DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Osnovni problem pri ovome je pronaći takva daljnja rješenja izgradnje šumske putne mreže, koja će biti od maksimalne koristi za gospodarenje šumama u granicama fizičkih, ekonomskih i financijskih faktora. Tehnički napredak često, pa tako i u ovom slučaju, nije uvijek rezultat jedne revolucionarne ili spektakularne inovacije koja donosi konačnu i časovitu prednost. To je većinom učinak mnogobrojnih poboljšanja, koja se nastavljaju ili kombiniraju i plod su udruženog rada proizvođača, istraživača i stručnjaka operative, a u nastojanju da se iskoriste svojstva stanovitog materijala na tehničkom području. Izgradnja šumskih transportnih sustava i zadaci optimiranja zahtjevaju i uvjetuju što veću povezanost i suradnju šumarskih stručnjaka i proizvođača vapna. Taj timski rad je u svakom slučaju osnovni preduvjet za ispitivanje i primjenu poboljšanog (npr. hidrofobnog) vapna ili novog materijala kao i novih postupaka građenja. Osim problematike neposredne primjene vapna, korisno je i za proizvođače koji se bave planiranjem proizvodnje, da povremeno utvrde pozitivne i negativne utjecajne činioce potrošnje, kako bi mogli dobiti sigurnije podatke o perspektivnoj primjeni tog materijala u odnosu na sastav svog srednjoročnog plana. U nastojanju da se što više doprinese daljnjem korisnom povećanju primjene stabilizacije tla vapnom provedena je u ovom članku analiza efikasnih mogućnosti i prednosti upotrebe tog stabilizacionog materijala u izgradnji šumskih transportnih sustava. 2. PODACI O RAZVOJU PRIMJENE STABILIZACIJE TLA VAPNOM U izgradnji mreže javnih cesta počela se prije primjenjivati stabilizacija tla, nego li kod izvedbe prometnih sredstava šumskih transportnih sustava. Poznato je, da je do primjene stabilizacije tla vapnom došlo u većem opsegu u izgradnji javnih cesta, kad se je taj način izgradnje na osnovu pokusa počeo tretirati sa znanstvenog stajališta. Pošto su se kod izgradnje javnih cesta takovim načinom postigli uspješni rezultati, počinje se u zemljama racionalnog gospodarenja šumama (npr. u Švicarskoj) otprilike godine 1962. primjenjivati stabilizacija tla vapnom i u izgradnji šumske putne mreže. Kod nas u SR Hrvatskoj počeo se taj postupak primjenjivati kad je J. Beneš iz ČSSR godine 1968. izveo šumski put duljine 0,8 km, odnosno pokusnu dionicu u predjelu Virovi na području Šumskog gospodarstva Vinkovci (Šumarija Županja). Te godine održan je sastanak odnosno seminar, na kojem je prikazano izvođenje svih radova kolničke konstrukcije i njezine podloge (posteljice) na navedenoj pokusnoj dionici puta uz upotrebu stabilizacije tla vapnom i cementom, te mehaničke stabilizacije tla. Navedeno Šumsko gospodarstvo pristupa intenzivnom građenju šumske putne mreže na svom području uz primjenu stabilizacije tla vapnom, pa je do danas na taj način izgrađeno 140 km šumskih putova. Projektanti i izvođači su J. Mazanek, S. Mazul, E. Herman, S. Dundović i ostali članovi kolektiva Šumskog gospodarstva. Nakon pokusne izvedbe u Vinkovcima počeo se postupak stabilizacije tla u gradnji šumske putne mreže primjenjivati ne samo u jugoistočnoj Slavoniji, nego i na ostalim nizinskim područjima pojedinih šumskih gospodarstava. 489 |