DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 76 <-- 76 --> PDF |
IZGRADNJA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SUSTAVA PRIMJENOM STABILIZACIJE TLA VAPNOM N. LOVRIC SAŽETAK. U ovom radu prikazane su koristi i prednosti stabilizacije terena kod gradnje šumskih transportnih sredstava vapnom. Autor je ujedno dao i pregled dosadanja korišćenja ovog načina stabilizacije tla vapnom u nas (Šum. gospodarstvo Bjelovar, Š. g. Slavonska Požega i Š. g. Vinkovci) (op). PREGLED IZLAGANJA 1. Opća razmatranja 2. Podaci o razvoju primjene stabilizacije tla vapnom 3. Primjena stabilizacije tla vapnom na području šumskih transportnih sustava 4. Izgradnja šumskih transportnih sustava uz primjenu stabilizacije tla vapnom 5. Tehničko-ekonomski podaci o primjeni stabilizacije tla vapnom 6. Zaključak 1. OPĆA RAZMATRANJA U SR Hrvatskoj od godine 1968. postepeno sve se više primjenjuje stabilizacija tla vapnom u izgradnji šumske putne mreže na pojedinim područjima šumskih gospodarstava. S tim u vezi zadatak ovog izlaganja je prikaz potrebe i mogućnosti primjene navedenog stabilizacionog materijala u izgradnji šumskih transportnih sustava s tehničko-gospodarskog stajališta eksploatacije šumskih predjela. U ovom prikazu poslužit će dobiveni i objavljeni podaci početnog i sadanjeg stanja, odnosno postignuti rezultati primjene navedene stabilizacije, te na osnovi toga prikazat će se razvojni tokovi i korisnost upotrebe vapnom stabiliziranog materijala u izgradnji šumskih transportnih sustava. Članak je sastavljen prema referatu pod naslovom »Stabilizacija tla vapnom u izgradnji šumskih transportnih sustava« održanom prilikom savjetovanja »Stabilizacija vapnom u niskogradnji« organiziranog od Saveza društava za ceste Hrvatske Zagreb, »Udruženi rudnici« — Udruženi proizvađači vapna, Hrvatske |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Osnovni problem pri ovome je pronaći takva daljnja rješenja izgradnje šumske putne mreže, koja će biti od maksimalne koristi za gospodarenje šumama u granicama fizičkih, ekonomskih i financijskih faktora. Tehnički napredak često, pa tako i u ovom slučaju, nije uvijek rezultat jedne revolucionarne ili spektakularne inovacije koja donosi konačnu i časovitu prednost. To je većinom učinak mnogobrojnih poboljšanja, koja se nastavljaju ili kombiniraju i plod su udruženog rada proizvođača, istraživača i stručnjaka operative, a u nastojanju da se iskoriste svojstva stanovitog materijala na tehničkom području. Izgradnja šumskih transportnih sustava i zadaci optimiranja zahtjevaju i uvjetuju što veću povezanost i suradnju šumarskih stručnjaka i proizvođača vapna. Taj timski rad je u svakom slučaju osnovni preduvjet za ispitivanje i primjenu poboljšanog (npr. hidrofobnog) vapna ili novog materijala kao i novih postupaka građenja. Osim problematike neposredne primjene vapna, korisno je i za proizvođače koji se bave planiranjem proizvodnje, da povremeno utvrde pozitivne i negativne utjecajne činioce potrošnje, kako bi mogli dobiti sigurnije podatke o perspektivnoj primjeni tog materijala u odnosu na sastav svog srednjoročnog plana. U nastojanju da se što više doprinese daljnjem korisnom povećanju primjene stabilizacije tla vapnom provedena je u ovom članku analiza efikasnih mogućnosti i prednosti upotrebe tog stabilizacionog materijala u izgradnji šumskih transportnih sustava. 2. PODACI O RAZVOJU PRIMJENE STABILIZACIJE TLA VAPNOM U izgradnji mreže javnih cesta počela se prije primjenjivati stabilizacija tla, nego li kod izvedbe prometnih sredstava šumskih transportnih sustava. Poznato je, da je do primjene stabilizacije tla vapnom došlo u većem opsegu u izgradnji javnih cesta, kad se je taj način izgradnje na osnovu pokusa počeo tretirati sa znanstvenog stajališta. Pošto su se kod izgradnje javnih cesta takovim načinom postigli uspješni rezultati, počinje se u zemljama racionalnog gospodarenja šumama (npr. u Švicarskoj) otprilike godine 1962. primjenjivati stabilizacija tla vapnom i u izgradnji šumske putne mreže. Kod nas u SR Hrvatskoj počeo se taj postupak primjenjivati kad je J. Beneš iz ČSSR godine 1968. izveo šumski put duljine 0,8 km, odnosno pokusnu dionicu u predjelu Virovi na području Šumskog gospodarstva Vinkovci (Šumarija Županja). Te godine održan je sastanak odnosno seminar, na kojem je prikazano izvođenje svih radova kolničke konstrukcije i njezine podloge (posteljice) na navedenoj pokusnoj dionici puta uz upotrebu stabilizacije tla vapnom i cementom, te mehaničke stabilizacije tla. Navedeno Šumsko gospodarstvo pristupa intenzivnom građenju šumske putne mreže na svom području uz primjenu stabilizacije tla vapnom, pa je do danas na taj način izgrađeno 140 km šumskih putova. Projektanti i izvođači su J. Mazanek, S. Mazul, E. Herman, S. Dundović i ostali članovi kolektiva Šumskog gospodarstva. Nakon pokusne izvedbe u Vinkovcima počeo se postupak stabilizacije tla u gradnji šumske putne mreže primjenjivati ne samo u jugoistočnoj Slavoniji, nego i na ostalim nizinskim područjima pojedinih šumskih gospodarstava. 489 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Tako npr. na inicijativu Z. Motala, upravnika Šumarije Vrbovec, koji je izvodio radove pored M. Frče, izgrađen je na području Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« u šumskom predjelu Šikava godine 1970. primjenom stabilizacije tla pomoću vapna, put duljine 0,4 km, zatim godine 1971. u predjelu Arsenovac put duljine 2,2 km s odvojkom od 1,13 km, te iste godine u predjelu Bolčanski Lug put duljine 2,0 km. Da bi se što više uveo takav način izgradnje, organizira se godine 1974. na »Simpoziju o mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenim sistemima gospodarenja šumama« u Bjelovaru, prikaz izvođenja svih radova kolničke konstrukcije šumskih putova stabilizacijom. Na tom simpoziju sudjeluju ne samo šumarski stručnjaci, nego i stručnjaci Instituta građevinarstva Hrvatske Zagreb, te Kemijskog kombinata Chromos-Katran-Kutrilin, Zagreb. Vrijedno je spomenuti da je god. 1976. primjenom stabilizacije tla vapnom izgrađena na području Š. G. Slavonska Požega pokusna dionica šumskog puta »Breja« duljine 1,3 km prema projektu L. Vujića, a uz suradnju V. Frantza. Iz tog proizlazi, da se od godine 1968. primjenjuje stabilizacija tla vapnom kod nas u izgradnji šumskih transportnih sustava. No kakovo je sada stanje, odnosno u kakovom je stadiju napredovanja, i s kojim poteškoćama te problematikom se susreću šumarski stručnjaci operative, nastojat će se bar donekle obrazložiti u ovom izlaganju. 3. PRIMJENA STABILIZACIJE TLA VAPNOM NA PODRUČJU ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SUSTAVA Da bi se moglo prikazati područje primjene stabilizacije tla vapnom, potrebno je u prvom redu dati definicije i podjelu šumskih transportnih sustava s tehničko-gospodarskog stajališta eksploatacije šumskih predjela. Transportni sustav je kompleks stabilnih prometnih sredstava, mobilnih prometnih sredstava i tehnike eksploatacije u svrhu ostvarenja namjenjene mu funkcije. Ta tri elementa određuju funkcije pojedinih transportnih sustava u skladu s potrebama i načinom gospodarenja šumama. Prvi elemenat su stabilna prometna sredstva, a pod tim sredstvima podrazumjeva se infrastruktura i njezini objekti. Drugi elemenat su mobilna prometna sredstva, koja za prijenos drveta primjenjuju osovinska vozila, vučne naprave i ostale uređaje transporta. Trećim elementom obuhvaćena je tehnika eksploatacije, tj. plansko-racionalni način iskorišćivanja stabilnih i mobilnih prometnih sredstava. Taj način iskorišćivanja zavisan je o tipu i vrsti stabilno-mobilnih sredstava, odnosno tehnologiji rada. Ako se kao prag razdiobe procesa transporta uzme u obzir pomoćno stovarište, gdje se susreću dvije faze transporta, tj. izvlačenje i prijevoz, tada se mogu razlikovati dva transportna sistema: — transportni sustav izvlačenja, — transportni sustav prijevoza. Na osnovi prednjeg izlaganja u prilogu 1. sastavljena je podjela transportnih sustava i donesen je prikaz primjene stabilizacije tla vapnom. 490 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 79 <-- 79 --> PDF |
TK^NiPORTHI 5 I6TEM1 PRI) EV oZA TEttHtK,f\ EKsPiOK- TAcrjE. STABILNI « \ MO B\LN IH PROMETNIH SRED´ STAVA PRILOG i. Kako se može iz navedenog priloga razabrati, do primjene stabilizacije tla vapnom u izgradnji šumskih transportnih sustava dolazi kod poboljšanja nosivosti prometne površine besputnog terena, zatim izgradnje šumskih vlaka, traktorskih staza i šumske putne mreže te prometnih površina pomoćnog stovarišta drvnog materijala. Mogućnosti navedene primjene su velikog opsega, budući da obuhvaćaju cijelo područje izgradnje glavnih stabilnih prometnih sredstava, koja dolaze u obzir pri otvaranju šumskih predjela, osim nekih specijalnih, kao što su npr. žičare, putoklizine, vodne prometnice i ostalo. Funkcija pojedinog transportnog sustava određuje njegove elemente, te iz usporedbe elemenata sustava izvlačenja i prijevoza može se zaključiti, da se ti sustavi međusobno razlikuju, ne samo u pogledu izgradnje stabilnih prometnih sredstava, nego također i u uporabi mobilnih navedenih prometnih sredstava. Zbog toga je i primjena stabilizacije tla vapnom u izgradnji stabilnih prometnih sredstava različita, što će se prikazati u toku daljnjeg izlaganja. 4. IZGRADNJA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SUSTAVA UZ PRIMJENU STABILIZACIJE TLA VAPNOM Kod nas na području SR Hrvatske s obzirom na upotrebu građevnog materijala za izvedbu objekata šumskih transportnih sustava primjenjuje se slijedeće građenje: — klasični načini izgradnje uz upotrebu kamenog materijala, vodom kao vezivnim sredstvom, — primjenom metoda i postupaka stabilizacije materijala. Ne uzimajući u obzir klasične načine izgradnje objekata, nego primjenu metoda i postupaka stabilizacije materijala, može se razlikovati: 491 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— mehanička stabilizacija, — stabilizacija pomoću vapna, cementa, letećeg pepela, šljake i zgure, odnosno smjesom dvaju ili više vezivnih sredstava, — stabilizacija ugljikovodičnim vezivnim sredstvima (bitumenski i katranski proizvodi ili smjese ugljikovodičnih veziva s vapnom, cementom i si.), — stabilizacija pomoću različitih kemijskih sredstava npr. RRP-a odnosno organskih ili anorganskih soli (sulfatne podlužnice, fosforne kiseline, vještačke ili prirodne smole, higroskopske soli itd.). Na temelju izloženog vidljivo je, da postoji mnogo metoda stabilizacije tla, no uzet će se u razmatranje građenje, gdje dolazi do učvršćenja tla stabilizacijom pomoću vapna, a ujedno zbog usporedbe klasični način izvedbe. Kako je poznato objekti šumskih transportnih sustava su privredni objekti, a troškovi njihove izvedbe i održavanja terete proizvodnju i uključeni su u cijenu proizvoda. Zbog toga kod izgradnje tih objekata od prvenstvenog su utjecaja biološko-ekonomski, odnosno eksploatacijsko-organizacijski činioci, dok su ostali činioci kao npr. tehnički, češće od manjeg značenja i realiziraju se ukoliko je to nužno potrebno. U svakom slučaju nastoji se što više smanjiti troškove izgradnje objekata i time postići što veći stupanj ekonomičnosti. U nastojanju da se tome zahtjevu udovolji, nužno je kod izgradnje objekata šumskih transportnih sustava uzeti u obzir slijedeće gospodarske principe šireg značenja: — Projektnom koncepcijom nužno je predvidjeti upotrebu lokalnih materijala kao osnovnih, a ostale koje treba dopremati iz većih daljina, kao dopunske. Primjena novih materijala je opravdana u slučaju konkurentne prednosti. — Izabrani tip izgradnje objekta treba riješiti optimalno prema funkcionalnim odnosno prometnim potrebama. — Izgradnju građevnog objekta nužno je izvesti uz upotrebu optimalne tehnologije izvođenja. Navedeni principi služe kao okvirna podloga kod planiranja, projektiranja i izvedbe različitih objekata šumskih transportnih sustava, jer su uvjetni elemenat uspješne racionalizacije. Uz pretpostavku da se izgradnja vrši u šumskim predjelima deficitarnim s kamenim materijalima i da su laboratorijska ispitivanja dala pozitivne rezultate, tada treba utvrditi da li taj način udovoljava zahtjevima gospodarskih principa građenja, koji su naprijed izloženi. Upotreba stabilizacije tla vapnom omogućuje korišćenje lokalnog materijala kod izgradnje objekata infrastrukture šumskih transportnih sustava u nizinskim predjelima bez kamena, što je osnovni princip uspješnog građenja. Na taj način nije potrebno dopremati kameni materijal iz većih daljina, ako takav ne postoji na gradilištu, pa se time smanjuju troškovi transporta. Ispravnom i solidnom izvedbom gradnje uz upotrebu stabilizacije tla vapnom, postiže se potrebno učvršćenje prometne površine za odvijanje prometa, 492 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 81 <-- 81 --> PDF |
odnosno optimalno iskorišćivanje mobilnih prometnih sredstava, što je također princip funkcionalnog građenja. Takovim načinom građenja izvedena prometna površina odgovarajuće je nosivosti za prometna opterećenja, zatim stabilna u odnosu na djelovanje vode i mraza. Treći princip uspješnog građenja zahtijeva upotrebu odgovarajuće tehnologije izvođenja u odnosu na ostale načine izvedbe objekta. Kod tehnologije građenja uz primjenu stabilizacije tla vapnom, izvođenje se vrši upotrebom mehaniziranih sredstava, odnosno omogućeno je jednostavnim oruđima, pored nužno potrebnih građevinskih strojeva manjeg i većeg kapaciteta. Pri tom dolaze do primjene poljoprivredni i šumski strojevi, koji se mogu upotrebiti ne samo za građevinske radove, nego i za radove uzgoja i iskorišćivanja šuma. Na osnovi izloženog može se zaključiti, da postoje uvjeti sniženja troškova građenja i održavanja stabilnih prometnih sredstava, odnosno njihove infrastrukture kod građenja uz primjenu stabilizacije tla vapnom. S´ 5 TE M VERTIKALNE IKSBADN)6 moMtTMi H P0VS.Ž1NA JUM. TRANSP. 3´STeMA Tpor-iobNo STOVAR\-ŠTS1 S: S. o lš"t-ASKA PUTNA MB-EZA^ \š u M5KA "PUTNA, MMft] \t, tJPUTN I TEREN, VLAKEJ l TRAKTORSKE STAZE BEZ PRIM1ENE 5TAB. VA?NA PRjMjENA STAB. VAPNA. pR|M_,&NA STA & VA1> N A °[ j6´?.05^,r~TU CAMIK «oswi|_, _„, ,_.,, r*-i ( ( ^^—> . 1 SL°;> KAMEN TE-l—STABILIZIRANO j L,)|CA| TLO VAPNOM sllCA TLO VAPNOM L ´NASIP ! J I TEMSLjNO TLO TEME.LJNO TLO TEt^ELjr-10 TL*? PRILOG 2 . U prilogu 2. prikazan je vertikalni sustav izgradnje prometne površine šumskih transportnih sustava, koji veoma često dolazi do primjene na područjima nekih šumskih gospodarstava, s primjenom stabilizacije tla vapnom i bez te primjene, odnosno klasičan način građenja uz upotrebu kamenog materijala. Kako se iz navedenog priloga razabire predočena su tri tipa građenja objekata šumskih transportnih sustava i to dva uz primjenu stabilizacije tla vapnom, a treći bez nje, odnosno klasični način izgradnje. Tip izvedbe građenja 2-a primjenjuje se za izvlačenje drvne mase na močvarnom besputnom terenu, zatim kod izgradnje vlaka i traktorskih staza. U ovom slučaju upotreba kamenog materijala nije ekonomična s obzirom na njegov veliki potrošak, kao i povremenu upotrebu tih prometnih površina, te zbog toga nije niti prikazana u ovom prilogu. Tip građenja u prilogu 2-b predočuje izvedbu šumske putne mreže transportnog sustava prijevoza s kolničkom konstrukci 493 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 82 <-- 82 --> PDF |
jom, odnosno s posteljicom donjeg stroja puta, koja je izvedena uz primjenu stabilizacije tla vapnom. U prilogu 2-c prikazan je uobičajeni klasični način izvedbe, bez primjene stabilizacije, te će poslužiti kao podloga usporedbe dvaju načina građenja u daljnjem izlaganju. Također se iz priloga 2 razabire, da sve tri izvedbe građenja dolaze do primjene u izgradnji pomoćnog stovarišta. 5. TEHNICKO-EKONOMSKI PODACI O PRIMJENI STABILIZACIJE TLA VAPNOM Kao osnova tehničko-ekonomskog razmatranja poslužit će dva načina izgradnje kolničke konstrukcije šumskog puta, koji su prikazani u prilogu (2-b, 2-c), tj. stabilizacija tla vapnom i klasični način. Pri tom će se pretpostaviti da su troškovi izvedbe jedne i druge kolničke konstrukcije međusobno jednaki, razlika je samo u troškovima održavanja. Na osnovi te pretpostavke izračunat će se gustoća putne mreže uz primjenu klasičnog načina izgradnje putova i uz primjenu stabilizacije tla vapnom, pa će se tim obračunom pokazati prednosti ovog drugog načina građenja. Obračun gustoće putne mreže izvršit će se prema R. Lebrunu odnosno U. Sundbergu, koji kod sveukupnih minimalnih troškova transporta razmak putova (s) određuju prema formuli: r q / dci + ici odnosno gustoće mreže putova 1 d = — s r = troškovi građenja n = vrijeme amortizacije s — = prosječna udaljenost izvlačenja drvne mase 4 p = kamatna stopa e = godišnji troškovi uzdržavanja puta q = prosječni prira3t (godišnja sječiva drvna masa po 1 km2) dci = trošak izvlačenja ici = indirektni troškovi 0,0p l,0pn R = r + e l,0pn — 1 494 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ppvtcAHjE G QSTQCE- TuTNL MREZL PMMjENQM ´ sThb\U"ZAcnE TLA V A. PNOM < < _ y-y > d -- & u ST OCA PUTNE MREŽE < °! °! PO ST´tfl /yv^vR-ijEME AMOB.TrZAC.iJE o o z ui or u Id 5 V-a li. ,. < 15 20 a s 3o 4 o r o-a J 2 u1" ^3 * o H h O-i vi) p « KAMATNA. 5TOPA 0 a DlMUi. («ti ŽvH.littl 3 % 5 % o KLASIČAN 0 0 o feoo 70 7-7, /l 7,6 8,° 8,2 7,5 0 o STA& 0 VAPNOM in &00 7o 7 8,ä 3,-1 3,7 tot\ 3,« N MOGUĆNOST POVEĆANJA GUSTOĆE PUTNE MKE.ZE U % 46,9 ^9,7 2-1,3 23,2 24,5 KOD PP-1M3ENE STAftlLl- ZNc\]L TLA VNPNoM Na osnovi izloženih podataka u tabeli može se zaključiti, da postoji mogućnost povećanja gustoće putne mreže od 16,9—21,5% kod primjene izgradnje stabilizacijom tla vapnom, što je od pozitivnog utjecaja na ekonomičnost gospodarenja šumama, a ujedno taj podatak ukazuje na prednosti takovog načina građenja u usporedbi sa klasičnim načinom. 6. ZAKLJUČAK Cjelokupno područje primjene stabilizacije tla vapnom u izgradnji šumskih transportnih sustava nije bilo moguće obuhvatiti u okviru ovog izlaganja, nego je samo ukazano na neke mogućnosti upotrebe takovog načina građenja. Međutim, rezultati ovog prikaza jasno pokazuju ekonomičnost građenja šumskih transportnih sustava primjenom stabilizacije tla vapnom, što će u budućnosti iziskivati povećanu proizvodnju, odnosno potrošnju tog materijala. LITERATURA 1. Bene š J.: Šumski stabilization! putevi, Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski centar, Beograd 1968. 2. Hafne r F.: Forstlicher Strassen- und Wegebau, Wien, 1971. 3. Kezd i A.: Handbuch der Bodenmechanik, VEB Verlag für Bauwesen, Berlin 1973. 4. K u o n e n V.: Arbeitsverfahren und Baumaschinen für die Bodenstabilisierung. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Nr. 8, Zürich, 1967. 5. Le b ru n R.: Wegebauarbeiten in der modernen Forstwirtschaft. Allgemeine Forstzeitschrift, Nr.23/24, München, 1961. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 84 <-- 84 --> PDF |
6. Lovri ć N.: Mogućnost primjene centralnog izvlačenja kod planiranja i projektiranja šumskih transportnih sistema. Šumarski fakultet, Zagreb, 1976. 7. Lovri ć N.: Primjena stabilizacije materijala na području Šumskog gospodarstva SI. Požega, 1976. 8. Lovri ć N.: Primjena stabilizacionih materijala u izgradnji šumskih putova na području Šumskog gospodarstva »Mojica Birta«, Bjelovar, Simpozij o mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenim sistemima gospodarenja šumama, Bjelovar, 1974. SUMMARY Soil stabilization using lime in the building of forest transport systems The author deals with the needs and possibilities of applying soil stabilization when building forest transport systems from the engineering-economic viewpoint of exploitation of forest areas. The whole survey is divided in six parts. In parts I and II is given a survey of data on the application of soil stabilization with lime in the building of forest road networks on the territory of the forest enterprises of the SR of Croatia. In parts III and IV are dealt with the sphere and method of soil stabilization with lime in building forest transport systems. For this purpose are presented diagrammatically the aforementioned systems and the region where there is a possibility of applying soil stabilization in the building of such systems. Part V and VI of the survey offer engineering-economic data, from which is to be seen the advantage of soil stabilization with lime in the construction of forest road carriageways, in comparison with the conventional building method. Primljeno 20. VII 1977. Prof, dr Ninoslav LOVRIĆ, dipl. inž. šum., šef Katedre za šumska transportna sredstva i građevinarstvoŠumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. 25. »Nepoznati autor iz godine 1880. u svom članku upozorava na zanemarenu izgradnju šumskih cesta, a s namjerom da se na taj način otvore nepristupačne šume i osigura povoljan transport šumskih proizvoda.« (Povijest šumarstva Hrvatske 1846 —1976. godine kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976., str. 270) |