iv o S p a i ć, profesor Šumarskog fakulteta iz Zagreba, sin ovog kraja. FOLKLORNA SEKCIJA Kako je već rečeno, ova se sekcija osniva 1972. godine, također sa sjedištem u Otoku, gdje se ubrzo uspostavlja suradnja sa Školskim centrom, a time i brže kompletiranje sekcije. Opremljenost je sekcije na početku skromna. Nastupa većinom u posuđenim narodnim nošnjama. Nakon zapaženih uspjeha — onih iz 1974. godine s proslave 100 godišnjice i s posjeta Italiji — sredstva više nisu u pitanju. Uvježbani repertoar sam po sebi pribavlja i nošnje, te se nabavom i 1975. i 1976. godine raspolaže: slavonskim, bunjevačkim, baranjskim i banatskim nošnjama. U svom dosadašnjem radu sekcija je svladala široki repertar narodnih plesova, koji, prikazani s tzv. koreografijom, čine po 2 slavonska kompleta, te po 1: posavski, bunjevački, baranjski i banatski. Sekcijom u ovom razdoblju prolazi veći broj plesača, no na aktivnijoj suradnji ostaje njih 53, u kom broju sudjeluje: 15 đaka, 8 nastavnika, 14 ostalih službenika, 12 KV radnika i 4 privatna poljoprivrednika. Za veliki napor i zavidne rezultate priznanje ide, razumljivo, svim sudionicima, a posebno rukovodiocima sekcije — u početku Ivic i Vučičeviću , direktoru škole u Otoku, a kasnije njegovom nasljedniku Stjepan u Brajk o vicu, dipl. inž. i upravitelju Šumarije Otok te koreografu: Ivic i Oreškoviću , dipl. inž. Drvne industrije Vinkovci. I na kraju ovog sažetog prikaza treba reći da taj zamašni i sadržajni rad sekcija prati široka podrška Saveza IT, Šumskog gospodarstva, Šumarija i cjelokupnog kolektiva organizacija kome one pripadaju. To se ogledava već i kroz pružena materijalna sredstva, koja se za posljednjih pet godina kreću oko 42 milijuna st. dinara. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Folklorna i glazbena sekcija Š. G. »Hrast« — Vinkovci na jubilarnoj proslavi 130. obljetnice osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u hotelu »Interkontinentalu « u Zagrebu 1976. g. ZAVRŠNI DIO SJEDNICE Iz završnog dijela svečane sjednice navodimo: Uručivanje priznanj a zaslužnim članonvima Saveza, organizacijama i pojedincima izvan njega, te donošenje jedne važne odluk e za budući razvoj sekcije, kad se one zbog svog opsega i značaja izdvajaju iz sastava Saveza IT i postaju samostalna organizacija s nazivom: Radničko kulturno-umjetničko društvo »ŠUMARI« Vinkovci. Iz usvojenog statuta tog Društva proizlazi: — da članstvo mogu sačinjavati radnici i članovi njihovih obitelji zaposleni u šumarstvu i drvnoj industriji Vinkovaca, a k tome i ostali građani s područja Šumskog gospodarstva; — među postavljenim ciljevima Društva, prvenstveno se navodi njegovanje folklorne baštine i ljubavi prema rodnom kraju — sve u smislu socijalističke stvarnosti i socijalističkog humanizma. Društvo ima: glazbenu, folklornu i recitatorsku sekciju te grupu pjevača. Organi su mu: skupština, upravni, nadzorni i umjetnički odbor. I još da napomenemo, da se izvori financiranja sastoje iz dotacija Šumskog gospodarstva i Drvne industrije i SlZ-a za kulturu općine Vinkovci te prihoda sa nastupa i članarine. Za predsjednika izabran je Stjepa n Tuškan , dipl. inž. iz Zajedničkih službi Šumskog gospodarstva. Dragan TONKOVIĆ |