DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Prema mišljenju eksperata FAO, najveća ugroženost od šumskih požara postoji u zemljama Sredozemnog mora (gdje pripada i naša Jadranska obala sa širim zaleđem), u rajonima afričkih savana i u četinarskim šumama Srednje Amerike. U SAD udarom groma nastaje prilično velik broj požara, dok je u Evropi taj uzrok gotovo zanemaren. Većina požara u Evropi izazvana je ljudskim faktorom, bolje reći nepažnjom i nehatom izletnika, turista i ostalih posjetilaca šume i otvorenog prostora. Na ovaj zaključak upućuju i zvanične statistike u kojima su tačno određeni uzročnici šumskih požara. ŠUMSKI POŽARI U JUGOSLAVIJI Naši statistički podaci za razdoblje od 1972—1974. godine pokazuju da je u Jugoslaviji bilo u prosjeku 580 požara godišnje. Za najveći broj požara uzroci su neutvrđeni, zatim odmah slijedi nepažnja, dječja igra, namjerno paljenje itd. Međutim može se s velikom sigurnosti pretpostaviti da je u kategoriji »neutvrđeni uzroci«, najvjerojatnije zastupljen veliki procenat požara iz nehata, za koje se to nije moglo i utvrditi. Ukupne površine zahvaćene požarom u ovom razdoblju zauzimale su 25451 ha površine ili 0,29 % od ukupne šumske površine Jugoslavije. Prema tome prosječno je godišnje izgorjelo 8520 ha šume ili 0,1 % od ukupne površine šuma koja iznosi 8,61 milion ha. Ukupne materijalne štete za tri evidentirane godine iznosile su 63,851 miliona dinara ili u prosjeku 21,284 miliona dinara godišnje. Ako se izuzme 1946. godina kada je samo u Bosni i Hercegovini zabilježeno 911 šumskih požara na površini od 30.000 ha i izgorjelo ili nagorjelo 2,350.000 ma drvne mase, onda je broj požara i u našoj zemlji u porastu a zahvaćene površine i materijalne štete sve veće. Na ovo upućuju i podaci iz razdoblja 1955. do 1962. godine kada je u prosjeku godišnje izgorjelo 5326 ha i razdoblja od 1970. do 1974. godine kada je u prosjeku izgorjelo 8.047 ha šume godišnje, da bi ovaj prosjek iznosio već u razdoblju od 1972. do 1974. godine 8.520 ha godišnje (tab. 1). Šumski požari postaju sve ozbiljniji problem i mnogih drugih evropskih zemalja, o čemu dajemo prikaz po nekim državama. ŠUMSKI POŽARI U EVROPI Statistika zemalja Evrope bilježi stalni porast broja, zahvaćene površine i materijalne štete od šumskih požara (tabela 2). U Italij i je u razdoblju od 1964. do 1973. izgorjelo oko 450 hiljada ha ili oko 7,3 % ukupne površine šuma što iznosi u prosjeku gubitak površine od 0,73% godišnje. Požari su se najčešće javljali u oblasti Sredozemlja — Sardinija, Sicilija, Napulj i Đenovski zaljev, u Jadranskom priobalnom području — Bari, Brindizi, Firenca, Venecija i Trst. Veoma česti požari izbijaju i u visokourbaniziranim i industrijaliziranim zonama Torina, Milana, Firence itd. Na osnovu dosadašnjih iskustava u Italiji su sačinili skalu o realnoj i potencijalnoj ugroženosti pojedinih regiona. |