DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 6     <-- 6 -->        PDF

odnosno »primorja« i »zagorja«, ne sagledavajući i ne povezujući često ni
uzročnosti zaostalosti tog zagorja u unutrašnjosti, s privrednom ekspanzijom
primorja. S druge strane jadransko primorsko područje poistovjećuje se s
krasom ili kršem, što također ne odgovara stvarnosti.


Radi toga, prije nego što bi prešli na neka posebna razmatranja, treba
tim razmatranjima dati prostorni okvir unutar kojeg se određena utvrđena
iskustva i saznanje mogu upoređivati i uopćavati.


Fot. — Phot. 1. Sastojina crnoga graba, crnog jasena i medunca, oporavljena nakon
zabrane držanja koza — Štand of Oriental Hornbeam, Flowering Ash and
Pubescent Oak recovered after the prohibition of grazing.


Foto: P. Fukarek


GEOGRAFSKE GRANICE JADRANSKOG PODRUČJA


S geografske (geomorfološke i hidrološke) točke gledišta, Jadranskom području
pripadaju (osim otočja i obalnog pojasa) i cjelokupna slivna područja
(površinskih) rijeka, koje su ulijevaju u Jadransko more, kao i slivovi kraških
ponornica, za čije je podzemne tokove utvrđeno da se neposredno ili posredno
povezuju s Jadranskim morem. Prema tome granica u unutrašnjosti kopna
nalazi se na vododjelnici jadranskog i crnomorskog sliva koju se međutim
ne može lako utvrditi. Rijeke jadranskog sliva su: Soča s pritokama Idrijicom
i Vipavom u Sloveniji, Mirna, Lim i Raša u Istri, Rječina kod Rijeke,
Zrmanja s Krupom, Krka sa Cikolom, Jadro i Cetina u sjevernoj (i srednjoj)
Dalmaciji, zatim Neretva i njene brojne pritoke: Tihaljina, Rama, Neretvica,
Trešanica, Ljuta, Idbar, Glogošnica, Bijela, Buna i Bregava u Hercegovini,