DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Možda je turizam, koji je kod nas vezan za šumu, potencijalno najrašireniji
i najznačajniji, a osobito u SR BiH, koja ima najviše šuma od svih
drugih naših Republika. Pored toga, ta Republika ima još prilično i prašumskih
rezervata, koje većina drugih naših Republika praktično nema.


Danas se sve više piše i govori o ugroženosti ljudske okoline zbog sve
veće potrošnje kisika i sve većeg zagađivanja ljudske sredine, a naročito u
većim gradovima. Svi, se slažemo u tome, da je šuma najbolji, najefikasniji
i najznačajniji faktor, koji pozitivno utiče na ljudsku okolinu i koja je najviše
sposobna u većoj mjeri nadoknaditi potrošeni kisik i sprečavati da se
otrovni smog taloži u našim plućima.


Širenjem šumskog turizma — pored sve većih materijalnih koristi — dobit
će se i sve veća ljubav građana prema zelenoj šumi, pa će se na taj način
više doprinijeti čuvanju te šume i za rekreacione koristi, koje ona najviše
daje.


Šuma, a naročito prašuma — krije u sebi izvjesne biološke i prirodne
tajne, koje većina turista, a naročito nestručna lica, ne mogu lako otkriti niti
ih uočiti. Zbog toga je vrlo korisno i potrebno da stručnjaci, koji upravljaju
sa pojedinim takovim šumama, na markantnim mjestima daju upozorenja i
upustva u čemu se sastoje pojedini fenomeni, koje laičko oko pretežno ne
može otkriti. Ta upozorenja i objašnjenja treba prikazati u raznim propagandnim
materijalima kao i stavljanjem raznih tabli sa sažetim sadržajem
pojedinih značajnosti šume na odgovarajućim raskrsnicama puteva, granicama
takovih objekata i slično.


Bilo bi korisno označiti na pogodan način na pomenutim mjestima npr.
i slijedeće:


— Prašuma Janj, odjel 45. Masa po 1 ha se penje i do 1.300 m:!, visina
četinjastih stabala do 58 m, a prsni promjer pojedinih stabala do 210 cm;
— kod pojedinih prašuma na većim nadmorskim visinama može se staviti:
Bukova prašuma u odjelu 185, sa zvonolikom ili binomnom strukturom
broja stabala tj. izgledom jednodobne šume, a stabla su stvarno vrlo različite
starosti;
— gospodarska šuma u kojoj je redovna sječa vršena nekoliko puta, ali
u njoj je još ostalo dosta stabala prašumskog karaktera, itd.
Svaka šuma je vrlo privlačna za turizam, pa i onda kada se primarno
ide na more ili jezera, jer takav turizam je privlačan, efikasan i potpun tek
onda ako se uz obalu mora ili jezera nalazi i zeleni pojas šume. Uzmimo npr.
bujne borove šume uz more na Makarskoj Rivijeri a naročito od Makarske
do Brela. Brela nikada nebi bila »Brela« u očima turiste da uz morsku obalu
ne leži onako lijep pojas zelene borove šume i to razne starosti. Međutim
zadnjih 10—15 godina u ovome vrlo poznatom ljetovalištu izgrađeno je mnogo
pa i previše raznih građevinskih objekata (hoteli, kuće, vile, garaže i drugo)
društvenog i privatnog sektora. Sve su ove građevine podignute pretežno
na štetu okolne borove šume. Samo za podizanje 1 hotela posječeno je ovdje
navodno oko 2.000 borovih stabala, što je neprocjenjiva šteta, jer je šumu vrlo
teško, sporo i skupo podići na ovakovim mršavim i kamenitim kraškim terenima.
Izgradnja građevinskih objekata se ovdje vrši punom parom i dalje.
Bojim se da će turizam ovdje posjeći granu na kojoj sjedi te da će u skoroj
budućnosti postojeće šume praktično biti svedene na minimum. Zbog toga


510