DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 5     <-- 5 -->        PDF

GRANICE I PODJELA JADRANSKOG KRAŠKOG PODRUČJA
NA OSNOVU PRIRODNE VEGETACIJE


P. Fukarek
SAŽETAK. U Jadranskom kraškom području sljedeći su pojasi
klimazonalnih šuma:


— pojas zimzelene vegetacije pravog Sredozemlja,


—
pojas termofilne listopadne vegetacije prelaznog Sredozemlja,
—
pojas bukove šume primorskih Dinarskih planina.
U poglavlju o »nekim šumskouzgojnim napomenama« autor
konstatira da »smo stekli prilično veliko iskustvo, naročito s četinjarskim
vrstama, koje kao pioniri trebaju da ponovo uspostave,
u pradavna vremena, uništene šumske ekosisteme«. Za zimzeleni
pojas i prvi prelazni pojas klimatogenih šuma medunca to su alepski
i primorski bor te pinjol, a u drugom pojasu klimatogenihšuma crnog graba i crnog jasena »dalmatinska podvrsta crnogbora«.


Za obnovu šuma u obzir dolaze, na određenim staništima, i
neke listače kao poljski (lučki) jasen, primorski ili skadarski lužnjak,
hrast sladun te cer, o kojima autor nešto opširnije piše.
Također »bi morale ući u popis meliorativnih vrsta našeg krša . . .
i druge autohtone vrste kao što je npr. javor gluhač (Acer optusatum),
međeđa lijeska (Corylus colurna) i neke druge«, (op).


UVOD


Cilj ovog našeg savjetovanja jeste, među ostalim, upoznavanje prirodnih
činilaca kao osnove jednom praktičnom zahvatu melioracija, odnosno »postavljanje
naučno-stručne podloge za daljnju razradu uloge i vrednovanja općekorisnih
funkcija šuma« na našem Jadranskom području. U tom smislu jedna
sažeta analiza osnovnih prirodnih uslova i međusobnih razlika u razvoju
šuma, šibljaka i potpuno obezšumljenih površina kraških kamenjara, može
biti upravo ona naučno-stručna podloga od koje treba da polaze sva naša
daljnja detaljna naučno-stručna razmatranja, a naročito naši stručno-praktični
zahvati u njihovoj melioraciji.


Kod nas se u zadnje vrijeme prilazilo razmatranju problema »Jadrana«,
odnosno Jadranskog primorskog područja govoreći o njemu ili općenito ili
svodeći ga (najčešće) na uski pojas priobalnih i otočnih zimzelenih šuma i
makija, ne sagledavajući cjelinu i međusobnu povezanost obale i pozadine,


417