DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 67 <-- 67 --> PDF |
POŽAR — NAJVEĆI NEPRIJATELJ ŠUME A. BIŠCEVIC SAŽETAK. Uvodno autor informira o stalnom porastu brojašumskih požara te o veličini izgorjele površine. Navodi da se ta pojava javlja u čitavom svijetu i da je posljedica sve intenzivnijegkorišćenja šuma za odmor (rekreaciju) u razvijenim zemljama, a u zemljama u razvoju požari su posljedica povećane privredne aktivnosti. Dalje se prikazuje broj i veličina šumskih požara u Jugoslaviji i u nekim evropskim zemljama. Na kraju autor prikazuje suvremenu tehniku otkrivanja i gašenja šumskih požara u SSSR-u i SAD te zakonske mjere koje se poduzimaju i pomoću kojih se nastoji suzbiti povećana opasnost za šume. Posebno se ističe ulogapropagande i preventive budući da same zakonske sankcije ne daju zadovoljavajuće rezultate. U toj djelatnosti posebno mjestoimaju društveno-političke organizacije čijom se djelatnošću mogupostići vidni rezultati, (op) UVOD U suvremenom industrijskom i urbanom društvu šume imaju veliki ekonomski, zaštitni i turistički značaj. Međutim, ovo prirodno bogatstvo ima i brojne neprijatelje među kojima, vjerojatno, najveću opasnost predstavljaju požari čije su posljedice mnogostruke i često nesagledive. Zbog porasta ugroženosti šuma i broja šumskih požara koji su zabilježeni posljednjih godina na svim kontinentima zemljine lopte (informacija FAO), preduzimaju se sve moguće mjere da se spriječe uzroci ove štetne pojave. Njeno kasnije obuzdavanje, i pored svih napora, ne daje željene rezultate i za sobom ostavlja trajne i teške posljedice. U razvijenim zemljama porast ugroženosti od požara rezultat je povećanih potreba stanovništva za rekreacijom i odmorom u šumi, dok je u zemljama u razvoju porast povezan s povećanjem privredne aktivnosti i rastućeg korištenja šumskog bogatstva. Prema svjetskoj statistici svake godine u šumskim požarima izgori do 2 miliona ha šume. Najviše šume progutaju požari u SAD — 800 hiljada ha, u Kanadi 400 hiljada ha i u Australiji 150—180 hiljada ha šume. U Evropi prvo mjesto po šumskim požarima pripada Italiji, gdje od ukupno 6,2 miliona ha šume požar svake godine uništi oko 45 hiljada ha šume, zatim dolazi Francuska sa 35 hiljada ha i Španija sa 27 hiljada ha. U Jugoslaviji je u razdoblju od 1972—1974. godine u prosjeku svake godine izgorjelo oko 8,5 hiljada ha šume, a materijalne štete iznosile su u prosjeku 21,3 miliona dinara godišnje. 479 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Prema mišljenju eksperata FAO, najveća ugroženost od šumskih požara postoji u zemljama Sredozemnog mora (gdje pripada i naša Jadranska obala sa širim zaleđem), u rajonima afričkih savana i u četinarskim šumama Srednje Amerike. U SAD udarom groma nastaje prilično velik broj požara, dok je u Evropi taj uzrok gotovo zanemaren. Većina požara u Evropi izazvana je ljudskim faktorom, bolje reći nepažnjom i nehatom izletnika, turista i ostalih posjetilaca šume i otvorenog prostora. Na ovaj zaključak upućuju i zvanične statistike u kojima su tačno određeni uzročnici šumskih požara. ŠUMSKI POŽARI U JUGOSLAVIJI Naši statistički podaci za razdoblje od 1972—1974. godine pokazuju da je u Jugoslaviji bilo u prosjeku 580 požara godišnje. Za najveći broj požara uzroci su neutvrđeni, zatim odmah slijedi nepažnja, dječja igra, namjerno paljenje itd. Međutim može se s velikom sigurnosti pretpostaviti da je u kategoriji »neutvrđeni uzroci«, najvjerojatnije zastupljen veliki procenat požara iz nehata, za koje se to nije moglo i utvrditi. Ukupne površine zahvaćene požarom u ovom razdoblju zauzimale su 25451 ha površine ili 0,29 % od ukupne šumske površine Jugoslavije. Prema tome prosječno je godišnje izgorjelo 8520 ha šume ili 0,1 % od ukupne površine šuma koja iznosi 8,61 milion ha. Ukupne materijalne štete za tri evidentirane godine iznosile su 63,851 miliona dinara ili u prosjeku 21,284 miliona dinara godišnje. Ako se izuzme 1946. godina kada je samo u Bosni i Hercegovini zabilježeno 911 šumskih požara na površini od 30.000 ha i izgorjelo ili nagorjelo 2,350.000 ma drvne mase, onda je broj požara i u našoj zemlji u porastu a zahvaćene površine i materijalne štete sve veće. Na ovo upućuju i podaci iz razdoblja 1955. do 1962. godine kada je u prosjeku godišnje izgorjelo 5326 ha i razdoblja od 1970. do 1974. godine kada je u prosjeku izgorjelo 8.047 ha šume godišnje, da bi ovaj prosjek iznosio već u razdoblju od 1972. do 1974. godine 8.520 ha godišnje (tab. 1). Šumski požari postaju sve ozbiljniji problem i mnogih drugih evropskih zemalja, o čemu dajemo prikaz po nekim državama. ŠUMSKI POŽARI U EVROPI Statistika zemalja Evrope bilježi stalni porast broja, zahvaćene površine i materijalne štete od šumskih požara (tabela 2). U Italij i je u razdoblju od 1964. do 1973. izgorjelo oko 450 hiljada ha ili oko 7,3 % ukupne površine šuma što iznosi u prosjeku gubitak površine od 0,73% godišnje. Požari su se najčešće javljali u oblasti Sredozemlja — Sardinija, Sicilija, Napulj i Đenovski zaljev, u Jadranskom priobalnom području — Bari, Brindizi, Firenca, Venecija i Trst. Veoma česti požari izbijaju i u visokourbaniziranim i industrijaliziranim zonama Torina, Milana, Firence itd. Na osnovu dosadašnjih iskustava u Italiji su sačinili skalu o realnoj i potencijalnoj ugroženosti pojedinih regiona. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 69 <-- 69 --> PDF |
BROJ, POVRŠINA (u ha) I MATERIJALNE ŠTETE U 000 DINARA OD ŠUMSKIH POŽARA U JUGOSLAVIJI SFR Jugoslavija Broj Površina Štete SR Bosna i Hercegovina Broj Površina Štete SR Crna Gora Broj Površina Štete SR Hrvatska Broj Površina Štete SR Makedonija Broj Površina Štete SR Slovenija Broj Površina Štete SR Srbija — uže područje Broj Površina Štete SAP Vojvodina Broj Površina Štete SAP Kosovo Broj Površina Štete ** nema podataka 1972. 616 6 731 24 626 126 688 1323 16 58 140 301 3 205 6172 ** ** 150 123 1499 2 209 ** 124 2 340 50 1157 11701 ** ** 591 1973. 666 12 286 19 586 46 167 299 41 478 1368 386 7 384 7 963 ** ** 633 168 2 559 1902 ** 209 411 25 1489 6 327 * * 683 1974. 457 6 544 19 639 ** ** 374 65 1272 263 281 4 451 15 752 ** ** 156 68 435 701 ** 69 1895 34 317 440 9 ** 58 Tabela 1. UKUPNO 1739 25 561 63 851 172 855 1996 122 1808 1771 968 15 040 29 887 ** ** 939 359 4493 4 812 ** 402 4 646 109 2 963 18 468 9 ** 1332 Ova skala se zasniva na većem broju pokazatelja kao što su gustina naseljenosti, stepen urbanizacije, industrijalizacije, turističke aktivnosti itd. U razdoblju od 1965. do 1971. godine u Italiji je u prosjeku izgorjelo 38.500 ha šume godišnje čime se izgubilo 0,62% od ukupne površine šuma. U Francuskoj je u razdoblju od 1960. do 1973. godine u prosjeku godišnje nestajalo u plamenu 35.000 ha šume, od čega otpada 26.000 ha na šume |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 70 <-- 70 --> PDF |
BROJ I POVRŠINA (u ha) ŠUMSKIH POŽARA U EVROPI Tabela 2. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. 1971. 1972. 1973. Francuska Broj Površina 1519 59 716 1274 15 692 1 996 26 376 1768 19 235 1662 18 046 1902 61230 2 423 19710 2 37616441 6 274 65 101 SR Njemačka Broj Površina 533 529 552 355 1 133 1063 2 006 2 159 1477 1545 797 762 3 510 4 431 Italija Broj Površina 2 320 23 504 3 338 42 107 3 523 42 966 3 444 38 358 2 300 18 108 2 974 26 839 6 723 71390 Holandija Broj Površina 95 70 47 17 111 73 238 172 121 90 215 467 152 125 Belgija Broj Površma 66 138 32 33 90 191 186 810 81 160 78 130 299 2 186 Luksemburg Broj Površina 4 3 0 0 4 5 8 5 4 5 0 0 15 9 EVROPA — 6 Broj 4 537 5 243 6 857 7 650 5 645 5 966 13 122 Površina 83 960 58 204 70 674 60 739 37 954 89 428 97 851 Sredozemlja. U razdoblju od 1965. do 1971. godine od ukupno 14 miliona ha šume godišnje požar je uništio 31.420 ha šumske površine, čime je uzrokovao smanjenje ukupne površine šuma za 0,23% godišnje. Treba dodati da je godišnji procent ukupnog gubitka šumske površine u području Sredozemlja daleko veći i iznosi 1,3% od ukupne površine koja se prostire na 2 miliona ha. Najosjetljivije zone u Francuskoj su Ažurna obala, Korzika, Langiedok- Rusilon i predjel Landa. Daleko manja opasnost od šumskih požara je u SR Njemačko j gdje od ukupne šumske površine (7,2 miliona ha) u prosjeku izgori godišnje 1.430 ha, što je i razumljivo obzirom na klimu, frekvenciju turista u šumama i na otvorenom prostoru, relativno mali priliv turista u ljetnjem kritičnom periodu itd. Ipak i u toj zemlji dogodio se katrastrofalan požar, koji je harao u pokrajini Donja Saksonija u SR Njemačkoj od 8. do 17. kolovoza 1975. godine. Poslije veoma toplog i suhog perioda u srpnju mjesecu i tropskih vrućina početkom kolovoza s maksimalnim dnevnim temperaturama do + 35 °C i vlažnosti vazduha ispod 20%, pojavilo se 8. kolovoza 1975. godine više desetina malih i nekoliko velikih požara u okruzima Lüchow-Dannenberg, Celle i Gifhorn. U gašenju požara učestvovale su vatrogasne jedinice ovesusjednih Pokrajina, vojne i pogranične jedinice, britanske pionirske jedinice, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 71 <-- 71 --> PDF |
vojne tehničke službe, nekoliko stotina vatrogasnih kola, više desetina helikoptera i aviona, kao i specijalni avioni za gašenje požara francuske proizvodnje sa rezervoarom od 4500 litara vode. Fotos snimljen sa satelita pokazivao je dimom zastrtu atmosferu dužine 80 km i širine 12 km. Ukupno je izgorjelo 8.300 ha šume, od čega 3/4 privatne i 1/4 državne, a vjerovatno je velike štete pretrpjela i divljač u ovoj regiji. U ovim požarima život je izgubilo i pet vatrogasaca. Ukupne materijalne štete procijenjene su na 100 miliona njemačkih maraka. Prema navodima policije od 120 šumskih požara u Donjoj Saksoniji, u 30 slučajeva utvrđeno je namjerno paljenje. Iako je u ovoj Pokrajini za posljednjih 10 godina bilo u prosjeku 230 šumskih požara godišnje, na prosječnoj površini od 380 ha i godišnjom štetom od 1,3 miliona maraka, ovaj posljednji požar je bez presedana u istoriji SR Njemačke. Veliki požari u šumama Donje Saksonije pokazali su da je, između ostalog, jedan od uzročnika nastalih šteta ogromnih razmjera bila nedovoljna i neusavršena povezanost, kako u sistemu spriječavanja, tako i u toku akcije gašenja. Ova činjenica je podstakla šumarske vlasti u federalnoj vladi i Pokrajinama da donesu odluku o stvaranju vlastitog sistema radio veza pod nazivom »RADIO SUMA« (Funkwelle Forst). Radio sistem radi na ultrakratkom valu 4 m i služi ne samo za svrhe spriječavanja i gašenja šumskih požara, već također i za osiguranje veze u drugim važnim poslovima kao što su nesreće pri radu u šumi, normalnu privrednu djelatnost, nadzor nad kretanjem turista na šumskim područjima itd. Stalni porast šumskih požara bilježi i statistika u Poljskoj . Tako je u periodu od 1961. do 1965. godine evidentirano u prosjeku godišnje 1298 požara, a slijedećih pet godina (1965. do 1970.) već je bilo svake godine po 1570 požara. Posljednjih godina evidentirano je godišnje 2130 požara, pri čemu je u 1974. godini zabilježen rekordan broj od 2551 šumski požar. Uzrok požara u 40,6",o slučajeva je nepažnja ljudi. I onih 36,8% požara za koje nije službeno utvrđen uzrok smatra se da su najvećim dijelom izazvani neopreznim postupanjem s vatrom. Blizu 65 % požara zabilježeno je u mladim borovim šumama koje su najugroženije od požara, zatim slijede lakozapaljive trave, suho granje itd. Velik broj šumskih požara u Poljskoj nastaje u blizini cesta i željezničkih pruga. Požari unište svake godine u prosjeku oko 3000 ha šume (podaci od 1971. do 1974. god.) ili 0,036",o od ukupne površine šuma koja iznosi 8,385 miliona ha. To je ogromna materijalna šteta koja se ne može mjeriti samo novcima. Šumarska služba u Poljskoj čini velike napore da štete svede na što manju mjeru. U toku 1974. godine publikovano je 800 hiljada plakata, letaka, brošura, održano 6500 predavanja posvećenih zaštiti šuma od požara. U toj godini ukupna naklada propagandno-odgojnih materijala prelazi 1,2 miliona primjeraka. Pored toga, stvaraju se protivpožarni pojasevi, organizuju mjere osmatranja i uzbune, dopunjuje oprema požarnih straža sredstvima prilagođenim za gašenje požara u šumi kao i savremena sredstva veze. Iako zaštita šuma od uništenja i požara košta mnogo, smatraju da neće biti u potpunosti efikasna ukoliko se ljudi ne počnu ponašati u šumi i u opšte na otvorenom prostoru onako kako je to neophodno i konačno kako su to dužni i da čine. 483 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Situacija nije ništa bolja ni u Slovačkoj . Tako je, na primjer, u toku 1974. godine zabilježeno 176 šumskih požara u kojima je jedna osoba poginula a sedam ranjeno, pričinjena šteta od 5,5 miliona kruna. Najčešći uzroci požara su paljenje trave i neugašene vatre u prirodi koju ostavljaju neodgovorni izletnici. I u Španjolsko j je zabilježen porast broja šumskih požara, zahvaćenih površina i ukupne materijalne štete (tabela 3.). U razdoblju od 1961. do 1974. godine požar je uništio u prosjeku oko 27.000 ha šume godišnje. Samo u 1974. godini procijenjene materijalne štete su iznosile 2,3 milijarde pezeta. Najviše požara bilježi područje Sredozemlja — 43 % od čega 56 % otpada na vrlo urbanizirani i turistički razvijeni region Barcelone. Obzirom da se u Španjolskoj u prosjeku godišnje pošumi oko 100.000 ha goleti proizlazi da šumski požari svake godine smanjuju ovu površinu za 25 %. BROJ I POVRŠINA (u ha) ŠUMSKIH POŽARA U ŠPANJOLSKOJ Tabela 3. Godina Broj požara Novo pošum- Uništene površine u ha ljavanje (ha) Pošumljeno Nepošumljeno Ukupno 1961 1680 105 340 34 506 12 195 46 701 1962 2 022 94136 23 911 31571 55 482 1963 1302 105 456 13 279 9 400 22 679 1964 1645 103 879 16 671 13 727 31 398 1965 1646 100 693 21777 16 241 38 018 1966 1443 95 857 24 644 24 710 49 354 1967 2 299 93 494 33 930 42 645 76 575 1968 2109 85 473 20 547 36 081 56 628 1969 1494 106 084 19 296 34 423 53 719 1970 3 203 111370 34 330 52 994 87 324 1971 1714 106 856 13194 21751 34 945 1972 2148 94 905 18 048 39 235 57 283 1973 3 765 95 891 40 559 54 698 95 257 1974 3 980 93 000 63 000 81000 144 000 Najveća ugroženost šuma u SSSR-u zabilježena je u području Lenjingrada gdje prosječni godišnji broj šumskih požara dostiže do dvije hiljade, zatim u području Irkutska sa 1250 do 2000 požara, u šumama autonomne Republike Karelije 750 do 1650 požara itd. U lipnju 1974. godine izbio je u Sajanskoj tajgi (Istočni Sibir) veliki šumski požar koji je, između ostalog, uništio velik broj radničkih naselja u šumi i sektor elektrificirane željezničke pruge. Lenjingradsko područje spada u red najugroženijih okruga od šumskih požara u Sovjetskom Savezu. Zauzima površinu od 6 miliona ha šuma. Za zaštitu šuma od požara služi 150 specijalnih traktora i kamiona, 5 aviona, 102 osmatračnice požara i nekoliko hiljada šumskih radnika. Ljudstvo na zemlji upotpunjuju padobranske grupe i avionske posade koje su zaposlene tokom cijele godine. SSSR raspolaže dobro organiziranim sistemom otkrivanja i gašenja šumskih požara. Sistem otkrivanja požara oslanja se na stalno izviđanje iz vazduha prostranih šumskih područja. Centralna zračna baza za cijeli Sovjetski |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Savez nalazi se u mjestu Puškino i odgovorna je za iznajmljivanje, razmještaj i iskorištavanje aviona i helikoptera namijenjenih za zaštitu šuma od požara (200 mašina i 300 helikoptera). Avionima i posadama upravlja se iz centralne baze Puškino. Cijeli SSSR je podijeljen na 14 regionalnih zračnih baza, koje raspolažu vlastitom tehničkom pozadinom i školovanim posadama. Pored povezanosti s centralnom bazom u mjestu Puškino, regionalne baze su obavezne da održavaju stalne radne kontakte s nadležnim šumarskim poduzećima. Protivpožarna oprema u SSSR-u je suvremena i vrlo funkcionalna. U zaštiti Sovjetskih šuma od požara zaposleno je osim ekipa na zemlji i oko 2400 padobranaca i 4500 članova helikopterskih ekipa. Njihova oprema je veoma raznovrsna. Dio ekipa opremljen je eksplozivnim materijalom koji služi za stvaranje zaprečnih pojaseva okolo požara. Eksplozivni materijal pod nazivom »korditu« ima oblik 20 metarskog konopca koji eksplozijom stvara rov širine oko 40 cm i dubine 10 do 15 cm. Oko 1800 padobranaca ima miner- sku pripremu i ovlaštenje za primjenu eksplozivnih materijala. Helikopteri K-26 su opremljeni rezervoarom vode za gašenje čija zapremina iznosi oko 380 litara. Ta voda se upotrebljava za gašenje požara uporedo sa intervencijom ekipa za gašenje požara prebačene helikopterom. U SSSR-u se ne primjenjuje gašenje požara avionima sa rezervoarom za vodu, jer izvedeni pokusi sa ovom vrstom mašina nisu dali zadovoljavajuće rezultate u Sovjetskim uslovima. U SSSR-u se ne primjenjuju tako mnogo (kao u SAD) protupožarna kemijska sredstva. Jedino kemijsko sredstvo je freonova emulzija koja se izbacuje na vatru pomoću malih pumpi ili ručnih zaprašivača. Emulzija je mješavina sastavljena od 10% freona i 90% vode. Njena trajnost iznosi 4 do 5 sati. Primjena kemijskih sredstava s dužim djelovanjem smatra se sumnjivim u Sovjetskim uslovima. Za propagandno-preventivne akcije uključena su sva sredstva masovnog informiranja kao što su štampa, radio, televizija, škole itd. SUVREMENA SREDSTVA ZA GAŠENJE ŠUMSKIH POŽARA I pored najsavremenijih sredstava koja se danas upotrebljavaju za gašenje šumskih požara, nastale štete su ogromne i često nemjerljive zbog specifičnih funkcija koje šuma, pored proizvodnje drvne mase, obavlja i u prostoru. U posljednje vrijeme koriste se i specijalni avioni-cisterne ili kako ih popularno zovu »vodni bombarderi« koji istresaju vodu na centre vatrene stihije. Za ovakav način gašenja požara Kanađani su konstruirali poseban avion-Anfibiju Canadair-Cl-215. Poslije starta avion se spušta na vodenu površinu po kojoj klizi i napaja rezervoar zapremine 5400 litara vode. Odmah leti na mjesto požara i tamo je izbacuje praveći manevar dok ne isprazni teret. Sličan avion proizveli su i u Francuskoj s rezervoarom od 4500 litara vode koji je također namijenjen specijalno za gašenje šumskih požara. U posljednje vrijeme šumari u SAD upotrebljavaju pri otkrivanju požara letilicu tzv. »rokonesase«. Ustvari radi se o malim izviđačkim avionima bez pilota s rasponom krila 2 m u kojima su ugrađeni instrumenti za automatsko registrovanje toplote i vlažnosti zraka nad mjestom požara. Ove po |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 74 <-- 74 --> PDF |
datke prenose preko radio veze službi za organizaciju pri gašenju šumskih požara. Za izviđanje mnogo koriste i helikoptere kao i druge tipove malih izviđačkih aviona. Međutim, ovdje se pojavljuje i problem da li se isplati držati specijalne i skupe avione koji služe jednom u nekoliko godina ili možda jednom u desetak godina. Za gašenje već pomenutog požara u Donjoj Saksoniji iznajmili su avione iz Francuske jer, nebi im se, u njihovim uslovima, isplatilo da drže vlastite. Ovome ide u prilog i činjenica da su ovo vrlo mobilna sredstva koja na poziv veoma brzo stižu na lice mjesta i s velikih udaljenosti. UMJESTO ZAKLJUČKA Ipak, i pored najsuvremenijeg planiranja, informacija, organizacije i tehnike gašenja šumskih požara, očito je da njihov broj stalno raste a štetne su posljedice sve veće i teže. Ni kaznene mjere nisu dale očekivane rezultate, iako se sve više poseže i za ovim sredstvima zaštite. U Francusko j su za posjetioce šuma zaveli veoma stroge propise i mjere. Tako, je na primjer, u šumi zabranjeno pušiti a za jednu zapaljenu cigaretu plaća se kazna od 180 do 300 franaka. I pored najmodernijih tehničkih sredstava, ipak najznačajniji činioci u borbi protiv šumskih požara jesu i ostaju preventivne mjere protiv subjektivnih uzročnika. One treba da postanu svakodnevna briga ne samo samoupravnih interesnih zajednica u oblasti protivpožarne zaštite, šumarskih organizacija, civilne zaštite, sredstava javnog informiranja, obrazovnih institucija i drugih, već cijelog našeg samoupravnog socijalističkog društva koje treba da još više učini na propagandi i odgoju građana i omladine, a društvena samozaštita da postane moćan općenarodni faktor u svim društvenim strukturama i na cijelom jugoslavenskom prostoru. LITERATURA Biddison , L. R. (1975.): USA — USSR Cooperation in Forest Fire Protection; Fire Management, Nr 4, USA. Blais , R. (1976.): Les incendies de forets en France; Les incendies de forets, Numero special de la Revue forestiere francaise, tome 1, Nancy. Br os s mann , L. (1975.): Chronik des Katastrophen — Feuers in Niedersachsen; Allgemeine Forst Zeitschrift, No 36, München. Draborczyk , St. (1975.): Temat wciaz aktualni; SYLWAN, No 11, Warszawa. Drago, F., De Bei, P. (1974.): Carta della gravita Potenziale e carta della gravita´ reale degli incendi boschivi; Ministero doli agricoltura e delle foreste, Roma. Redžić, Drag.: Požari i štete u 1972., 1973. i 1974. godini; Protivpožarna zaštita, br. 3/73, 5/74, i 5/75; Vatrogasni savez Jugoslavije, Beograd. Velez, R. (1976): Les feux de forets en Espagne; Les incendies forets, Numero special de la revue forestier francaise, tome i, Nancy. Ž i v o j i n o v i ć, D., Grujić , D. (1975.): Problemi šumskih požara i organizacija protivpožarne službe u Jugoslaviji; Jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma od požara, Beograd. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ZUSAMMENFASSUNG Feuer — der grösste Feind des Waldes Einleitend gibt der Autor Mitteilung über die ständige Zunahme der Anzahl der Waldbrände sowie über die Grösse der Brandflächen an. Er berichtet, das« dieses Phänomen in der ganzen Welt auftritt, und dass dies eine Folge immer intensieverer Nutzung des Waldes für Erholungszwecke (Rekreation) in entwickelten Ländern ist, während in Entwicklungsländern die Waldbrände die Folge einer gesteigerten wirtschaftlichen Aktivität sind. Ferner gibt er die Zahl und Grösse der Waldbrände in Jugoslawien sowie in einigen europäischen Ländern an. Abschliessend berichtet der Autor über die moderne Technik der Vorbeugung und Bekämpfung der Waldbrände in der UdSSR und den USA sowie die gesetzlichen Massnahmen, die unternommen werden und mit Hilfe derer man ist bestrebt, die wachsende Waldgefährdung zu bekämpfen. Namentlich wird die Rolle der Propaganda und der Vorbeugung hervorgehoben, da die gesetzlichen Zwangsmassnahmen und Strafen nicht zufriedenstellende Resultate ergeben. In diesem Wirkungsbereich wird ein besonderer Platz der gesellschaftlich-politischen Institutionen eingeräumt, durch deren Aktivität sichtbare Resultate erreicht werden können. Primljeno 2. Ill 1977. Ahmed BIŠČEVIĆ, dipl. inž. šum. Sarajevo PRAKTIČKI MANUALI — U PRODAJI! Prilikom izrade Šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (Narodne Novine SRH br. 13/76 od 8. IV. 1976. g.) služite se i koristite praktične manuale: 1. MANUAL ZA OPIS SASTOJINA I EVIDENCIJU IZVRŠENIH TERENSKIH RADOVA OGT-1 45.— din 2. MANUAL ZA PRIMJERNE POVRŠINE I TOTALNU KLUPAŽU 45.— din Manuali sadrže 112 stranica vel. 21 X 15 cm i povezani su u tvrde korice s platnenim hrbatom. Narudžbe prima: SAVEZ INžIiNJERA I TEHNIČARA Bankovni račun: ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE 30102-768-6249 HRVATSK E Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 |