DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Za vrijeme šumskih požara u Južnoj Francuskoj, u ljeti 1975. god., uspješno je isproban instrument AGA-Optronic Thermovision 750 Superviewer, montiran u helikopteru iza pilota na čvrstom postolju, s mogućnošću laganog pomicanja u horizontalnom i vertikalnom smislu. Slijedom određenih terenskih linija operater može sistematski pregledati garišta velikih šumskih požara i otkriti pritajene i podzemne požare. Tako je na garištu od oko 150 kmpedesetak ljudi s odgovarajućom opremom čekalo da gasi eventualna zaostala žarišta. Naknadno pristigao IC skener locirao je tinjajući podzemni požar, koji su gasioci uspjeli otkriti tek kopanjem, iako su bili udaljeni svega 1 m od njega [2]. Na pitanje o veličini smanjenja troškova primjenom opisanog skenera dosta je teško odgovoriti, no mogao bi se izvesti ovakav račun: Uz pretpostavku 5-godišnjeg vijeka trajanja uređaja, godišnji troškovi bi bili nešto preko 7000 US dolara. Za vrijeme akcije u Newfoundlandu (Kanada) 140 ljudi i 5 helikoptera je bez skenera gasilo 3 tjedna pritajene požare, uz troškove od oko 10.000 dolara/dan. Uštedom od samo 4 dana skener bi sam sebe isplatio [6]. U SR Njemačkoj se planira izgradnja komadnog centra za borbu protiv šumskih požara, čiji će jedan od glavnih dijelova biti AGA-Optronic Thermovision 750/Superviewer. Slika (normalna i termalna) će se iz helikoptera prenositi na ekran u centru na zemlji, gdje će rukovodilac gašenja prema potrebi moći iz kompjutora pozvati, te na ekranu prikazati, dodatne informacije za ugroženo područje, kao što su na pr. topografske karte terena, mjesta i količine raspoložive vode, lokacije kemijskih tvornica, skladišta plina i naftnih derivata, prilazni putevi, vojni tereni itd. Planiranje tog centra potakli su šumski požari ogromnih razmjera u ljetu 1975. god., koji su pokazali kako se zapravo vrlo malo zna o gašenju šumskih požara u gusto naseljenim područjima, jer su veliki šumski požari obično izbijali u rijetko naseljenim krajevima [9], 3.3 Općenita razmatranja Kod razmatranja borbe protiv šumskih požara mogli bismo razlikovati nekoliko faza: 1. Nadzor od požara ugroženih šumskih područja: Šumski požar nastojimo što prije otkriti, zatim odrediti njegovu točnu lokaciju i vrstu, te o njemu u što kraće vrijeme obavijestiti gasilačke ekipe. Većina tih zadataka može se izvršiti dobro organiziranom promatračkom službom s površine zemlje. Iz promatračnica postavljenih na pogodnim topografskim položajima ili s posebno izgrađenih promatračkih tornjeva lokacija požara se može odrediti odgovarajućim geodetskim metodama (presijecanje unaprijed). Dojava požara osigurava se uspostavljanjem telefonske ili radio veze. Na velikim šumskim kompleksima može se otkrivanje požara organizirati vizuelnim opažanjem iz patrolnih zračnih letjelica, a prema američkim iskustvima i snimanjem ugroženih područja toplinskim IC skenerima s pokretnih platformi (avioni, sateliti). IC skeneri su u prednosti za otkrivanje požara, koji još ne razvijaju mnogo dima, no kako se patrolni letovi obavljaju u određenim vremenskim razmacima, pomoću njih je teško ekonomično organizirati permanentno opažanje, što je naročito od važnosti za gušće naseljena i više frekventirana područja. |