DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 95 <-- 95 --> PDF |
PRINCIPI PLANIRANJA NAMJENE PROSTORA U JADRANSKOJ REGIJI »Čovjek ima pravo na zdravu životnu okolinu«. »Radi zaštite i unapređivanja čovjekove okoline radni ljudi i građani, organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice te socijalističko društvo osiguravaju uvjete za očuvanje i unapređivanje prirodnih i drugih vrijednosti čovjekove okoline koje su važne za zdrav, siguran i djelotvoran život te rad sadašnjih i budućih naraštaja« . . . »Zemljište, šume, vode, vodotoci, more i morska obala, rudna blaga i druga prirodna bogatstva, dobra u općoj upotrebi te nekretnine i druge stvari od posebnog kulturnog i povijesnog značenja uživaju, kao dobra od općeg interesa, posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani zakonom«. »Svako zemljište, šuma, voda i vodotok, more i morska obala, rudno blago i druga prirodna bogatstva moraju se iskorištavati u skladu sa zakonom predviđenim općim uvjetima kojima se osiguravaju njihovo racionalno iskorištavanje i drugi opći interesi. Zakonom se utvrđuje način upravljanja šumama, šumskim zemljištima i nalazištima rudnog blaga, te način iskorištavanja šuma, šumskih zemljišta i rudnog blaga«. »Sve intenzivnija eksploatacija prirodnih izvora i brz porast urbanizacije dovode do negativnih ili nepoželjnih posljedica po sredinu u kojoj čovjek živi i radi. Stoga racionalno korištenje prirodnih izvora i prostora radi održavanja ekološke ravnoteže postaje izuzetno važan zadatak razvoja našeg društva u narednoj etapi. Ustavna je obaveza svih radnih ljudi i građana, organizacija udruženog rada, društveno-političkih i mjesnih zajednica, i drugih samoupravnih organizacija da obezbjeđuju uslove za očuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekove sredine i da spriječavaju zagađivanje zraka, tla, vode i mora«. Navedeni izvodi iz USTAVA SFRJ i iz OSNOVE ZAJEDNIČKE POLITIKE DUGOROČNOG RAZVOJA SFRJ jasno ukazuju na prisutni problem kvalitete čovjekove sredine koju treba tretirati kao bitan element životnog standarda. Radi toga, planiranje namjene prostora poprima neobično važan značaj u razvoju Jadranske regije, to više, što nagla urbanizacija, industrijalizacija i turistička izgradnja često dovode u opasnost ne samo ljepotu mnogih lokaliteta naročito na obali i po otocima već uopće i kvalitet životne sredine. Nema sumnje da tu prirodnu i životnu sredinu još i sada karakteriziraju brojne potpuno ili skoro potpuno sačuvane, nedevastirane površine ali isto tako, s druge strane tu su i mnoge degradirane i zagađene sredine i to ne samo one uže ili šire urbane već i one daleko izvan ovih. 507 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Među ekološki sačuvanim površinama posebno treba spomenuti znatne, skoro nedirnute, relativno velike, prostore na planinama kao što su to na primjer oni na Velebitu, Svilaji, Dinari, Biokovu. Baš radi toga što takve kvalitetne površine postoje, politika prostornog planiranja poprima još veći značaj, a centralni smisao takvog planiranja iskazuje se u racionalnom i humanom uređenju prostora nasuprot ekstenzivnom korištenju koje je često bilo prisutno. Značajan doprinos u tome nastojanju će pružiti PROJEKT O ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE (Projekt Jadran III) koji razrađuje konkretnu planersku osnovu za bolji razvoj te regije. Međutim urbanistički ili pak prostorni planovi brojnih općina su već ranije dovršeni ili su sada u izradi. U tim planovima nema jednog potpunog, jedinstvenog i ujednačenog planerskog koncepta u načinu budućeg korištenja prostora koji bi se temeljio kako na ekonomsko socijalnim uslovima i tendencijama tako i na ekološkim uvjetima. Radi toga će neminovno trebati uskladiti ranije urbanističke odnosno prostorne planove sa novijim principima korištenja prostora u okviru zaštite čovjekove sredine. Velike, uglavnom rijetko naseljene, reljefno razvijene površine u Jadranskoj regiji u šumarskom pogledu karakterizirane degradiranom vegetacijom i prostranim kraškim pašnjacima-kamenjarama, posebno u području bijelog i crnog graba, zahtijevaju, u šumarskom smislu, posebn a razlu čenj a u svrhu što boljeg budućeg korištenja prostora i namjene šumskih površina. U pogledu korištenja površina i namjene šuma i šumskog zemljišta, polazi se sa stanovišta da sve šume na kršu imaju u prvom redu zaštitni karakter te da se u tome smislu prema neposrednoj ulozi razlučuju na slijedeće osnovne jedinice: 1. Šume izrazito protuerozione uloge u slivnim područjima bujica; 2. vjetrozaštitne šumske površine podignute radi zaštite naselja, saobraćajnica, industrijskih postrojenja, poljoprivrednih površina od nepovoljnog utjecaja vjetra, posebno od bure; 3. turističko-rekreacione šumske površine i zeleni pojasevi oko urbanih cjelina; 4. šume posebne namjene — zaštita izvorišta, akumulacija i si.; 5. ostale šumske površine zaštitne i proizvodno zaštitne uloge u koje su uključene šume namijenjene proizvodnji dopunske stočne hrane; 6. površine namijenjene ispaši na kraškim pašnjacima — kamenjarama, koji se izdvajaju i kao značajan izvor ljekovitog i aromatskog bilja: područje česmine te bijelog i crnog graba; 7. površine namijenjene ispaši na planinskim pašnjacima: područje iznad crnog graba i 8. površine izdvojene u okviru zaštite prirode, kao što su to nacionalni parkovi, rezervati, parkovi prirode i si. Dr Dušan JEDLOWSKY, dipl. inž. šum., Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 508 |