DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 87 <-- 87 --> PDF |
9. Degradirana niska šuma medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama i smeđim vapnenačkim zemljištima (Carminetum orientalis adriaticum Ht et al. quercetosum pubescebtis Ht ap. Ht et al. 1974) 10. Degradirana niska šuma medunca s crnim jasenom na posmeđenim crnicama iznad vapnenca (Carpinetum orientalis H-ić s. 1.). 11. Degradirana niska šuma medunca na crvenicama iznad vapnenca (Carpinetum orientalis adriaticum quercetosum pubescentis Ht ap. Ht et al. s. 1.) 12. Degradirana niska šuma sladuna na dubokim crvenicama (Quercetum confertae hercegovinicum Fuk. 1966). Regionalna zajednica crnog jasena i jesenje šašike 13. Degradirana niska šuma cera na crvenicama i posmeđenim crnicama iznad vapnenca (Quercetum cerris submediterraneum Stef. 1971), 14. Degradirana niska šuma crnog graba i crnog jasena na crnicama (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Ht) 15. Degradirana niska šuma crnog jasena na plitkim crnicama u blokovima vapnenca (Seslerio-Ostryetum — Juniperetum oxycedri Stef. — Stipo-Sdlvietum officinalis Ht.). Pri sintenzi osnovnih tipova šuma u ekološko-proizvodne tipove uzete su u obzir ekološke srodnosti koje su mogle biti od uticaja na proizvodnost staništa. Osnovni tipovi šuma, srodni po ekološko-proizvodnim sposobnostima, a s obzirom na budući sastav u pogledu vrsta drveća i po cilju gospodarenja, objedinjeni su u ekološko-proizvodne tipove šuma. Objedinjavanjem osnovnim tipova šuma proširen je stupanj variranja pojedinih ekoloških i proizvodnih svojstava. Pojedine specifičnosti kojima su bili okarakterizirani osnovni tipovi šuma (stupanj erozije zemljišta, kamenitost površine, stupanj sklopa, progale u sastojinama, zatravljenost, zakorovljenost itd.) posebno su uvažane, što je poslužilo kao osnova za podrobnije programiranje ciljeva gospodarenja i mjera za postizanje tih ciljeva (DIZDAREVIC, 1975). Dovođenjem u zavisnu vezu ekoloških karakteristika staništa sa stanjem sastojina omogućilo je izvođenje određenih pretpostavki za planiranje šumsko- kulturnih radova na sigurnijim osnovama i to za: 1) određivanje cilja melioracija, odnosno uspostavljanje oblika gospodarenja shodno stvarnim i potencijalnom-proizvodnim mogućnostima svakog od izdvojenih ekološko-proizvodnih tipova šuma; 2) primjenu adekvatnih meliorativnih sječa za pojedine tipove u smislu postizanja planiranog cilja; |