DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ŠUMA I TURIZAM Rijetko je u prirodi nešto toliko usko povezano kao što su šuma i turizam. U današnje vrijeme ta dva pojma dobivaju sve više na značaju kako za rekreaciju i ljubav građana prema šumi tako i za šumarsku ekonomiku. Turizam u svijetu igra sve veću ulogu te on daje višestruku korist pojedincima i društvu kao cjelini. Neke suvremenije države već su pretvorile turizam u prvi plan svoje nacionalne ekonomije. Tako je npr. Španjolska izgleda već dostigla svotu od oko 2 milijarde dolara od svoga godišnjeg prihoda od turizma*. Turistička industrija je postala cilj gotovo svake zemlje pa i naše. SI. 1. Obilježavanje vanjske granice prašume. Foto: N. Eić * Kako je ovaj referat pisan početkom 1975. g. to se ova svota odnosi na 1974. god. (Or.) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Možda je turizam, koji je kod nas vezan za šumu, potencijalno najrašireniji i najznačajniji, a osobito u SR BiH, koja ima najviše šuma od svih drugih naših Republika. Pored toga, ta Republika ima još prilično i prašumskih rezervata, koje većina drugih naših Republika praktično nema. Danas se sve više piše i govori o ugroženosti ljudske okoline zbog sve veće potrošnje kisika i sve većeg zagađivanja ljudske sredine, a naročito u većim gradovima. Svi, se slažemo u tome, da je šuma najbolji, najefikasniji i najznačajniji faktor, koji pozitivno utiče na ljudsku okolinu i koja je najviše sposobna u većoj mjeri nadoknaditi potrošeni kisik i sprečavati da se otrovni smog taloži u našim plućima. Širenjem šumskog turizma — pored sve većih materijalnih koristi — dobit će se i sve veća ljubav građana prema zelenoj šumi, pa će se na taj način više doprinijeti čuvanju te šume i za rekreacione koristi, koje ona najviše daje. Šuma, a naročito prašuma — krije u sebi izvjesne biološke i prirodne tajne, koje većina turista, a naročito nestručna lica, ne mogu lako otkriti niti ih uočiti. Zbog toga je vrlo korisno i potrebno da stručnjaci, koji upravljaju sa pojedinim takovim šumama, na markantnim mjestima daju upozorenja i upustva u čemu se sastoje pojedini fenomeni, koje laičko oko pretežno ne može otkriti. Ta upozorenja i objašnjenja treba prikazati u raznim propagandnim materijalima kao i stavljanjem raznih tabli sa sažetim sadržajem pojedinih značajnosti šume na odgovarajućim raskrsnicama puteva, granicama takovih objekata i slično. Bilo bi korisno označiti na pogodan način na pomenutim mjestima npr. i slijedeće: — Prašuma Janj, odjel 45. Masa po 1 ha se penje i do 1.300 m:!, visina četinjastih stabala do 58 m, a prsni promjer pojedinih stabala do 210 cm; — kod pojedinih prašuma na većim nadmorskim visinama može se staviti: Bukova prašuma u odjelu 185, sa zvonolikom ili binomnom strukturom broja stabala tj. izgledom jednodobne šume, a stabla su stvarno vrlo različite starosti; — gospodarska šuma u kojoj je redovna sječa vršena nekoliko puta, ali u njoj je još ostalo dosta stabala prašumskog karaktera, itd. Svaka šuma je vrlo privlačna za turizam, pa i onda kada se primarno ide na more ili jezera, jer takav turizam je privlačan, efikasan i potpun tek onda ako se uz obalu mora ili jezera nalazi i zeleni pojas šume. Uzmimo npr. bujne borove šume uz more na Makarskoj Rivijeri a naročito od Makarske do Brela. Brela nikada nebi bila »Brela« u očima turiste da uz morsku obalu ne leži onako lijep pojas zelene borove šume i to razne starosti. Međutim zadnjih 10—15 godina u ovome vrlo poznatom ljetovalištu izgrađeno je mnogo pa i previše raznih građevinskih objekata (hoteli, kuće, vile, garaže i drugo) društvenog i privatnog sektora. Sve su ove građevine podignute pretežno na štetu okolne borove šume. Samo za podizanje 1 hotela posječeno je ovdje navodno oko 2.000 borovih stabala, što je neprocjenjiva šteta, jer je šumu vrlo teško, sporo i skupo podići na ovakovim mršavim i kamenitim kraškim terenima. Izgradnja građevinskih objekata se ovdje vrši punom parom i dalje. Bojim se da će turizam ovdje posjeći granu na kojoj sjedi te da će u skoroj budućnosti postojeće šume praktično biti svedene na minimum. Zbog toga 510 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 99 <-- 99 --> PDF |
»Brela« neće više biti »prava Brela« i turizam će postepeno izgubiti svoju privlačnost, a time i ekonomičnost. U izgradnji turističkih i drugih objekata u ovakovim i sličnim ambijentima treba imati veliku dozu umjerenosti i dozvoljene granice kod krčenja postojećeg šumskog zelenila, jer će se u protivnom sigurno izgubiti planirani i zamišljeni turistički bum. Svaka šuma je privlačna za čovjeka — turistu, najviše šuma — prašuma. Prašuma je tako zvana djevičanska šuma, kako je Englezi zovu »Virgin forest«, a Nijemci »Urwald«. To je zapravo šuma u kojoj se nikada nisu vršile neke značajnije (redovne) sječe, a često puta se u njoj niti ne lovi divljač ili se lovi vrlo malo. Dakle, ona je takova kako ju je stvorila majka priroda, kojoj se ne zna kada je rođena niti kad će joj biti prirodni kraj. Ukratko rečeno, ona je vječita i uvijek ima gotovo isti oblik. U prašumi se ne vrše nikakovi stručni radovi, nego je priroda jedini ali najbolji i najsigurniji faktor, koji upravlja njenim životom. Foto: N. Eić Površine naših prašuma su danas svedene na najmanju moguću mjeru, a samo prije tridesetak godina, one su npr. obuhvatale u bivšem srezu Foča oko 80 % svih visokih šuma toga sreza koji je bio najbogatiji šumom u B.iH. Vječita glad za drvetom kao ekonomskim faktorom skresalo je površine naših prašuma na minimum. Najznačajnije preostala kompaktna prašuma u B. i H. je prašuma Peručica , koja leži u slivu potoka Peručica, a koji se sliva u legendarnu Sutjesku kod Tjentišta. Osim nje postoje još manji rezervati prašuma u B. i H. i to u Janju, Lješnici, Klekovači i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Površina Prašume Peručice iznosi oko 1200 ha, a bruto drvna masa oko 800 000 m3. Na četinjače otpada oko 75 %, a ostalo su lištače (pretežno bukva). To je upravo idealan omjer smjese, koji stručnjaci smatraju za mješovite raznodobne preborne šume, koja je prašumi najviše slična po svojoj strukturi i biološkoj potrebi. Drvna masa po 1 ha iznosi ovdje prosječno oko 750 m3, ali ona se mjestimice penje i na oko 1.400 m3 po 1 ha. Visina stabala tankovrhe smrče dosiže ovdje i do 65 m, a njihova debljina u prsnoj visini se penje i do 2 metra. Ovo je danas najljepši uzorak prašumskog rezervata kod nas, a možda i u čitavoj Evropi. Zato u nju radoznalo hrle i stručnjaci i turisti iz svih krajeva Evrope, jer ono što u njoj mogu vidjeti neće naći u drugim evropskim šumama. Pored gorostasnih stabala, gustog sklopa, odličnog kvaliteta i boniteta ovdje se nalazi i pravo carstvo divljači tj. šumske faune. U jatima se tu mogu vidjeti divokoze, srne, medvjedi, divlje svinje, vukovi, lisice, divlje mačke, kune, vjeverice, puhovi, orlovi, tetrebovi i dr. U tome se raju nalazi bezbroj kristalno svjetlucavih izvora vode, a naročito ispod gorostasnog Maglica, koji štiti i krasi ovu prašumu. Tu se uz ostalo nalazi i poznati vodopad Peručice, visok oko 80 metara. Njegov šum odzvanja na daleko i tako prekida tajanstveni tajac i grobnu tišinu, koja vlada pod gustim stoljećnim gorostasnim stablima, ispod kojih se ni nebo ne može ugledati. Kada je austrijski naučnik Ludvig Dimitz još 1905. godine došao u ondašnje naše prašume, rekao je o njima ove istorijske riječi: »Ovdje vlada duboka noć neosvjetljena ni jednom sunčanom zrakom, djevičanska priroda neokrnjena i neozlijeđena bilo kakovim oruđem. Samo nebeska vatra — čista kao ona — izvila se nad njom. Ipak moćni tragovi u toj divljini svjedoče samo o njezinoj veličini i oni su nov oblik njene krasote.« Eto, to je samo djelomični prikaz šume kao glavnog faktora savremenog turizma. Neka se više ne misli, da je samo fizički teški balvan gotovo jedino vrelo prihoda od šume. Suvremenom šumaru će biti mnogo značajan i novi zeleno-zlatni balvan, koji se zove turizam . Nikola EIČ, dipl. inž. šum. Sarajevo, Ključka 4 LITERATURA 1. L. Dimitz : Die Forstliche Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und der Herzegovina (1905) god.). 2. Ei ć N.: Naše Prašume (Nar. Šumar 2—3/51). 3. Ei ć N.: Prašuma Peručica (Šumarstvo 5—6/58). 4. Eić N: Peručica — Prašumski rezervat (Š. L. 7—8/60). 5. Šafa r J.: Sačuvajmo prašume (Š. L. 1948 god.). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 101 <-- 101 --> PDF |
ZAJEDNICA ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROMETA DRVNIM PROIZVODIMA I PAPIROM Zagreb, Mažuranićev trg 6 OKUPLJA — 163 OOUR šumarstva sa 16.219 zaposlenih — 148 OOUR drvne industrije sa 35.354 zaposlena — 11 OOUR celuloze sa 3.719 zaposlenih — 5 OOUR prometa sa 2.013 zaposlenih sa ciljem trajnog povećanja dohotka, proširenja materijalne osnove udruženog rada i povećanja ličnog standarda zaposlenih, a što postiže: — usklađivanjem razvojnih programa i planova, — usklađivanjem međusobne podjele rada i specijalizacije, — udruživanjem rada i sredstava društvene reprodukcije, — i drugim aktivnostima koje pridonose ostvarenju postavljenih ciljeva. |