DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 109 <-- 109 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI STOTA GODIŠNJICA OSNIVANJA DRUŠTVA INŽENJERA I ARHITEKATA HRVATSKE Inžinjeri raznih struka (građevinski, strojarski i dr.) i arhitekti osnovpli su u Zagrebu 1878. godine »Klub inžinirtih i tirhitektah «. Ovo je ujedno i početak iadanjeg Saveza inžinjera i tehničaru Hrv´p,tske u kojem je učlanjen i SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske te poljoprivrednih stručnjaka. Razvoj i značajKluba inžinjera u minulom stoljeću Većeslav RADAUŠ, dipl. inž. arh. i predsjednik Savezu inženjera i tehničara Hrvatske duo je slijedećem prikazu: 1. U ovoj godini proslavit ćemo 100. godišnjicu konstituiranja »Kluba inžinirah i arhitektah u Zagrebu« koji će pod raznim imenima, i u raznim vremenskim razdobljima svojim stručnim i samoprijegornim radom pokrenuti silnice tehničkog napretka u ovoj našoj maloj, a nama tako dragoj domovini. Clan 1. Pravila kluba glasio je: »Svrha kluba jest: spojiti pojedine tehničke sile za unapređivanje strukovnog rada i društvenoga života.« Zaista kratko i potpuno jasno! Gotovo ni sada se ne bi imalo što dodati. I držali su se Ti naši stari tih svojih pravila! Klub, pa kasnije Društvo, Sekcija, Savez — prvo su imali na umu da udružene struke pokreću pitanja, ne oko sređivanja svojih staleških interesa, nego čisto stručnodruštvenih. Kao primjer navedimo da je klub već 1879. godine dao mišljenje o tada novoj »Zemaljskoj osnovi o građevnom redu«, da je 1880. izradio prvi »Pravilnik za raspis javnih natječaja« i ostvario vezu s odgovarajućim češkim i austrijskim društvima. Godine 1881. sastavljen je »Rječnik njemačko-hrvatskog tehničkog nazivlja« — što je prvi temeljni rad govornog osamostaljenja na području tehničkih znanja, a od 1884. do 1910. godine radilo se na opsežnom djelu »Hrvatski građevni oblici«. Godine 1882 počinju izlaziti »Viesti« koje zatim postaju i glasilo Slovenskog društva inženjera (u godini njihovog osnivanja) 1911. god. Osnivanjem zajedničkog »Udruženja jugoslavenskih inženjera i tehničara« počinje izlaziti »Tehnički list« u Zagrebu. Ova izdavačka djelatnost, rad na tehničkom rječniku te veoma aktivna borba za otvaranje Tehničke visoke škole u Zagrebu, koja je krunisana uspjehom, na žalost, tek 1919, glavna su preokupacija te naše stručno-društvene organizacije. Stvaranje tehničko visokoškolske ustanove tadašnjim mađaronskim banovima nikako nije išla u račun. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Već 1891. (sada već Društvo) stupa u neposredne bratske kolegijalne odnose sa stručnjacima iz Beograda. Ti su odnosi ostali takvi sve do privremenog obustavljanja rada Društva 1914. god. zbog početka rata. Zaista je zanimljivo da ta naša prva opća (interdisciplinarna) inženjerska organizacija iscrpljuje svoju aktivnost dosljedno samo na stručno tehničkim ili društveno-stručnim problemima. Ovu svoju aktivnost prenosi i na širi međunarodni plan: prisustvuje kongresima arhitekata, međunarodnim izložbama i si. 2. Svoju stručno društvenu i tehničku aktivnost nakon I. rata nastavila je Sekcija Jugoslavenskih inženjera i arhitekata Zagreb i Split i dalje u istom trendu, s tim da je sada naglašena opća jugoslavenska problematika. Tradicija je postojala, jer su se još od 1912. god. izmjenjivali na godišnjoj skupštini delegati Hrvatskog i Slovenskog društva, a postojala je živa aktivnost i suradnja između Društava u Beogradu i Sarajevu sa Društvom u Zagrebu. Sa pononsom možemo konstatirati da društvo nije nikada bilo gluho na političke prilike i događaje, što je dokazalo i 1918. kada se odmah stavilo na raspolaganje »Narodnom vijeću« u Zagrebu i pomaže mu u konkretnim akcijama (osiguranje ugljena za željeznice, dobava građevnog materijala i si.). Kroz cijelo vrijeme postojanja naša je inženjersko-tehnička organizacija najaktivnije sudjelovala u svim bitnim pitanjima tehničkog razvoja: od predlaganja izgradnje plinare, električnog tramvaja do sudjelovanja u raspravama o uređenju gradova (posebno Zagreba) još u prošlom stoljeću. 3. Za rješavanje staleških problema Sekcija Zagreb osniva 1924. god. Inženjersku komoru i tu je prvi put jače prisutna staleška komponenta. Od toga vremena počinje se sve više primjećivati aktivnost oko tih problema (titula inženjera, a god. 1930. osnovan je i »Komitet za zaštitu staleških pitanja «). Važno je napomenuti da je zahvaljujući izvanrednoj aktivnosti svojih članova (Jušića i Pilara) došlo do vrloi razvijene međunarodne razmjene iskustva bilo to našim prisustvovanjem na međunarodnim skupovima (kongres Masarykove Akademije Rada) bilo organiziranjem međunarodnih skupova u Zagrebu, kao što je zasjedanje »Federation des ingenieurs Slaves« (FIS-a) uz glavnu godišnju skupštinu jugoslavenskih inženjera i arhitekata 1927. godine. Sekcija se preko udruženja odazvala i pozivu »American of Engineers« iz Chicaga o potrebi uske suradnje svih inženjera svijeta. Isto täko od velikog je značenja što je Sekcija Zagreb osnovala 1927. »Jugoslavenski narodni komitet za Naučnu organizaciju rada«. Sekcija je predstavljala Udruženje jugoslavenskih inženjera na III međunarodnom kongresu za znanstvenu organizaciju rada u Rimu. 4. Posebno je interesantno spomenuti utjecaj svjetske krize iz 1929. na borbe unutar ondašnje Sekcije Zagreb, a posebno u klubu arhitekata u sekciji. Kulminaciju je dosegao sukob »mladih« i »starih« objavom nacrta Zakona o ovlaštenim inženjerima (koji su od 1924. učlanjeni u inženjerskoj Komori). U sukobu su bili najaktivniji kod »mladih« inženjeri ljevičari koji imaju sve vidniju ulogu ne samo u Sekcijama, nego i u cijelom Udruženju. U stvari tu počinju klasni sukobi unutar Sekcije. Sekcija poprima 1936. sve više značajke napredne organizacije i javno se zalaže: 108 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 111 <-- 111 --> PDF |
— za slobodne gradske izbore, — podupire i daje suglasnost na prijedlog sekcije Skoplja o traženju Slobode zbora i dogovora, slobodnih izbora i amnestiju političkih zatvorenika. U Splitu 1938. god. na skupštini Udruženja uz staleška pitanja raspravljana su i brojna politička pitanja među ostalim i — protest zbog otpuštanja iz državne službe onih koji su glasali za opoziciju. Predložena je i reorganizacija Udruženja koja je i provedena na skupštini u Novom Sadu 1934. god. kad je osnovan »Savez inženjerskih društava kraljevine Jugoslavije«, a sekcije su pretvorene u Društvo. Toim prilikom zalaganjem Društva iz Zagreba, Sarajeva i Skopja donosi se rezolucija o nacionalnoj nezavisnosti, nepovredivosti granica i osuda vjerske i rasne netrpeljivosti i dr. Društvo Zagreb javno protestira 1939. prilikom okupacije Čehoslovačke, protiv postupaka s političkim zatvorenicima i protiv uvođenja »Radne službe«. Ponovno se pojavljuje glasilo pod imenom »Inženjer« 1941. (u dvobroju dan pnije okupacije) u kojem se daje podrška naprednim stremljenjima. 5. Godine 1940. održana je posljednja skupština društva pred rat na kojoj su prevladali stavovi grupe ljevičara, na čijem su čelu bili arh. Zvonko Kavurić i Ing. Hrvoje Koporič, o reorganizaciji saveznog glasila. Za vrijeme okupacije nastavljen je rad pod imenom »Hrvatsko inženjersko društvo«. Kakav je bio njihov rad najbolje se vidi iz izvještaja Međusekcijskog inicijativnog odbora inženjera i tehničara pri zemaljskom Tajništvu za Hrvatsku na Godišnjoj skupštini Društva 10. 1. 1946. godine u kojem između ostalog navode: — »Hrvatsko društvo inženjera ubrojilo je među svoje članove znatan broj aktivnih boraca NOB-a, od kojih su mnogi položili svoje živote u borbi za oslobođenje, a upravni odbor Društva izigrao je sve pokušaje ustaških organa da Društvo pristupi Savjetu staleških postrojbi.« Nakon ovakvog izvještaja jednoglasno je dana razrješnica upravi koja je djelovala za vrijeme okupacije. To je valjda jedini primjer u našoj zemlji da je dano priznanje jednoj društvenoj organizaciji za njen rad u vrijeme okupacije. Teško je u stvari nabrojiti na kojim su se sve poslovima našli naši kolege tokom oslobodilačkog rata: od diverzantskih akcija đo< gradnje privremenih nastambi, bolnica, mostova i organiziranog (po inženjerima i tehničarima) prebacivanja aktivista na oslobođeni teritorij, obavještavanja o kretanju neprijateljskih transporta i na kraju doi organiziranja zaštite vitalnih objekata u toku povlačenja neprijatelja. Svagdje je neprijatelj nalazio na organizirani otpor u kojem su vidno mjesto zauzimali naši kolege. Naši su arhitekti aktivni sudionici na Kongresu kulturnih radnika 1944. u Topuskom, oni se u istoj godini spremaju na obnovu zemlje radeći regulacione planove i projekte na lokacijama porušenih i popaljenih naselja. Mnogo, mnogo toga se radilo što se ni nabrojiti ne može. 6. Osnivanjem 1946. Društva inženjera i tehničara Hrvatske, koje je 1953. reorganizirano u Savez inženjera i tehničara Hrvatske, nastaje novi period u razvoju stručne i stručno-društvene aktivnosti. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 112 <-- 112 --> PDF |
U vrijeme obnove pa i nešto kasnije značajka rada bila je mobilizatorska. Opće narodno oduševljenje konačnim oslobođenjem od neprijatelja i njegovih kvislinških pomagača, zahvatilo je i naše redove. Podvizi kao što je uspostavljanje pruge Zagreb—Beograd za redovni saobraćaj, obnavljanje gotovo svih mostova u toku prve godine oslobođenja, obnavljanje gradova, sela i tvornica, izgradnja hidroelektrane »Nikola Tesla« — djela su heroja rada u kojima časno mjesto zauzimaju i naši inženjersko-tehnički kadrovi. 7. Značajka daljeg razvitka naših organizacija nakon uspostavljanja osnovnih tehničkih uvjeta za razvoj jeste želja za stručnim usavršavanjem i emancipacijom, pa se 1950. na dalje osnivaju razna strukovna društva: arhitekti, građevinari, kemičari, strojari, električari itd. Svi oni ostaju članovi općeg Društva, a kasnije Saveza inženjera i tehničara. Nakon golemih uspjeha po kvantiteti, u periodu obnove, teži se kvaliteti. U to vrijeme naši su članovi okrenuti problemima stručnog usavršavanja, a kontakt sa širom društvenom zajednicom i svijetom uglavnom se uspostavlja na tom nivou ili na saveznom nivou. Međutim, tokom šezdesetih godina sve više se osjeća potreba za međusobnom inženjersko-tehničkom suradnjom na gotovo svim inženjerskim zahvatima. Novi Statut SITJ i prijedlog statuta SITH vodio je o tom računa i pogoduje ovakvom razvoju. Problemi društvenog razvoja traže široko interdisciplinarno sagledavanje, tim više što ekonometrijski pristup toliko pojednostavljuje problem da ga u svoj svojoj složenosti ne sagledava niti onaj koji ga postavlja kao planski zadatak, a niti ga može stručno prihvatiti i razrješiti onaj koji ga prihvaća. Mislimo da je došlo vrijeme za tješnju međusobnu ne samo tehnički interdisciplinarnu, nego još širu suradnju među strukama. 8. Odlučna orijentacija naše zemlje na samoupravni socijalizam imala je adekvatnog odraza i u našem Savezu, tako da je SITH organizirao Općejugoslavensko savjetovanje »Samoupravljanje i naučna organizacija rada« u 1970. god. koje je završilo nizom značajnih zaključaka i praktičnih prijedloga za bržu realizaciju naših ciljeva. Posebno je na nivou našeg Saveza inženjera i tehničara Hrvatske sagledana potreba za vlastitim tehnološkim razvojem zemlje u cjelini i kreiranjem vlastitog tehnološkog sustava. Ostvarenjem toga cilja omogućili bi naše ravnopravno sudjelovanje u međunarodnoj podjeli rada i osigurali brz i nesmetan razvoj naše zajednice. U tu svrhu osnovano je pri Savezu odgovarajuće tijelo koje se bori da u nizu akcija i kontakata taj problem rasvjetli i toliko razradi, da ga možemo ponuditi kao naš prijedlog borbi za bolji život, ne samo naš, nego i drugih zemalja u razvoju. Nadamo se da na tom putu nećemo šuštati i da ćemo se i ovoga puta dostojno odužiti svom narodu. To će biti ujedno i najbolji način proslavljan ja ovakvog značajnog jubileja naše najmasovnije stručno-društvene organizacije. Većeslav RADAUŠ 110 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 113 <-- 113 --> PDF |
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Trg,I .Mažuraniča 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 Broj: 158/77. Zagreb, 19.12.1977. Na temelju ćl.33 Statuta i povodom donošenja Zakona o vraćanju nacionaliziranog dijela zgrade "Šumarski dom", kao i uspješnog završetka poslovne 1977.godine sazivam: SVEČANU SJEDNICU Upravnog i Nadzornog odbora Saveza, proširenu članovima Sabora i saborskih vijeća SR Hrvatske, kao I istaknutim znanstvenim, stručnim i društvenim radnicima i rukovodiocima Šumarstva t drvne industrije Hrvatske. Sjednica će se održati u SRIJEDU 28.XII 1977.GODINE U 19 SATI u društvenim prostorijama Šumarskog doma, Mažuranićev trg 11, s prigodnim dnevnim redom i programom. Zahvaljujući punom razumijevanju odgovornih ljudi Sabora i saborskih vijeća Hrvatske, koji su - uvažavajući razloge i dokumentaciju navedenu u molbi Saveza - Zakonom vratili "Šumarski dom", i to upravo u trenutku kad je objavljen i novi Zokon o Šumama SRH, te su time stvorene još povoljnije perspektive za šumarstvo i zaštitu čovjekove oko!ine,kao i za optimalnu realizaciju zacrtanog plana rada Saveza no propagandi šumarstva, drvne industrije i zaštiti čovjekove okoline. Savez i njegovo članstvo od 2.150 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske duguju veliku zahvalnost Saboru i saborskim vijećima, kao i svima onima koji su pridonijeli donošenju spomenutog Zakona. Pozivamo Vas i čvrsto vjerujemo da ćete nam i Vi ukazati čast i doći" na zakazanu Svečanu sjednicu i podijeliti s nama radost zelene struke! Radujemo se susretu, pozdravljamo Vas i neizostavno očekujemo! Saziv Svečane sjednice i pozivnica |