DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 99 <-- 99 --> PDF |
»Brela« neće više biti »prava Brela« i turizam će postepeno izgubiti svoju privlačnost, a time i ekonomičnost. U izgradnji turističkih i drugih objekata u ovakovim i sličnim ambijentima treba imati veliku dozu umjerenosti i dozvoljene granice kod krčenja postojećeg šumskog zelenila, jer će se u protivnom sigurno izgubiti planirani i zamišljeni turistički bum. Svaka šuma je privlačna za čovjeka — turistu, najviše šuma — prašuma. Prašuma je tako zvana djevičanska šuma, kako je Englezi zovu »Virgin forest«, a Nijemci »Urwald«. To je zapravo šuma u kojoj se nikada nisu vršile neke značajnije (redovne) sječe, a često puta se u njoj niti ne lovi divljač ili se lovi vrlo malo. Dakle, ona je takova kako ju je stvorila majka priroda, kojoj se ne zna kada je rođena niti kad će joj biti prirodni kraj. Ukratko rečeno, ona je vječita i uvijek ima gotovo isti oblik. U prašumi se ne vrše nikakovi stručni radovi, nego je priroda jedini ali najbolji i najsigurniji faktor, koji upravlja njenim životom. Foto: N. Eić Površine naših prašuma su danas svedene na najmanju moguću mjeru, a samo prije tridesetak godina, one su npr. obuhvatale u bivšem srezu Foča oko 80 % svih visokih šuma toga sreza koji je bio najbogatiji šumom u B.iH. Vječita glad za drvetom kao ekonomskim faktorom skresalo je površine naših prašuma na minimum. Najznačajnije preostala kompaktna prašuma u B. i H. je prašuma Peručica , koja leži u slivu potoka Peručica, a koji se sliva u legendarnu Sutjesku kod Tjentišta. Osim nje postoje još manji rezervati prašuma u B. i H. i to u Janju, Lješnici, Klekovači i dr. |