DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 109     <-- 109 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


STOTA GODIŠNJICA OSNIVANJA DRUŠTVA
INŽENJERA I ARHITEKATA HRVATSKE


Inžinjeri raznih struka (građevinski, strojarski i dr.) i arhitekti
osnovpli su u Zagrebu 1878. godine »Klub inžinirtih i tirhitektah
«. Ovo je ujedno i početak iadanjeg Saveza inžinjera i tehničaru
Hrv´p,tske u kojem je učlanjen i SIT šumarstva i drvne industrije
Hrvatske te poljoprivrednih stručnjaka. Razvoj i značajKluba inžinjera u minulom stoljeću Većeslav RADAUŠ, dipl.
inž. arh. i predsjednik Savezu inženjera i tehničara Hrvatske duo
je slijedećem prikazu:


1. U ovoj godini proslavit ćemo 100. godišnjicu konstituiranja »Kluba
inžinirah i arhitektah u Zagrebu« koji će pod raznim imenima, i u raznim
vremenskim razdobljima svojim stručnim i samoprijegornim radom pokrenuti
silnice tehničkog napretka u ovoj našoj maloj, a nama tako dragoj domovini.
Clan 1. Pravila kluba glasio je:
»Svrha kluba jest: spojiti pojedine tehničke sile za unapređivanje strukovnog
rada i društvenoga života.«
Zaista kratko i potpuno jasno! Gotovo ni sada se ne bi imalo što dodati.
I držali su se Ti naši stari tih svojih pravila!
Klub, pa kasnije Društvo, Sekcija, Savez — prvo su imali na umu da udružene
struke pokreću pitanja, ne oko sređivanja svojih staleških interesa, nego
čisto stručnodruštvenih.
Kao primjer navedimo da je klub već 1879. godine dao mišljenje o tada
novoj »Zemaljskoj osnovi o građevnom redu«, da je 1880. izradio prvi »Pravilnik
za raspis javnih natječaja« i ostvario vezu s odgovarajućim češkim
i austrijskim društvima. Godine 1881. sastavljen je »Rječnik njemačko-hrvatskog
tehničkog nazivlja« — što je prvi temeljni rad govornog osamostaljenja
na području tehničkih znanja, a od 1884. do 1910. godine radilo se na opsežnom
djelu »Hrvatski građevni oblici«.
Godine 1882 počinju izlaziti »Viesti« koje zatim postaju i glasilo Slovenskog
društva inženjera (u godini njihovog osnivanja) 1911. god. Osnivanjem
zajedničkog »Udruženja jugoslavenskih inženjera i tehničara« počinje izlaziti
»Tehnički list« u Zagrebu.
Ova izdavačka djelatnost, rad na tehničkom rječniku te veoma aktivna
borba za otvaranje Tehničke visoke škole u Zagrebu, koja je krunisana uspjehom,
na žalost, tek 1919, glavna su preokupacija te naše stručno-društvene
organizacije. Stvaranje tehničko visokoškolske ustanove tadašnjim mađaronskim
banovima nikako nije išla u račun.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 110     <-- 110 -->        PDF

Već 1891. (sada već Društvo) stupa u neposredne bratske kolegijalne
odnose sa stručnjacima iz Beograda. Ti su odnosi ostali takvi sve do privremenog
obustavljanja rada Društva 1914. god. zbog početka rata.


Zaista je zanimljivo da ta naša prva opća (interdisciplinarna) inženjerska
organizacija iscrpljuje svoju aktivnost dosljedno samo na stručno tehničkim
ili društveno-stručnim problemima. Ovu svoju aktivnost prenosi i na
širi međunarodni plan: prisustvuje kongresima arhitekata, međunarodnim
izložbama i si.


2. Svoju stručno društvenu i tehničku aktivnost nakon I. rata nastavila
je Sekcija Jugoslavenskih inženjera i arhitekata Zagreb i Split i dalje u
istom trendu, s tim da je sada naglašena opća jugoslavenska problematika.
Tradicija je postojala, jer su se još od 1912. god. izmjenjivali na godišnjoj
skupštini delegati Hrvatskog i Slovenskog društva, a postojala je živa aktivnost
i suradnja između Društava u Beogradu i Sarajevu sa Društvom u Zagrebu.
Sa pononsom možemo konstatirati da društvo nije nikada bilo gluho na
političke prilike i događaje, što je dokazalo i 1918. kada se odmah stavilo
na raspolaganje »Narodnom vijeću« u Zagrebu i pomaže mu u konkretnim
akcijama (osiguranje ugljena za željeznice, dobava građevnog materijala i si.).


Kroz cijelo vrijeme postojanja naša je inženjersko-tehnička organizacija
najaktivnije sudjelovala u svim bitnim pitanjima tehničkog razvoja: od predlaganja
izgradnje plinare, električnog tramvaja do sudjelovanja u raspravama
o uređenju gradova (posebno Zagreba) još u prošlom stoljeću.


3. Za rješavanje staleških problema Sekcija Zagreb osniva 1924. god.
Inženjersku komoru i tu je prvi put jače prisutna staleška komponenta. Od
toga vremena počinje se sve više primjećivati aktivnost oko tih problema
(titula inženjera, a god. 1930. osnovan je i »Komitet za zaštitu staleških pitanja
«).
Važno je napomenuti da je zahvaljujući izvanrednoj aktivnosti svojih
članova (Jušića i Pilara) došlo do vrloi razvijene međunarodne razmjene iskustva
bilo to našim prisustvovanjem na međunarodnim skupovima (kongres
Masarykove Akademije Rada) bilo organiziranjem međunarodnih skupova u
Zagrebu, kao što je zasjedanje »Federation des ingenieurs Slaves« (FIS-a) uz
glavnu godišnju skupštinu jugoslavenskih inženjera i arhitekata 1927. godine.
Sekcija se preko udruženja odazvala i pozivu »American of Engineers« iz Chicaga
o potrebi uske suradnje svih inženjera svijeta.


Isto täko od velikog je značenja što je Sekcija Zagreb osnovala 1927.
»Jugoslavenski narodni komitet za Naučnu organizaciju rada«. Sekcija je
predstavljala Udruženje jugoslavenskih inženjera na III međunarodnom kongresu
za znanstvenu organizaciju rada u Rimu.


4. Posebno je interesantno spomenuti utjecaj svjetske krize iz 1929. na
borbe unutar ondašnje Sekcije Zagreb, a posebno u klubu arhitekata u sekciji.
Kulminaciju je dosegao sukob »mladih« i »starih« objavom nacrta Zakona
o ovlaštenim inženjerima (koji su od 1924. učlanjeni u inženjerskoj Komori).
U sukobu su bili najaktivniji kod »mladih« inženjeri ljevičari koji
imaju sve vidniju ulogu ne samo u Sekcijama, nego i u cijelom Udruženju. U
stvari tu počinju klasni sukobi unutar Sekcije.


Sekcija poprima 1936. sve više značajke napredne organizacije i javno
se zalaže:


108




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 111     <-- 111 -->        PDF

— za slobodne gradske izbore,
— podupire i daje suglasnost na prijedlog sekcije Skoplja o traženju
Slobode zbora i dogovora, slobodnih izbora i amnestiju političkih zatvorenika.
U Splitu 1938. god. na skupštini Udruženja uz staleška pitanja raspravljana
su i brojna politička pitanja među ostalim i


— protest zbog otpuštanja iz državne službe onih koji su glasali za opoziciju.
Predložena je i reorganizacija Udruženja koja je i provedena na skupštini
u Novom Sadu 1934. god. kad je osnovan »Savez inženjerskih društava
kraljevine Jugoslavije«, a sekcije su pretvorene u Društvo. Toim prilikom zalaganjem
Društva iz Zagreba, Sarajeva i Skopja donosi se rezolucija o nacionalnoj
nezavisnosti, nepovredivosti granica i osuda vjerske i rasne netrpeljivosti
i dr.


Društvo Zagreb javno protestira 1939. prilikom okupacije Čehoslovačke,
protiv postupaka s političkim zatvorenicima i protiv uvođenja »Radne službe«.
Ponovno se pojavljuje glasilo pod imenom »Inženjer« 1941. (u dvobroju dan
pnije okupacije) u kojem se daje podrška naprednim stremljenjima.


5. Godine 1940. održana je posljednja skupština društva pred rat na
kojoj su prevladali stavovi grupe ljevičara, na čijem su čelu bili arh. Zvonko
Kavurić i Ing. Hrvoje Koporič, o reorganizaciji saveznog glasila.
Za vrijeme okupacije nastavljen je rad pod imenom »Hrvatsko inženjersko
društvo«.


Kakav je bio njihov rad najbolje se vidi iz izvještaja Međusekcijskog
inicijativnog odbora inženjera i tehničara pri zemaljskom Tajništvu za Hrvatsku
na Godišnjoj skupštini Društva 10. 1. 1946. godine u kojem između ostalog
navode:


— »Hrvatsko društvo inženjera ubrojilo je među svoje članove znatan
broj aktivnih boraca NOB-a, od kojih su mnogi položili svoje živote u borbi
za oslobođenje, a upravni odbor Društva izigrao je sve pokušaje ustaških
organa da Društvo pristupi Savjetu staleških postrojbi.«
Nakon ovakvog izvještaja jednoglasno je dana razrješnica upravi koja je
djelovala za vrijeme okupacije.
To je valjda jedini primjer u našoj zemlji da je dano priznanje jednoj
društvenoj organizaciji za njen rad u vrijeme okupacije.


Teško je u stvari nabrojiti na kojim su se sve poslovima našli naši kolege
tokom oslobodilačkog rata: od diverzantskih akcija đo< gradnje privremenih
nastambi, bolnica, mostova i organiziranog (po inženjerima i tehničarima)
prebacivanja aktivista na oslobođeni teritorij, obavještavanja o kretanju
neprijateljskih transporta i na kraju doi organiziranja zaštite vitalnih
objekata u toku povlačenja neprijatelja. Svagdje je neprijatelj nalazio na
organizirani otpor u kojem su vidno mjesto zauzimali naši kolege.


Naši su arhitekti aktivni sudionici na Kongresu kulturnih radnika 1944.
u Topuskom, oni se u istoj godini spremaju na obnovu zemlje radeći regulacione
planove i projekte na lokacijama porušenih i popaljenih naselja.


Mnogo, mnogo toga se radilo što se ni nabrojiti ne može.


6. Osnivanjem 1946. Društva inženjera i tehničara Hrvatske, koje je 1953.
reorganizirano u Savez inženjera i tehničara Hrvatske, nastaje novi period
u razvoju stručne i stručno-društvene aktivnosti.


ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 112     <-- 112 -->        PDF

U vrijeme obnove pa i nešto kasnije značajka rada bila je mobilizatorska.
Opće narodno oduševljenje konačnim oslobođenjem od neprijatelja i njegovih
kvislinških pomagača, zahvatilo je i naše redove. Podvizi kao što je uspostavljanje
pruge Zagreb—Beograd za redovni saobraćaj, obnavljanje gotovo
svih mostova u toku prve godine oslobođenja, obnavljanje gradova, sela i
tvornica, izgradnja hidroelektrane »Nikola Tesla« — djela su heroja rada u
kojima časno mjesto zauzimaju i naši inženjersko-tehnički kadrovi.


7. Značajka daljeg razvitka naših organizacija nakon uspostavljanja osnovnih
tehničkih uvjeta za razvoj jeste želja za stručnim usavršavanjem i
emancipacijom, pa se 1950. na dalje osnivaju razna strukovna društva: arhitekti,
građevinari, kemičari, strojari, električari itd. Svi oni ostaju članovi
općeg Društva, a kasnije Saveza inženjera i tehničara.
Nakon golemih uspjeha po kvantiteti, u periodu obnove, teži se kvaliteti.
U to vrijeme naši su članovi okrenuti problemima stručnog usavršavanja,
a kontakt sa širom društvenom zajednicom i svijetom uglavnom se uspostavlja
na tom nivou ili na saveznom nivou.


Međutim, tokom šezdesetih godina sve više se osjeća potreba za međusobnom
inženjersko-tehničkom suradnjom na gotovo svim inženjerskim zahvatima.


Novi Statut SITJ i prijedlog statuta SITH vodio je o tom računa i pogoduje
ovakvom razvoju.


Problemi društvenog razvoja traže široko interdisciplinarno sagledavanje,
tim više što ekonometrijski pristup toliko pojednostavljuje problem da ga u
svoj svojoj složenosti ne sagledava niti onaj koji ga postavlja kao planski
zadatak, a niti ga može stručno prihvatiti i razrješiti onaj koji ga prihvaća.
Mislimo da je došlo vrijeme za tješnju međusobnu ne samo tehnički interdisciplinarnu,
nego još širu suradnju među strukama.


8. Odlučna orijentacija naše zemlje na samoupravni socijalizam imala je
adekvatnog odraza i u našem Savezu, tako da je SITH organizirao Općejugoslavensko
savjetovanje »Samoupravljanje i naučna organizacija rada« u
1970. god. koje je završilo nizom značajnih zaključaka i praktičnih prijedloga
za bržu realizaciju naših ciljeva.
Posebno je na nivou našeg Saveza inženjera i tehničara Hrvatske sagledana
potreba za vlastitim tehnološkim razvojem zemlje u cjelini i kreiranjem
vlastitog tehnološkog sustava. Ostvarenjem toga cilja omogućili bi naše
ravnopravno sudjelovanje u međunarodnoj podjeli rada i osigurali brz i nesmetan
razvoj naše zajednice.


U tu svrhu osnovano je pri Savezu odgovarajuće tijelo koje se bori da
u nizu akcija i kontakata taj problem rasvjetli i toliko razradi, da ga možemo
ponuditi kao naš prijedlog borbi za bolji život, ne samo naš, nego i
drugih zemalja u razvoju.


Nadamo se da na tom putu nećemo šuštati i da ćemo se i ovoga puta
dostojno odužiti svom narodu.


To će biti ujedno i najbolji način proslavljan ja ovakvog značajnog jubileja
naše najmasovnije stručno-društvene organizacije.


Većeslav RADAUŠ


110




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 113     <-- 113 -->        PDF

SAVEZ
INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE


Zagreb, Trg,I .Mažuraniča 11
Telefoni: 444-206 i 449-686
Broj: 158/77. Zagreb, 19.12.1977.


Na temelju ćl.33 Statuta i povodom donošenja Zakona o vraćanju nacionaliziranog
dijela zgrade "Šumarski dom", kao i uspješnog završetka poslovne 1977.godine
sazivam:


SVEČANU SJEDNICU


Upravnog i Nadzornog odbora Saveza, proširenu članovima Sabora i saborskih vijeća
SR Hrvatske, kao I istaknutim znanstvenim, stručnim i društvenim radnicima i rukovodiocima
Šumarstva t drvne industrije Hrvatske.


Sjednica će se održati u SRIJEDU 28.XII 1977.GODINE U 19 SATI u društvenim
prostorijama Šumarskog doma, Mažuranićev trg 11, s prigodnim dnevnim redom i programom.


Zahvaljujući punom razumijevanju odgovornih ljudi Sabora i saborskih vijeća Hrvatske,
koji su - uvažavajući razloge i dokumentaciju navedenu u molbi Saveza - Zakonom
vratili "Šumarski dom", i to upravo u trenutku kad je objavljen i novi Zokon o Šumama SRH,
te su time stvorene još povoljnije perspektive za šumarstvo i zaštitu čovjekove oko!ine,kao
i za optimalnu realizaciju zacrtanog plana rada Saveza no propagandi šumarstva, drvne industrije
i zaštiti čovjekove okoline.


Savez i njegovo članstvo od 2.150 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske duguju veliku zahvalnost Saboru i saborskim vijećima, kao i svima onima koji
su pridonijeli donošenju spomenutog Zakona.


Pozivamo Vas i čvrsto vjerujemo da ćete nam i Vi ukazati čast i doći" na zakazanu
Svečanu sjednicu i podijeliti s nama radost zelene struke!
Radujemo se susretu, pozdravljamo Vas i neizostavno očekujemo!


Saziv Svečane sjednice i pozivnica