DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ZADARSKO SAVJETOVANJE ZNAČAJ POZNAVANJA EKOLOŠKO PROIZVODNOG POTENCIJALA DEGRADIRANIH ŠUMA SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA HERCEGOVINE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE Ć. Burlica, H. Dizdarević, B. Fabijanić, N. Prolić i V. Stefanović — Sarajevo SAŽETAK. Na osnovu vlastitih rezultata ekološko-proizvodne klasifikacije niskih degradiranih šuma razrađene su smjernice za planiranje šumsko-kulturnih radova u ovom području. Ovo tipološka klasifikacija šuma dala je i elemente za zaštitu čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje predjela i unapređenje turizma. U odnosu na probleme zaštite čovjekove sredine izvršena je klasifikacija tipova šuma, i to: 1. prema proizvodnosti staništa, 2. prema zaštitnim funkcijama staništa, 3. prema podložnosti staništa eroziji, 4. prema funkciji oblikovanja pejsaža i uređenju predjela, i 5. prema pogodnosti za lov, turizam i rekreaciju. UVOD Jedan od faktora u zaštiti i unapređvanju čovjekove sredine je poboljšanje životnih uslova rekultivacijom degradiranih šuma. Za ostvarivanje ovog cilja nužno je poznavati stepen degradacije šuma, odnosno njihove ekološko- proizvodne potencijale. Iako u tom pogledu postoje značajni rezultati usmjerenih istraživanja iz oblasti flore, vegetacije, zemljišta, geološke podloge, klime itd., za rješavanje ovog problema oni se mogu samo dijelom koristiti, s obzirom da je i svrha ovih istraživanja bila druga. U toku rada na projektu »Unapređenje šumske proizvodnje u arealu šuma mediteranskog i submediteranskog područja«, preduzeta su kompleksna interdisciplinarna istraživanja pedološko-vegetacijske, taksacione i uzgojno-meliorativne komponetne svih onih značajnih faktora nužnih za definiranje ekološko-proizvodnih potencijala. Upravo završena istraživanja u submediteranskom dijelu Hercegovine (STEFANOVIČ et al., 1975) pružaju osnove za šire radove na rekultivaciji šuma, dajući ujedno i elemente za zaštitu čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje predjela i unapređenje turizma, u jednom području koje je, kao zaleđe eumediteranske zone, namjenjeno prvenstveno u rekreacione i turističke svrhe. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Šume submediteranskog dijela Hercegovine (podrazumijevajući sve regresivne i progresivne stadije) razvrstane su, u okviru regionalnih zajednica (skupa asocijacija), u slijedeće klasifikacione jedinice: a) Osnovne tipove šuma, i b) Ekološko-proizvodne tipove šuma. Osnovni tipovi šuma definirani su sastojinskim tipom prema vrsti drveća, izuzetno i nekom dijagnostički važnom vrstom grmlja (npr. Petteria ramentacea, Punica granatum i dr.) i ostalim uslovima staništa, na prvom mjestu geološkom podlogom i tipom zemljišta. Izdvojeni osnovni tipovi šuma nalaze se u okviru već poznatih i definiranih asocijacija i subasocijacija iz zone Carpinetum orientalis H-ić Seslerio-Ostryetum. Kao kriteriji za diferenciranje osnovnih tipova uzete su one ekološko-vegetacijske razlike za koje se prepostavljalo da imaju uticaja na produktivnost staništa, a što se utvrđivalo sinhroniziranim istraživanjima na primjernim oglednim plohama. Na cijelom submediteranskom dijelu Hercegovine postavljeno je ovakvih 55 ploha odnosno 2.268 primjernih krugova. Izdvojeno je ukupno 15 osnovnih tipova šuma od kojih se 12 nalaze u okviru regionalne zajednice Seslerio-Ostryetum. Njihov položaj u klasifikaciji je slijedeći: Regionalna zajednica medunca i bjelograbića 1. Degradirana niska šuma bjelograbića na crvenicama i organomineralnim crnicama iznad vapnenca (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. typicum), 2. Degradirana niska šuma bjelograbića i crnog jasena na crvenicama i organomineralnim crnicama (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. ornetosum prov.) 3. Degradirana niska šuma bjelograbića sa tilovinom (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. petterietetosum Fuk) 4. Degradirana niska šuma bjelograbića s koštrikom (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. aculeatetosum Ht) 5. Degradirana niska šuma bjelograbića sa prelazom u šibljak zelenike (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. phyliretosum Fk) 6. Degradirana niska šuma bjelograbića s mogranjom na jače erodiranim crvenicama iznad vapnenca (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. punicetosum Greb.) 7. Degradirana niska šuma bjelograbića s prelazom u šibljak drače na jako erodiranim crvenicama zaostalim u pukotinama vapnenca (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. paliuretosum Ht — Paliuretum adriaticum H-ić) 8. Degradirana niska šuma bjelograbića s prelazom u šibljak šmrike na vapnenačkim kamenj arama s plitkim erodiranim crvenicama (Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. juniperetosum Stef. Juniperetum oxycedri Stef.) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 87 <-- 87 --> PDF |
9. Degradirana niska šuma medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama i smeđim vapnenačkim zemljištima (Carminetum orientalis adriaticum Ht et al. quercetosum pubescebtis Ht ap. Ht et al. 1974) 10. Degradirana niska šuma medunca s crnim jasenom na posmeđenim crnicama iznad vapnenca (Carpinetum orientalis H-ić s. 1.). 11. Degradirana niska šuma medunca na crvenicama iznad vapnenca (Carpinetum orientalis adriaticum quercetosum pubescentis Ht ap. Ht et al. s. 1.) 12. Degradirana niska šuma sladuna na dubokim crvenicama (Quercetum confertae hercegovinicum Fuk. 1966). Regionalna zajednica crnog jasena i jesenje šašike 13. Degradirana niska šuma cera na crvenicama i posmeđenim crnicama iznad vapnenca (Quercetum cerris submediterraneum Stef. 1971), 14. Degradirana niska šuma crnog graba i crnog jasena na crnicama (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Ht) 15. Degradirana niska šuma crnog jasena na plitkim crnicama u blokovima vapnenca (Seslerio-Ostryetum — Juniperetum oxycedri Stef. — Stipo-Sdlvietum officinalis Ht.). Pri sintenzi osnovnih tipova šuma u ekološko-proizvodne tipove uzete su u obzir ekološke srodnosti koje su mogle biti od uticaja na proizvodnost staništa. Osnovni tipovi šuma, srodni po ekološko-proizvodnim sposobnostima, a s obzirom na budući sastav u pogledu vrsta drveća i po cilju gospodarenja, objedinjeni su u ekološko-proizvodne tipove šuma. Objedinjavanjem osnovnim tipova šuma proširen je stupanj variranja pojedinih ekoloških i proizvodnih svojstava. Pojedine specifičnosti kojima su bili okarakterizirani osnovni tipovi šuma (stupanj erozije zemljišta, kamenitost površine, stupanj sklopa, progale u sastojinama, zatravljenost, zakorovljenost itd.) posebno su uvažane, što je poslužilo kao osnova za podrobnije programiranje ciljeva gospodarenja i mjera za postizanje tih ciljeva (DIZDAREVIC, 1975). Dovođenjem u zavisnu vezu ekoloških karakteristika staništa sa stanjem sastojina omogućilo je izvođenje određenih pretpostavki za planiranje šumsko- kulturnih radova na sigurnijim osnovama i to za: 1) određivanje cilja melioracija, odnosno uspostavljanje oblika gospodarenja shodno stvarnim i potencijalnom-proizvodnim mogućnostima svakog od izdvojenih ekološko-proizvodnih tipova šuma; 2) primjenu adekvatnih meliorativnih sječa za pojedine tipove u smislu postizanja planiranog cilja; |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 88 <-- 88 --> PDF |
3) izbor vrsta šumskog drveća, bilo da se radi o podizanju proizvodnih, estetsko-rekreacionih ili zaštitnih nasada, a što je od posebnog značaja u uslovima vrlo malog dijapazona vrsta koje dolaze u obzir za unošenje u ovo po svojoj prirodi vrlo specifično područje; 4) izbor načina obrade zemljišta za pošumljivanje (razne dimenzije rupa, gradoni, segmenti gradona, terase sa i bez upotrebe sredstava za malčiranje), definiranjem tipova zemljišta s posebnim osvrtom na fizička svojstva u funkcija njihove zavisnosti od stanišnih i sastojinskih prilika za svaki osnovni tip šume. Na taj način moguće je stupanj obrade i način konzervacije vode u zemljištu preciznije utvrditi odnosno uskladiti sa potrebama vrsta koje se unose; 5) planiranje gustoće sadnje kao značajnog faktora pri podizanju nasada u skladu s utvrđenim elementima sklopa sastojine, procentualnim odnosima čistina i progala (kao određenog medija za pošumljivanje), te procentom kamenitosti zemljišta (zakrašivanje, degradacije) odnosno s dubinom fiziološki aktivnog profila zemljišta za pojedine ekološko-proizvodne tipove šuma; 6) definiranje kvaliteta sadnog materijala, način njegove proizvodnje kao i vrijeme i način njegove sadnje. U istraživanom području izdvojeni su slijedeći e k o 1 o š k o-p r oizvodni tipovi šuma: I Tip šume bjelgorabića na organomineralnim crnicama i crvenicama (osnovni tipovi šuma: 1, 2, 4), II Tip šume bjelograbića na erodiranim crvenicama (5, 6, 7, 8), III Tip šume medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama (3, 9, 10), IV Tip šume medunca na crvenicama (11), V Tip šume sladuna na crvenicama (12), VI Tip šume cera na crvenicama (13), VII Tip šume crnog graba i crnog jasena na crnicama (14), VIII Tip šume crnog jasena na vapnenačnim blokovima (15). KORISCENJE ELEMENATA EKOLOŠKO-PROIZVODNOG POTENCIJALA ŠUMA U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE Među značajnijim elementima pri diferenciranju šuma submediteranskog područja Hercegovine u ekološko-proizvodne tipove šuma spadaju korelacioni odnosi stupnja sklopljenosti sastojine sa stanjem zemljišta i drugim relevantnim proizvodnim pokazateljima (prirast, zaliha drvne mase po jedinici površine itd.). Ovi odnosi u problemima zaštite i unapređivanja čovjekove sredine zauzimaju još značajnije mjesto, pa se zato ovdje daje njihov kratak prikaz. Prema podacima Inventure šuma na velikim površinama (MATlC et al., 1971), prosječni sklop od 0,48 niskih šuma termofilnih hrastova i njihovih regresivnih stadija Donjohercegovačke šumskoprivredne oblasti, spada u najniže prosječne stupnjeve sklopa svih kategorija šuma u Bosni i Hercegovini. Pri tome valja imati na umu da se navedeni numerički pokazatelj odnosi na prosjek cjelokupne površine. Veliki dio površina, međutim, čine progale, 500 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 89 <-- 89 --> PDF |
odnosno potpuno gole površine, dok su obrasle površine veoma gustegotovo potpuno sklopljene. U pojedinim dijelovima sastojina sklop je i veći od potpunog. Prema ranije provedenim ispitivanjima taksacionih elemenata (PROLIĆ, 1966) kao i pri istraživanjima za ekološko-proizvodnu klasifikaciju šuma (STEFANOVIČ et al., 1975), jasno je uočeno da masa sastojina i tekući prirast mase različito zavise od jačine sklopa vrsta drveća koje izgrađuju te sastojine. U sastojinama gušćeg sklopa, masa sastojina crnog jasena znatno brže opada u odnosu na sastojine rjeđeg sklopa (Graf. 1. i 2.). Naprotiv, u sastojinama bjelograbića, pri većem sklopu masa sastojina znatno brže raste u odnosu na sastojine prorijeđenog sklopa. Radi realnije usporedbe mase sastojina crnog jasena i bjelograbića, vrsta koja je procentualno i najzastupljenija u području Hercegovine, navode se podaci iz gromadnih tablica za čiste sastojine pri srednjoj starosti od 21 go dine (PROLIC, 1966): Stupanj sklopa 0,3 0,5 0,7 0,9 1,0 masa crnog jasena u m3/ha 4,80 8,34 10,66 11,76 11,86 masa bjelograbića u m3/ha 7,47 9,71 16,01 26,36 33,05 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Iz ovoga se vidi da pri rjeđem sklopu, mase sastojina bjelograbića je jednaka ili do 50% veća od mase sastojina crnog jasena, a da pri sklopu od 0,9´—1,0 je za 120 — 180% veća nego u odgovarajućim sastojinama crnog jasena. Nasuprot ovome, volumni prirast pokazuje za obje vrste drveća gotovo jednak stupanj porasta s povećanjem stupnja sklopa sastojine. Ova značajna konstatacija je našla svoju primjenu u planiranju uzgojno- tehničkih mjera za pojedine ekološko-proizvodne tipove šuma submediteranskog područja Hercegovine, pa je crnom jasenu dat prioritet u prorijeđenim sastojinama, a bjelograbiću, naprotiv, u sastojinama gušćeg sklopa. NETO KORELACION A ZAVISNOST ZAPREMINE SASTOJINE "ETO KORELACIONA ZAVISNOST TEKUĆEG ZAPREMINSKOG OD STEPENA SKLOPA PRIRASTA SASTOJINE 0 0 STEPENA SKLOPA NET REGRESI0N RELATION BETWEEN VOLUME AND NET REGRESION RELATION BETWEEN VOLUME NCREMEN tt3 Qi QS 0.6 0,7 0,8 09 10 03 0,< 0.S 0.6 07 0,8 0,9 STEPEN SKLOPA SASTOJINE STEPEN SKLOPA SASTOJINE DENSITY OF THE STAND DENSITY OF THE STAND S obzirom da je za zaštitu zemljišta u uslovima submediteranske klime, pored stepena sklopa, veoma značajna i akumulacija organskih, otpadaka za poboljšanje uslova zemljišta, to se navedenoj činjenici u rješavanju problema zaštite i unapređivanju čovjekove sredine mora pokloniti odgovarajuća pažnja. Utvrđena je takođe korelacija stupnja sklopa sastojina i zemljišnog pokrivača. U sklopljenim sastojinama, po pravilu, su zastupljcniji očuvani profili zemljišta karakteristični za seriju zemljišta na vapnencima, opisanih od Ćirića (ClRIČ, 1966). U sastojinama rjeđeg sklopa znatnije su zastupljene crnice u odnosu na smeđa zemljišta, a ukoliko se nalaze smeđa zemljišta, ona su, po pravilu, jače erodirana. Na ogoljenim površinama, gdje su se zadržali samo najrezistentniji elementi iz zajednica kamenjara, erozija je |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 91 <-- 91 --> PDF |
jakog intenziteta. U svim slučajevima stiče se utisak potpunog zakrašivanja — kamenitosti površine, pa zbog toga, pri površnoj ocjeni ovih površina, rekultivacija šuma na njima izgleda da uopće ne dolazi u obzir. Međutim, naša istraživanja su pokazala su da je, u ovim slučajevima, znatan dio površine prekriven »površinskom linijom kamenja« (MANUŠEVA et al., 1974) sastavljenom od sitnog vapnenačkog skeleta iz koga je »ispuhana« odnosno isprana sitna zemlja. Većina ispitivanih profila ogoljelih površina je pokazala da debljina »površinske linije kamenja« varira do 10 cm dubine, a da se ispod toga nalazi normalni profil zemljišta karakterističan za mlađe stadije na vapnencu. Kada se ovaj sloj zemljišta oslobodi od »površinske linije kamenja « i ostavi djelovanju atmosferilija, u vremenu od 6 mjeseci (period: februar-avgust), s površine će nestati fine čestice zemlje. Ovim se ističe potreba što bržeg pošumljivanja i melioriranja ogolelih površina koje su objekat tretiranja. Iz izloženog se može zaključit i da stupanj sklopa sastojina u submediteranskom području može, uz poznavanje ostalih ekoloških uslova, degradiranosti zemljišta, nagiba terena, vrste drveća, starosti sastojine i njihove strukture, poslužiti kao osnovni regulator pri određivanju intenziteta meliorativnih sječa. U tom pogledu postoje mišljenja da su dopuštene meliorativne sječe samo u sastojinama koje imaju sklop iznad potpunog (KOLAKOVIĆ, 1960). KLASIFIKACIJA ŠUMA U SUBMEDITERANSKOM PODRUČJU U ODNOSU NA PROBLEME ZAŠTITE ČOVJEKOVE SREDINE Pored značajnih elemenata koje je pružila ekološko-proizvodna klasifikacija šuma submediteranskog područja Hercegovine, ona je dala i elemente za zaštitu i unapređivanje čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje predjela i unapređenje turizma-rekreacije. Povezujući provedena istraživanja u cilju ekološko-proizvodne klasifikacije tipova šuma u ovom području sa suvremenim radovima na ekološko- upotrebnoj valorizaciji prostora u okviru projekta UNDP »JADRAN III« i šire u svijetu, kao i s metodološkim osnovama vrednovanja i namjene prostora u cjelini ili pojedinih njegovih elemenata (ELLENBERG, 1975; GLAVAC, 1975; FABIJANlC, 1974, 1975; FABIJANlC i BURLICA, 1975; SEIBERT, 1974, 1974 a; KOPČlC et al., 1974 i dr.), u ovom radu daje se klasifikacija staništa na osnovu poznavanja njihovog ekološko- proizvodnog potencijala, prema: — proizvodno-hortikulturnoj sposobnosti staništa, — zaštitnoj funkciji staništa, — podložnosti eroziji, — oblikovanju pejsaža odnosno uređenju predjela, i — turističko-rekreacijskoj podobnosti. 1. Obzirom na proizvodnost staništa, mogućnosti primjene uzgojno-meliorativnih radova, te hortikulturnih radova s posebnom namjenom, izdvojeni osnovni tipovi šuma submediteranskog dijela Hercegovine podijeljeni su u tri grupe: 503 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 92 <-- 92 --> PDF |
1.1. Staništa — tipovi šuma čija sadašnja proizvodnost drvne mase zadovoljava (relativno) i može se, bez većih uzgojno-meliorativnih radova, i znatnije unaprijediti. Ova staništa, ujedno, pružaju mogućnost za širu primjenu hortikulturnih radova i relativno širi izbor vrsta. U ovu grupu staništa spadaju osnovni tipovi šuma pod brojevima: 11, 12 i 13. 1.2. Staništa — tipovi šuma čija sadašnja proizvodnost ne zadovoljava, ali se može poboljšati. Hortikulturni radovi ograničeni. Ovdje spadaju osnovni tipovi šuma pod brojevima: 1, 2, 4, 9, 10 i 14. 1.3. Staništa — tipovi šuma s vrlo slabim proizvodnim mogućnostima, koje se, bez vrlo velikih investicija ne mogu poboljšati. Isto se odnosi i na hortikulturne radove. U ovu grupu spadaju osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 3, 5, 6, 7, 8 i 15. 2. Zaštitna funkcija staništa ocjenjivana je na osnovu općekorisne uloge šume kao regulatora uslova životne sredine. U tom smislu izvršena je podjela na tri grupe: 2.1. Tipovi šuma s naročito izraženim korisnim funkcijama (protieroziona, klimatska, hidrološka itd. vrijednost). U ovu grupu uvršteni su osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 1, 2, 4, 11, 12 i 13. 2.2. Tipovi šuma, koji obzirom na realnu vegetaciju imaju smanjenu zaštitnu funkciju. U ovu grupu spadaju osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 3, 5, 9, 10 i 14. 2.3. Tipovi šuma koji, s obzirom na reljefske prilike i realnu vegetaciju imaju slabu zaštitnu funkciju. U ovu grupu spadaju osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 6, 7, 8 i 15. 3. Prema podložnosti eroziji, staništa su razvrstana u tri grupe: 3.1. Staništa na kojima se javlja jaka erozija. Osnovni tipovi šuma red. brojevima: 5, 6, 7, 8, 14 i 15. 3.2. Staništa na kojima postoji opasnost od erozije (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 1, 2, 3, 9, 10 i 11). 3.3. Staništa sa slabim mogućnostima za razvoj erozije (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 4, 12 i 13). 4. Prema funkciji oblikovanja pejsaža i uređenja predjela , staništa su podjeljena u dvije grupe: 4.1. Staništa koja svojim konstrastnim reljefom i stanjem izgledom vegetacije, pružaju poseban estetski doživljaj (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 2, 3, 5, 6, 8, 14 i 15). 4.2. Staništa u kojima se estetski doživljaj može postići unošenjem novih vrsta (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 1, 4, 7, 9, 10, 11, 12 i 13). 5. U odnosu na pogodnost za lov, turizam i rekreaciju, staništa su takođe podijeljena u dvije grupe: 5.1. Staništa s povoljnim uslovima za organizaciju kampova, uređenje park-šuma i podizanje rekreacionih objekata i terena za male sportove. Udaljeni tereni od komunikacija pogodni su za lov. (Osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 2, 4, 7, 12 i 14). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 93 <-- 93 --> PDF |
5.2. Staništa na kojima se turističko-rekreaciona funkcija svodi na lov, pješačke i eventualno trim-staze (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 1, 3, 5, 6, 8, 9, 10, 11, 14 i 15). LITERATURA Ćirić , M., 1966: Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica. Radovi Šum. fak. i lost, za šum. u Sarajevu. God. X, knj, 10, sv. 1, Sarajevo; Dizdarević , H., 1975: Idejno rješenje za podizanje zelenog pojasa oko grada Trebinja. Mnscr. Sarajevo; Ellenberg , H., Prilog planiranju budućeg korišćenja prostora u jadranskoj regiji Jugoslavije, Mnscr. Zagreb; Fabijanić , B., 1974: Pojam i metodi zaštite prirode u Jugoslaviji. Ref. na Smp. istočnoalpskojdinarskog društva fitocenologa u Ljubljani; Fabijanić , B., 1975: Projekt o zaštiti čovjekove sredine u jadranskoj regiji — Program rada za teritoriji SRBiH. RCZP i UZBiH, Mnscr. Sarajevo; Fabijanić, B. i Bur lie a, Č., 1976: Prilog metodici ekološkog vrednovanja prostora. Mnscr. Sarajevo; Glavač , V., 1975: Ekološke osnove planiranja za kopneno područje jadranske regije s gledišta zaštite prirode i zaštite čovjekove okoline. Mnscr. Rijeka; Kolaković , R., 1960. Zasjenjenost tla kao mjerilo njegove zaštite i pomoćni regulator intenziteta meliorativnih sječa u šumama na hercegovačkom kršu. Narodni šumar, br. 7 — 8, Sarajevo; Kopčić L, Vuči jak, S. i Š. Šako vic, 1974. Istraživanje nekih funkcija šuma i kriterija za njihovo vrednovanje u uslovima BiH. Radovi Šum, fak. i Inst. za šum. u Sarajevu, God. XVIII, knj. 18, sv. 4 — 6. Sarajevo; Manuševa, Loti, Bur lica, Č. i I. V u kor ep, 1974. Pedološka istraživanja regresivnih stadija šumske vegetacije karakterističnih područja mediterana i submediterana. Inst. za šumar. Mnscr. Sarajevo; Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V. i M. Ćirić, 1971: Stanje šuma u BiH prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 —1968. godini. Šum. fak. i Inst. za šumarstvo, Posebna izdanja, br. 7. Sarajevo; Prolić , N., 1966: Taksacione osnove za gazdovanje izdanačkih šuma crnog jasena i bijelog graba na području Hercegovine. Radovi Šum. fak. i Inst. za šum. u Sarajevu; Stefanović, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Fabijanić, B. i N. Prolić , 1975: Tipovi niskih degradiranih šuma sufomediteranskog područja Hercegovine. Radovi šum. fak. i Inst. za šum. u Sarajevu. (U štampi). Sarajevo; |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 94 <-- 94 --> PDF |
SUMMARY The importance of the ecological-productive potential of the degraded forests of the sub-Mediterranean region of Herzegovina in the protection of human environment On the basis of the authors´ results obtained from the ecologicakproductive classification of the degraded coppice forests were elaborated guidelines for the planning of forest-cultural works in the aforementioned region. This typological classification also yielded elements for the protection of man´s environment, the forming of landscape and promotion of tourism. With respect to the problem of protection of human environment there was carried out a classification of forest types according to 1. the site productivity, 2. the protective functions of site, 3. the susceptibility of the site to erosion, 4. the function of the landscape formation and area management, and 5. the hunting, tourist and recreation facilities. Ovaj rad je referat sa savjetovaDoc. Dr Čedomir BURLICA, nja »Uloga šume i šumske vegedipl. inž. šum., tacije u zaštiti čovjekove okoline Doc. Dr Hamza DIZDAREVIĆ, u zaštiti čovjekove okoline u oddipl. inž. šum., nosu na Jadransko područje« o- Doc. Dr Nihad PROLlC, držano 4—6. III 1976. u Zadru. dipl. inž. šum., Prof. Dr Vitomir STEFANOVIČ, dipl. inž. šum. svi Šumarski fakultet u Sarajevu; Branibor FABIJANlC, dipl. inž. šum. Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo |