DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PRIMJENA TOPLINSKIH INFRACRVENIH SNIMAKA U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA Z. KALAFADŽIĆ SAŽETAK: Prikaz konstrukcije i načina rada infracrvenih, toplinskih skenera, uređaja za pridobivanje termograma (toplinskih infracrvenih snimaka) zemljine površine, te mogućnosti njihove primjene za rano otkrivanje šumskih požara, kao pomagala kod gašenja, te za nadziranje garišta u cilju otkrivanja zaostalih požara. Obzirom na pozitivna iskustva u operativnoj primjeni u SAD, Kanadi i Zapadnoj Evropi, razmatra se mogućnost primjene termalnih skenera i u našim uvjetima*. 1. UVOD Učestalost šumskih požara kod nas i u svijetu u stalnom je porastu. Šumski požari, osim što uništavanjem šuma čine velike štete šumskoj privredi, utječu i na izostanak svih onih vrijednosti, često važnijih od drvne mase, a koje zajedničkim imenom nazivamo »posredne koristi od šuma«. Tehnologija borbe protiv šumskih požara stalno se usavršava. Tako su poznati veliki zračni tankeri (na pr. Canadair CL 215 i TRANSALL) konstruirani posebno za gašenje šumskih požara, koji mogu prenositi i iznad gorućih šuma ispuštati velike količine vode. Unapređenje tehnologije borbe protiv šumskih požara je i primjena daljinske detekcije (remote sensing), tehnike koja daje informacije o objektu od interesa bez izravnog kontakta s njim. U prvo vrijeme to je bila fotointerpretacija aerosnimaka dobivenih sustavom aerofotokamera — film osjetljiv na djelovanje zraka vidljivog i »bližeg« infracrvenog (IC) dijela spektra ([3], [4]). U daljnjem razvoju prešlo se na korišćenje zraka »srednjeg i daljeg« IC (toplinskog) dijela spektra, valnih dužina 3—14 u.. Uređaji, koji koriste te zrake i rade na principu različitom od fotografije, nazivaju se toplinsk i IC skeneri, a njihov produkt termogram, toplinski IC snimak terena. Ti instrumenti su danas već operativno zreli i primjenjuju se u redovitoj praksi borbe protiv šumskih požara, naročito u SAD, ali i drugdje u svijetu [2]. Ovdje će se ukratko prikazati princip rada tih dosta skupih uređaja, zatim iskustva koja postoje u njihovoj primjeni u području zaštite od šumskih požara, te ukazati na eventualne mogućnosti primjene u našoj zemlji. * Autor se zahvaljuje prof. Dr ing. Zdenku Tomašegovi ć na pomoći ukazanoj pri izradi ovog članka. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Osim za primjenu u području borbe protiv šumskih požara IC skenerima se vrše snimanja i u mnoge druge svrhe. Tako su termogrami primijenjeni u pedološkim, geološkim i hidrološkim istraživanjima, za određivanje sadržaja vode u tlu (u gornjih 50 cm), za lokalizaciju vrulja, izvora slatke vode u priobalnom moru, za kartiranje toplinski onečišćenih područja, za otkrivanje stresa na vegetaciji uslijed promijenjenog vodnog režima ili zagađenja zraka, za studije u regionalnom planiranju, osobito u velikim gradskim aglomeracijama itd. ([1], [5], [7], [8], [10]). 2. SNIMANJE TOPLINSKIM IC ZRAKAMA 2.1 Vrste zračenja s površine Zemlje Energija, koja u obliku elektromagnetičkih valova dolazi od nekog objekta na površini Zemlje, može biti reflektirana energija sunčevih zraka ili vlastita emisija, na pr. topline. Ta energija je po količini i po spektralnom sastavu tipična za pojedine objekte i pri dolasku do nekog uređaja za primanje i registraciju zračenja stvara određenu specifičnu predodžbu tog objekta. Kod danjeg svjetla može se uzeti da u području vidljivog (0,35—0,7 V-), te »bližeg« IC dijela spektra, do oko 3 [x, zračenje potječe gotovo isključivo od reflektiranih zraka. U području spektra valnih dužina 3—4,5 M- reflektirana i emitirana energija su uglavnom u ravnoteži, dok u području više od 4,5 n prevladava emitirana toplinska energija. Uzroci toplinskog zračenja mogu biti različiti, na pr. pretvaranje apsorbiranog svjetla Sunca u toplinu, stvaranje topline u samom tijelu, izmjena tvari, apsorpcija topline okolnih tijela i si. Obzirom na energetsku bilancu samog tijela, osobito njegove površine, te u ovisnosti od temperature okoline, toplinsko isijavanje nekog tijela po količini i po spektralnom sastavu uvjetovano je njegovom temperaturom i specifičnom moći isijavanja. Zračenja u području vidljivog i »bližeg« IC dijela spektra registriraju se većinom postupkom fotografije i to praktično samo za vrijeme dnevnog svjetla. Kako objekti na površini Zemlje emitiraju toplinske zrake i noću, to se odgovarajućim senzorima termička energija može registrirati i danju i noću. Za dobivanje toplinske slike površine Zemlje s većih i velikih udaljenosti, na pr. iz aviona ili satelita, koriste se valna područja IC zraka, koje atmosfera ne upija, to su tzv. »atmosferski IC prozori« između 3,5—5,5 V-i 8—14 ix. 2.2 Uređaji za snimanje — skeneri Uređaji za registraciju elektromagnetičkih zraka, koji rade na principu različitom od fotografije, nazivaju se skener i (scanner, Abtastgerät). Oni mogu biti kalibrirani za rad u svim valnim područjima od ultraljubičastog do IC (toplinskog). Ovdje nas za dobivanje termograma površine Zemlje zanimaju IC skeneri (IR scanner). Kontinuirano, površinski, zračenja registriraju linijsk i skener i (line scanner, Linien-Abtastgerät). Oni snimaju teren u prugama okomitim na smjer leta zračne letjelice. Elektromagnetičko zračenje s pruga dovodi 468 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 57 <-- 57 --> PDF |
se do senzora njihajućim ili rotiraj ućim zrcalom, odnosno rotiraj ućom kockom. Brzina rotacije zrcala i brzina aviona su, u ovisnosti od visine leta aviona i od otvora optike skenera, tako usklađene, da se zračenje sa svih pruga bez prekida dovodi do senzora, te dobiva kontinuirani termogram prijeđenog terena. (SI. 1). SMJER LETA TEREN SI. 1. Prikaz snimanja linijskim skenerom: a — vidno polje detektora, ß vidno polje skenera, T2 — trenutačno snimljena površina. Glavni sastavni dio skenera je vrlo osjetljiv detektor ili grupa detektora, već prema tome da li je on konstruiran kao mono- ili multispektralan. Detektor prvih je osjetljiv samo na jedno područje spektra, dok se u multispektralnim skenerima nalazi grupa detektora senzibiliziranih svaki na drugo valno područje, te se zračenje mora prije dolaska do detektora rastaviti na potrebna područja. Detektori energiju elektromagnetičkih valova, koji do njih dolaze od objekta na površini Zemlje reflektirani ili emitirani, pretvaraju u električne impulse, čija je jačina proporcionalna primljenoj energiji. Detektori za snimanje iz zračnih i svemirskih letjelica su visoko osjetljivi, reagiraju vrlo brzo, vremenska konstanta iznosi i do IO-9 sek., rade pouzdano, uz maksimalno iskorišćavanje primljene energije, te uz minimum električnih smetnji (noise). Sastavljeni su iz fotodioda od poluvodiča, najčešće iz legure indija i antimona (In: Sb) ili iz germanija pomiješanog s živom (Ge:Hg). Radi isključenja vlastitog toplinskog zračenja i toplinske okoline moraju se hladiti i to najčešće na 70 °K (—203 °C), što se postiže tekućim dušikom ili čak na 4°K (—269 °C) uz hlađenje tekućim helijem. Osjetljivost današnjih detektora je skoro na gornjoj granici teoretskih mogućnosti. Male vremenske konstante omogućuju relativno velike brzine aviona i dobru moć razlučivanja. Aparaturama iz 1972. god. postiže se geometrijska moć |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 58 <-- 58 --> PDF |
razlučivanja od 1—35 mrad (1 mrad — miliradijan je veličina pod kojom se 1 m vidi iz visine od 1 km), te termalna moć razlučivanja od 0,05 °C — 4 °C. ([1], [8]). SI. 2. Shema toplinskog (infraorvenog) skenera: 1 — rotirajuće zrcalo, 2 — paraboličko zrcalo, 3 — detektor, 4 — pojačalo, 5a — katodna cijev, 5b — magnetoskop, 6 — fotooptika, 7 — film. Električni impulsi nastali iz energije primljenih elektromagnetičkih valova su relativno slabi, te se moraju pojačati. Ovako pojačani pohranjuju se za daljnju obradu ili na magnetičkim vrpcama ili u obliku slike. Sliku je moguće dobiti ili osvjetljavanjem filma izravno žaruljom, čije je svjetlo proporcionalno jačini električnih impulsa ili električni impulsi stvaraju sliku prijeđenog terena na ekranu (katodnoj cijevi), koja se zatim registrira na filmu. (SI. 2). 3. PRIMJENA IC SKENERA U PODRUČJU ZAŠTITE SUMA OD POŽARA 3.1 Sjedinjene Američke Države 3.1.1 Istraživanja: Američka šumarska služba (US Forest Service) počela je od 1962. god. provoditi veliki istraživački projekt »Fire Scan«, s ciljem poboljšanja i racionalizacije tehnike zaštite šuma od požara, osobito njihovog što ranijeg otkrivanja. Temelj projekta sigurno su bili konstruirana aparatura i istraživanja provedena u vojne svrhe. Pokusi su pokazali izvanredne mogućnosti IC skenera. Tako je na pr. registriran gorući komad trupca tlocrtne površine 0,46 m2 iz visine od 7000 m [2]. No time nije osigurano bezuvjetno otkrivanje požara. Najveći problem je detekcija malih, tinjajućih i prizemnih požara. Pod zastorom krošanja sklopljenih sastojina požari se mogu uočiti doduše često, ali ne uvijek. Poznato je da IC zrake ne prodiru kroz kruta tijela, te da ih u znatnoj mjeri apsorbiraju kišni oblaci i magla. Kroz oblake i slojeve dima prodiru bez velikih poteškoća. Zato se snimanje već razbuktalih požara, ako ispod letjelice nema kišnih oblaka, obavlja bez problema. Na ekranu skenera se može pratiti razvoj požara, smjer i brzina napredovanja vatre, te na vrijeme uočiti nastajanje novih žarišta preskakanjem iskri preko linije vatre. Uočljivost malih požara istražena je opsežnim snimanjem malih umjetnih vatri postavljenim u različitim sastojinama. Ti umjetni vatreni ciljevi su |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 59 <-- 59 --> PDF |
se sastojali od po pet vatri površine 0,092 m2, raspoređenih u krugove raznih polumjera (r = 91,183,274,366 cm). Postotak uočljivosti je ovisio o tipu šume, nadirnom otklonu zraka snimanja, te o veličini vatrenog kruga. U sastojinama pretežno heliofilnih vrsta (Pinus ponderosa, Pinus contorta latifolia, Populus tremuloides) uspjeh je bio bolji, nego u sastojinama pretežno skiofilnih vrsta. Te razlike se mogu objasniti različitim oblikom i izgledom gornjeg sloja krošanja, te strukturom sastojina, međutim nije ustanovljena signifikantna ovisnost o nekom određenom parametru sastojine. Što je nadirni otklon bio manji uspjeh je bio veći, najbolje su otkriveni ciljevi točno ispod aviona. Veći krugovi su davali bolje rezultate. , V ´< SI. 3. Termogram područja Granite Creek (Idaho, SAD) iz 7000 m visine, s alarmnim signalima na rubu snimka: 1 — poznala logorska vatra, 2 — Dopplerovi signali za svaku nautičku milju, 3 — signal za nepoznatu latentnu vatru. (Weber 1971.) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Za uspjeh otkrivanja je relevantna količina toplinskog zračenja, koja dopire do senzora. Ona je obrnuto proporcionalna gustoći krošanja stabala i sastojina, te dužini puta zraka, odnosno nadirnom otklonu. U određenim uvjetima dolazeći signal postaje toliko slab, da ga uređaj više ne prepoznaje kao požar. Provedeni pokusi su ukazali na velike mogućnosti, koje se od IC skenera mogu očekivati, ali se dobiveni rezultati ne mogu poopćiti i tek je operativna primjena pokazala njihovu pravu vrijednost. [2]. 3.1.2 Aparatura: Uz projekt »Fire Scan« razvijena je i potrebna aparatura za snimanja. Modifikacijom postojećeg Texas Instruments RS 7 Line Scanner-a konstruiran je bispektralan IC linijski skener, koji bi prema specifikaciji trebao biti u mogućnosti da otkriva vatrene ciljeve površine 0,092 m2, temperature 600 °C, iz visine 5000 m. Uređaj radi na dva kanala. Zrake valnih dužina 3—6 u- se filtriraju preko modula za diskriminaciju ciljeva (Target Discrimination Module — TDM), koji daje alarmni signal, ako se u vidnom polju pojavi cilj iznad specificirane temperature. Drugi kanal zraka 8—14 [X stvara na katodnoj cijevi termogram prijeđenog terena. On se gotovo simultano registrira na fotopapiru pomoću posebno konstruirane kamere za brzo snimanje i razvijanje filma. Na rubu te fotografije registrira se i alarmni signal u obliku svijetlih mrlja, čija veličina ovisi o opsegu požara. (SI. 3). Cijena uređaja je dosta visoka, god. 1972. iznosila je u SAD oko 140.000 dolara. ([6], [10]). 3.1.3 Operativna primjena: Nakon opsežno provedenih istraživanja, velikim dijelom u operativnim uvjetima, organiziran je u SAD »Fire Scan System«, koji se temelji na aerosnimanju toplinskim IC skenerom. Za taj sistem se smatra da je dovoljno ekonomičan, da mnogo doprinosi pravovremenom otkrivanju šumskih požara, te da pri gašenju već razvijenih požara može služiti kao odlično pomagalo. God. 1968. uspoređeni su na površini od 20.700 km2 troškovi sistema za vizuelno otkrivanje šumskih požara s visokih tornjeva i iz aviona (59 tornjeva i 5 aviona), te »Fire Scan Systema«. Troškovi prvog su bili 211.500 dolara, a drugog, barem jednako pouzdanog kao prvog, svega 100.000 dolara [2]. Za vrijeme sezone pojačane opasnosti od šumskih požara u god. 1970. u 6 tjedana, s 29 letova, registrirano je 548 pojava vatre. Od tog broja bilo je 508 poznatih vatri (prijavljena logorovanja ili požari pod kontrolom), 8 požara je u trenutku otkrivanja bilo već u procesu gašenja, 17 vatri se nije u terenu moglo otkriti, vjerojatno su to bili lažni signali, 4 vatre su se ugasile same od sebe, a 13 požara je bilo otkriveno po prvi put [10]. Od 1972. god. »Fire Scan System« je u punom pogonu i integriran u šumarsku protupožarnu službu SAD. Tako je na pr. u god. 1974. i 1975. bilo izvršeno 760 i 438 sati leta, u 210 i 146 misija, s 59 i 49 požara. Iako ne rješava potpuno sve probleme, naročito otkrivanje malih, te pritajenih požara, koji ne razvijaju dim i imaju često temperaturu ispod 600 °C, sistem se pokazao kao dobro sredstvo u borbi protiv šumskih požara. Osim za nadziranje i rano otkrivanje šumskih požara toplinski IC skeneri se širom SAD primjenjuju operativno za dobivanje informacija o požaru kroz guste slojeve dima, na temelju kojih rukovodilac gašenja (fire boss) može lakše donositi odluke o daljnjem gašenju ([2], [10]). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 61 <-- 61 --> PDF |
3.2 Kanada i Zapadna Evropa 3.2.1 Aparatura: U tim zemljama primijenjeni su IC skeneri proizvodnje tvrtke AGA Infrared Systems AB, Lidingö, Švedska. Instrument AGA Thermovision 750 sastoji se od tri odvojena dijela: IC kamere, TV ekrana za promatranje IC slike, te akumulatora za snabdijevanje električnom strujom. Ti dijelovi su međusobno povezani kabelima. Na ekranu se vidi simultano termalna slika uviziranog terena, koja se može registrirati polaroid kamerom. Instrument se primjenjuje iz helikoptera ili sa zemlje. Težina kompleta je oko 21 kg, a cijena je 1976. god. bila oko 35.000 US dolara [6]. (SI. 4). WM"; ´ SI. 4. Komplet AGA Thermovision 750: (kamera, ekran, akumulator, bez uređaja za fotoregistraciju. U ruci operatera su role papira za označavanje vrućih mjesta. (Niederleitner 1976.) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Poboljšana verzija AGA-Optronic Thermovision 750 (Superviewer, koja je bila pretstavljena i sudionicima XVI Svjetskog IUFRO Kongresa u Oslu, lipnja 1976. god., osjetljiva je ne samo na toplinske IC zrake, nego i na vidljivi dio spektra. Kamere za IC zrake i vidljivo svjetlo te ekran za promatranje slike spojeni su u jedinstvenu cjelinu pa instrument liči na TV kameru. Promatrač ima utisak da promatra mutno staklo zrcalno refleksne kamere. Slika stvorena vidljivim svjetlom, te IC termalna slika, mogu se promatrati svaka posebno ili preklopljeno jedna preko druge. IC kamera je tako konstruirana da je moguće mijenjanje temperaturnih granica toplinske slike, te se u normalnoj slici uviziranog terena mogu locirati točke s temperaturom iznad neke unaprijed određene granice. Svrha instrumenta je otkrivanje inicijalnih požara, zatim zaostalih vatri na zgarištima, te promatranje razvijenih požara kroz slojeve dima. Aparatura je lagana, prenosiva, predviđena za snimanje iz helikoptera ([3], [9]). 3.2.2 Pokusna i operativna primjena: U Kanadi je 1975. god. isproban i primijenjen instrument AGA Thermovision 750. Za vrijeme jedne sezone pojačane opasnosti od šumskih požara njime su otkrivali 15 malih tinjajućih požara na svaki takav otkriven konvencionalnim metodama. U redovitim patrolnim letovima helikoptera, leteći na visini od oko 100 m, instrument je primijenjen kao dio redovne protupožarne službe, pod rukovanjem u njoj zaposlenog osoblja. Osim otkrivanja požara, na temelju slike na TV ekranu ili polaroid fotografije dobiva se pregled požara i donose odluke o načinu gašenja, na pr. mogu se navoditi helikopteri s vodenim bombama ili avioni- tankeri ([6], [9]). (SI. 5 i 6). SI. 5. Pokus s Thermovision 750: Termogram izgorene vjetroizvale, iz 50 m visine, s vidljivim vrućim točkama, te kao referentne oznake postavljene tri limenke od 0,57 1 s gorućim drvnim ugljenom. (Niederleitner 1976.) SI. 6. Termogram požarišta od 24 ha iz 650 m visine, dva dana iza požara. Sva bijela područja imaju višu temperaturu od normalne temperature okoliša, koja je iznosila 6 °C. (Niederleitner 1976.) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Za vrijeme šumskih požara u Južnoj Francuskoj, u ljeti 1975. god., uspješno je isproban instrument AGA-Optronic Thermovision 750 Superviewer, montiran u helikopteru iza pilota na čvrstom postolju, s mogućnošću laganog pomicanja u horizontalnom i vertikalnom smislu. Slijedom određenih terenskih linija operater može sistematski pregledati garišta velikih šumskih požara i otkriti pritajene i podzemne požare. Tako je na garištu od oko 150 kmpedesetak ljudi s odgovarajućom opremom čekalo da gasi eventualna zaostala žarišta. Naknadno pristigao IC skener locirao je tinjajući podzemni požar, koji su gasioci uspjeli otkriti tek kopanjem, iako su bili udaljeni svega 1 m od njega [2]. Na pitanje o veličini smanjenja troškova primjenom opisanog skenera dosta je teško odgovoriti, no mogao bi se izvesti ovakav račun: Uz pretpostavku 5-godišnjeg vijeka trajanja uređaja, godišnji troškovi bi bili nešto preko 7000 US dolara. Za vrijeme akcije u Newfoundlandu (Kanada) 140 ljudi i 5 helikoptera je bez skenera gasilo 3 tjedna pritajene požare, uz troškove od oko 10.000 dolara/dan. Uštedom od samo 4 dana skener bi sam sebe isplatio [6]. U SR Njemačkoj se planira izgradnja komadnog centra za borbu protiv šumskih požara, čiji će jedan od glavnih dijelova biti AGA-Optronic Thermovision 750/Superviewer. Slika (normalna i termalna) će se iz helikoptera prenositi na ekran u centru na zemlji, gdje će rukovodilac gašenja prema potrebi moći iz kompjutora pozvati, te na ekranu prikazati, dodatne informacije za ugroženo područje, kao što su na pr. topografske karte terena, mjesta i količine raspoložive vode, lokacije kemijskih tvornica, skladišta plina i naftnih derivata, prilazni putevi, vojni tereni itd. Planiranje tog centra potakli su šumski požari ogromnih razmjera u ljetu 1975. god., koji su pokazali kako se zapravo vrlo malo zna o gašenju šumskih požara u gusto naseljenim područjima, jer su veliki šumski požari obično izbijali u rijetko naseljenim krajevima [9], 3.3 Općenita razmatranja Kod razmatranja borbe protiv šumskih požara mogli bismo razlikovati nekoliko faza: 1. Nadzor od požara ugroženih šumskih područja: Šumski požar nastojimo što prije otkriti, zatim odrediti njegovu točnu lokaciju i vrstu, te o njemu u što kraće vrijeme obavijestiti gasilačke ekipe. Većina tih zadataka može se izvršiti dobro organiziranom promatračkom službom s površine zemlje. Iz promatračnica postavljenih na pogodnim topografskim položajima ili s posebno izgrađenih promatračkih tornjeva lokacija požara se može odrediti odgovarajućim geodetskim metodama (presijecanje unaprijed). Dojava požara osigurava se uspostavljanjem telefonske ili radio veze. Na velikim šumskim kompleksima može se otkrivanje požara organizirati vizuelnim opažanjem iz patrolnih zračnih letjelica, a prema američkim iskustvima i snimanjem ugroženih područja toplinskim IC skenerima s pokretnih platformi (avioni, sateliti). IC skeneri su u prednosti za otkrivanje požara, koji još ne razvijaju mnogo dima, no kako se patrolni letovi obavljaju u određenim vremenskim razmacima, pomoću njih je teško ekonomično organizirati permanentno opažanje, što je naročito od važnosti za gušće naseljena i više frekventirana područja. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 64 <-- 64 --> PDF |
2. Gašenje šumskih požara: To je vrlo opsežan posao koji zahtijeva angažiranje velikog broja ljudi i različite opreme, često na vrlo nepristupačnom terenu i kroz duže vrijeme. Kao vrijedno pomagalo za organiziranje operacija gašenja pokazali su se aerosnimci požarišta i njegove bliže okolice, naročito u uvjetima kada se gašenje vrši pretežno sa zemlje. Kod toga je vrlo važno osiguranje mogućnosti što bržeg poletanja aviona za izvršenje snimanja [4]. Pojava IC skenera predstavlja vrijedno poboljšanje tehnologije gašenja šumskih požara. Radi velikog dima i vrućine obično nije moguć, iz zraka ili sa zemlje, direktan vizuelan uvid u centar požara. Promatrajući na ekranu IC skenera simultani termogram požara, rukovodioci gašenja mogu realno ocijeniti njegove razmjere, pravovremeno uočiti nastale promjene, te donositi ispravne odluke o načinu gašenja. 3. Nadgledanje garišta: Ugašene požare treba još neko vrijeme kontrolirati, jer zaostale tinjajuće i podzemne vatre raspirene vjetrom mogu biti žarišta novih požara. Pronalaženje tih zaostalih žarišta vizuelno, na temelju vanjskih značajki, vrlo je otežano. IC skeneri su se ovdje pokazali kao vrlo korisni i pouzdani. 4. MOGUĆNOSTI PRIMJENE DALJINSKE DEETKCIJE U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA U JUGOSLAVIJI Učestalost šumskih požara u Jugoslaviji je u porastu, naročito radi povećanja broja posjetilaca u šumama, koji ondje u vrijeme tjednog i godišnjeg odmora traže mir i rekreaciju. U SRH su najugroženiji obalni pojas i okolica velikih gradova [11]. U vezi s tim potrebno je modernizirati našu šumarsku protupožarnu službu i organizacijski, ali i po opremljenosti uređajima za otkrivanje i gašenje šumskih požara. Pravovremena detekcija i dojava šumskih požara bit će kod nas moguća dobro organiziranom opažačkom službom klasičnog tipa, te se smatra da u toj fazi nije potrebno planiranje primjene tehnika daljinske detekcije. Naprotiv u fazi gašenja šumskih požara i nadgledanja garišta, u svijetu se je pokazalo opravdanim angažiranje i aerosnimaka i toplinskih IC skenera, u ovisnosti od prilika i mogućnosti. Zato bi nadležne službe trebale kod planiranja protupožarnih akcija voditi računa o tim pozitivnim iskustvima, te razmisliti o oportunosti primjene tih modernih metoda i uređaja u našoj praksi. Za aerosnimanja na različitim fotoslojevima postoji u Jugoslaviji i tehnika i iskusan personal na svjetskoj razini, te za uvođenje fotointerpretacije u domeni borbe protiv šumskih požara ne bi trebalo biti poteškoća. Koliko je autoru poznato, u Jugoslaviji IC skener posjeduje jedino poduzeće »Industroprojekt« iz Zagreba. Ta aparatura je namijenjena za pridobivanje termograma za geološka i hidrološka istraživanja, prospekciju rudnih nalazišta, ustanovljavanje zagađivanja čovjekovog okoliša, itd. Uz izvjesne modifikacije i nadopune bila bi moguća primjena i u području šumskih požara. Zato bi trebalo imati u vidu postojanje takvog vrijednog instrumenta u našoj zemlji, te ispitati mogućnosti njegovog uključivanja u šumarsku protupožarnu operativu. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U fazi gašenja šumskih požara, te za nadziranje garišta, dobri rezultati su postignuti IC skenerima manjih dimenzija, koji se primjenjuju iz helikoptera, kao što je na pr. AGA-Optronic Thermovision 750/Superviewer, te bi i o tome kod modernizacije protupožarne službe trebalo voditi računa. Da bi se mogli donijeti konačni zaključci o primjenljivosti tehnika daljinske detekcije kod nas, trebalo bi cijeli problem razmotriti s financijske strane, te ispitati mogućnosti pojedinih metoda i aparatura u našim uvjetima. Međutim za uspjeh primjene opisanih metoda osobito bi bilo važno da se obave i određene organizacione predradnje u zajednici s nekim drugim službama (civilno zrakoplovstvo, narodna obrana), kako bi se omogućilo dobivanje potrebnih podataka brzo i na vrijeme, jer od izbijanja požara do poletan ja aviona te do isporuke gotovih snimaka (fotograma ili termograma) ovdje vrijeme treba mjeriti satima, a ne kojom višom jedinicom. LITERATURA 1. Günther , R. (1972): Remote Sensing in der Geologie, Forschungsbericht W 72—28, UNI Clausthal, 212 str. 2. Hildebrandt , G. (1976): Thermal-Infrarot-Aufnahmen zur Waldbrandbekämpfung, Forstarchiv 47 (3), str. 45—52. 3. Kalafadžić , Z. (1973): Današnje mogućnosti primjene fotointerpretacije u zaštiti šuma, Šum. list 97 (5—6), str. 149—165. 4. Kä l lim, W. (1966): Anwendung des Luftbildes bei der Waldbrandbekämpfung, Mitt. d. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchw. 38 (1), str. 179—183. 5. M u r t h a, P. A. (1972): Thermal infrared line-scan imagery for forestry, For. Man. Inst., Inf. rep. FMR-X-45, St. no. SM78, Ottawa, 46 str. 6. Niederleitmer , J. (1976): Detecting holdover fires with AGA Thermovision 750 infrared scanner, Information Report NOR-X-151, Environment Canada, 36 str. 7. Schneider , S. (1974): Luftbild und Luftbildinterpretation, W. d. Gruyter, Berlin-iNew York, 530 str. 8. Schwidefsky, K. i F. Ackermann (1976): Photogrammetrie, B. G. Teubner, Stuttgart, 384 str. 9. Tice, D. i J. Euskirche n (1976): Faster and more effective forest fire surveillance with live IR imaging superimposed on visible terrain view, Disskusion Paper, XVI World IUFRO Congress, Oslo, 7 str. 10. Weber , F. P. (1971): Application of airborne thermal remote sensing in forestry, IUFRO Section 25, Freiburg i. Br., str. 75—88. 11. Žunko , O. (1977): Šumski požari u SRH, predavanje, Seminar iz zaštite šuma, Šumarski fakultet Zagreb. SUMMARY Use of thermal infra-red imagery in forest fire control In the paper is given a description of the construction and working principles of thermal infra-red scanners, the equipment for obtaining thermal infra- red imagery as well as a report on the possibilities of their use in forest fire detection, control and monitoring of burnt-out areas. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 66 <-- 66 --> PDF |
In accordance with successful experiences in operational use of IR scanners in the USA, Canada and Western Europe, are discussed possibilities of applying thermal IR imaging techniques in forest fire control in Yugoslavia. Primljeno 19. V 1977. Zdenko KALAFADŽIĆ, dipl. inž. šum., Katedra za geodezijuŠumarskog fakulteta u Zagrebu, Simunska c. 25. OPERATIVCI, ZNANSTVENI RADNICI I RADNE ORGANIZACIJE! POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1 8 U) - 19 7 6 9 9 U vašem je interesu da nabavite i pročitate ovu rijetku i korisnu i i stručnu publikaciju: Ovo kapitalno stručno djelo »POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE « prisjeća vas 1 historiografski vodi kroz burnu i bogatu prošlost naših šuma i šumarstva uopće, ne samo Hrvatske, nego i čitave Jugoslavije. Publikaci/a obuhvaća 430 stranica, ukusno opremljena u tvrdom povezu s ojačanim platnenim hrbatom. Mnogobrojne fotografije, slike, crteži, grafikoni i tabele obogaćuju tekstualnu vrijednost ove jubilarne edicije. Ovakova publikacija pojavljuje se svakih 50 i više godina poput one AKADEMIKA A. UGRENOVICA: POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA — ZAGREB 1926. godine. Predlažemo radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije širom Jugoslavije da naruče barem 5—10 primjeraka »POVIJEST ŠUMARSTVA « u reprezentativne svrhe, za poklone, nagrađivanja pojedinaca, istaknutih marljivih stručnih i društvenih radnika, delegacija, skupina i si. Cijena »Povijest šumarstva Hrvatske« iznosi 250.— din i isporučuje je: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE 41000 Zaareb, Mažuranićev trs 11 Telefoni: 444-206 i 449-686" Bankovni račun: 30102-678-6249 |