DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 49 <-- 49 --> PDF |
POKUSI SUZBIJANJA GUBARA (LYMANTRIA DISPAR L.) UZ POMOĆ SEKSUALNOG ATRAKTANTA DISPARLURE I. SPAIć SAŽETAK. Terenskim istraživanjima ispitana je mogućnost suzbijanja leptira (mužjaka) gubara uz pomoć seksualnog atraktanta Disparlure. Atraktant u Hereon dispenzerima bio je pričvršćen na Ijepive limene ploče, na koje su se zalijepili primamljeni mužjaci. Pokazalo se da su rezultati to bolji što se na jedinici površine nalazi više lovnih punktova s atraktantom. Na plohi samo s jednim lovnim punktom po ha uhvaćeno je 6 puta manje mužjaka nego na plohi s 9 lovnih punktova po ha. UVOD Suvremena zaštita bilja, posebno zaštita šuma, nalazi se na pragu nove ere u pogledu suzbijanja štetnih insekata. Riječ je o selektivnom suzbijanju, kojemu je cilj uništiti ili svesti na gospodarski podnošljivu mjeru samo štetnika, a sve druge organizme poštedjeti. Na taj se način sprečava šteta, a šumski ekosistemi ostaju pošteđeni od ponekad drastičnih zahvata, kojima mogu biti izloženi upotrebom univerzalnih kontaktnih insekticida. Taj se cilj u sadašnjoj eksperimentalnoj fazi pokušava postići na nekoliko načina. Potpuno selektivni put svakako je primjena seksualnih atraktanata — feromona, koji imaju species-specifično djelovanje. No kako feromoni nisu insekticidi, oni rješavaju samo polovicu posla oko selektivnog suzbijanja. Oni, naime, omogućuju da se seksualnim mirisom ženke na određeno mjesto primame mužjaci iste vrste. Preostaje naoko jednostavan problem — uništiti primamljene mužjake. U zatvorenim prostorijama (skladišta i si.) i na manjim površinama (voćnjaci, parkovi) to se zaista lako može sprovesti, ali se u šumama nailazi na velike poteškoće. Treba reći da se u Jugoslaviji već odavno vrše pokusi kontrole stanja zaraze gubara pomoću prirodnog seksualnog mirisa ženki, dobij enog ekstrakcijom iz kukuljica. Na tome je naročito mnogo radio MAKSIMOVIĆ (1954, 1957, 1958, 1967, 1969, 1974). Laboratorijskom sintezom i zatim tvorničkom proizvodnjom seksualnog atraktanta gubara, nazvanog Disparlure , rad je znatno olakšan i unaprijeđen. S njim se sada mnogo eksperimentira i u Ame * Istraživanja je financirala Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad IV. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 50 <-- 50 --> PDF |
rici i u Evropi i to ne samo u svrhu kontrole gustoće populacije nego i suzbijanja gubara (BEROZA et al. 1973, 1974, 1975, BONESS et al. 1974, SKUHRAVY et al. 1974, 1976 i dr.). Imao sam prilike ispitati efikasnost Disparlura i praktičnu mogućnost suzbijanja gubara tim načinom, o čemu ovdje izvješćujem. Atraktant mi je u Hereon dispenzerima prijateljski stavio na raspolaganje Dr Miloš M a k s imovi ć iz Instituta za zaštitu bilja, Beograd, na čemu mu i ovom prilikom srdačno zahvaljujem. Također zahvaljujem upravitelju Šumarije Koska Ing. Stjepanu Klas i ću i osoblju te Šumarije na velikoj pomoći u pripremanju i provedbi pokusa. METODIKA Pokusi su provedeni u ljeto 1976. god. u šumi Budigošće (Šumarija Koska, Šum. gospodarstvo »Krndija«, Našice). U odjelima 10 i 11 te šume (cea 80godišnja lužnjakova sastojina s podstojnim grabom) bile su iskolčene 4 plohe za 4 varijante pokusa (tab. 1). Atraktankt Disparlure (cis-7,8-epoxy-2-methyloctadecane) proizvela je američka tvrtka Herculite Protective Fabric Corp., New York. Na raspolaganju sam imao 100 kom. tzv. Hereo n dis penzer a (patentiranih, sintetičkim atraktantom natopljenih plastičnih folija, koje dugotrajno i jednolično emitiraju seksualni miris ženke leptira gubara). Od toga polovica je dispenzera imala »normalnu«, a polovica pojačanu atraktivnost. Dispenzeri su bili nalijepljeni u sredini limenih ploča dimenzija 33 X 25 cm, koje su bile premazane gusjeničnim ljepkom i na koje su se prilijepili mužjaci gubara, privučeni seksualnim atraktantom. Ploče su bile pričvršćene na stabla (ili na posebne kolce, ako na potrebnoj udaljenosti nije bilo stabla) u visini od oko 1,5 m. Ljepilom premazana strana ploče uvijek je bila okrenuta prema sjeveru. U toku 1,5 mjesečnog opažanja ljepilo je jednom bilo obnovljeno. Na dvije ljepive ploče neposredno uz iskolčene plohe nisu bili postavljeni dispenzeri s atraktantom. One su služile kao kontrola. TAB. 1. PODACI O VARIJANTAMA POKUSA — DATA ON VARIANTS OF EXPERIMENTS Varijanta Variant Veličina plohe Plot size ha Disp Broj /ha No/ha sri — Dispensers Razmak Ukupno Distance Total m A Jači atraktant 9 1 100 X 100 9 Stronger attractant B Jači atraktant 9 4 50 X 50 36 CDStronger attractant Norm, atraktantNormal attractant Norm, atraktantNormal attractant 4 4 4 9 50 X 33 x 50 33 16 36 462 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U Budigošću je 1976. god. postojala relativno jaka zaraza gubara (bilo je zaraženo oko 80 ° o stabala prosječno s jednim leglom) tako da je lišće tog proljeća bilo primjetljivo oštećeno. REZULTATI I DISKUSIJA Tijekom opažanja na ploče s atraktantom ukupno se uhvatio 1481 mužjak gubara, a na kontrolne ploče nijedan. Od 97 ploča s atraktantom nije bilo nijedne, na koju se nisu uhvatila barem 2 mužjaka (maksimum je na jednoj ploči bio 45). U tab. 2 nalaze se podaci o broju uhvaćenih mužjaka u pojedinim varijantama. Ukupan broj uhvaćenih leptira na pojedine dane prikazan je na grafikonu (on ujedno prikazuje i vjerojatni tok rojenja leptira). TAB. 2. BROJ UHVAĆENIH MUŽJAKA U POJEDINIM VARIJANTAMA POKUSA NUMBER OF TRAPPED MALES IN INDIVIDUAL VARIANTS Broj uhvaćenih mužjaka — Number of trapped males Var. Ukupno Po 1 dispenzeru Po 1 ha Total Per 1 dispenser Per 1 ha A 173 19,2 19,2 B 605 16,8 67,2 C 215 13,4 53,7 D 488 13,5 122,0 BROJ UHVAĆENIH MUŽJAKA NA POJEDINE DANE NUMBER OF TRAPPED MALES ON INDIVIDUAL DAYS j—i—1_ Ivu 5 13 17 21. 25 29 2,vm´ 6 10 U 18 463 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Rezultati su pokusa jasni. Tamo gdje je po jedinici površine bilo više dispenzera s atraktantom (tj. više lovnih mjesta), uhvaćeno je i više mužjaka. U varijanti D (= 9 dispenzera/ha) uhvaćeno je čak 6 puta više mužjaka nego u varjanti A (= 1 dispenzer/ha) iako su u varijanti A upotrebljeni dispenzeri s Disparlurom jače atraktivnosti. Očito je, dakle, da 1 dispenzer po ha nije nikako dovoljan niti da primami većinu, a pogotovo ne sve mužjake. U tom slučaju većina mužjaka pronađe ženke i one praktički sve mogu biti oplođene (jedan mužjak gubara kopulira s više ženki). Pitanje je, može li se atraktivnost Disparlura toliko povećati da najviše 1 dispenzer´ha primami veliku većinu mužjaka. U varijanti B, koja se od varijante C razlikovala samo boljom kvalitetom (većom atraktivnošću) feromona, bilo je uhvaćeno oko 25 % mužjaka više, ali to nije dovoljno. Po mojoj pak ocjeni u praktičnim akcijama suzbijanja na velikim površinama postavljanje i kontrola već samo jednog dispenzera (tj. lovnog mjesta) po ha uvjetovalo bi velike poteškoće u radu. Čini mi se da tzv. metoda »konfuzije« (tretiranje cijele površine feromonom) ima bolje izglede za primjenu na većim šumskim površinama od opisane metode primamljivanja na jedan punkt. No primjenu feromona u praktične svrhe svakako treba svestrano istražiti jer oni omogućuju »čisto« suzbijanje. LITERATURA Beroza , M., Stevens , L. J., et al. (1973): Pre- and postseason field tests with disparlure, the sex pheromone of the gypsy moth, to prevent mating. Environ. Entomology, 2, pp. 1051—1057. Beroza , M., P a s z e k, E. C, et al. (1974): Tests of 3-Layer Laminated Plastic Bait Dispenser for Controlled Emission of Attractants from Insect Traps. Environ. Entomology, 3, pp. 926—928. Beroza , M., Bierl , B. A., et al. (1975): Measuring Emission Rates of Pheromones from their Formulations. J. Econ. Entom., V. 68 (3), pp. 369—372. Bon ess, M., Schulze, W., Skatulla, U., 1974): Versuche zur Bekämpfung der Nonne Lymantria monacha L. mit dem synthetischen Pheromon Disparlure. Anz. Schädlingskde, Pflanzen-Umweltschutz, 47, pp. 119—122. Cameron, E. A., Schwalbe, C. P., et al. (1975): Field Tests of the Olefin Precursor of Disparlure for Suppression of Mating in the Gypsy Moth. J. Econ. Entom., V. 68 (2), pp. 158—160. Maksim o vie, M. (1954): Primena metode klopki za otkrivanje gubara u šumama. Šumarstvo, 2, pp. 86—92. Maksimović , M. (1957): Ispitivanje metode klopki za kontrolu brojnosti gubara. Zaštita bilja, 41—-42, pp. 23—33. Maksimović , M. (1958): Prilog istraživanju brojnosti gubara metodom klopke. Zaštita bilja, 49—50, pp. 41—47. Maksimović , M. (1969): Investigation of population dynamics of the gypsy moth by means of traps. IAEA, Proc. of a Panel: Insect ecology and the sterile- male technique, Wien, pp. 9—19. Maksimović, M., Mar o vic, R. (1967): Uticaj tipa klopke na privlačnost seksualnog mirisa ženki gubara. Zaštita bilja, 93—95, pp. 115—123. Maksimović, M., Ljesov, D., Prekajski, P. (1974): Uporedna ispitivanja privlačne vrednosti sintetičkog i prirodnog seksualnog mirisa gubara i pokušaj masovne primene u klopkama. Zaštita bilja, 130, pp. 251-—264. Scheffler , H. J. (1976): Zum Unterscheidungsvermögen zwischen Disparlure und einigen Strukturanaloga bei Männchen von Lymantria dispar L. Ztschrft. angew. Ent., Bd. 82 (1), pp. 102—103. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Skuhravy, V., Čapek, M., Hochmut, R. (1974): Verwendung von Lymantria disipar^Pheromon zur Kontrolle des Vorkommens und der Flugsdauer von Lymantria monacha L. und Lymantria dispar L. Anz. Schädlingskde, Pflanzen- Umweltschutz, 47, pp. 58—62. Skuhravy , V., Hochmut , R. (1976): Methodische Probleme des Fanges von Lymantria monacha L. (Lepid., Lymantriidae) in verschiedenen Pheromon- Lookfallen. Anz. Schädlingskde, Pflanzen-Umweltschutz, 49, pp. 55—58. Stevens , L. J., Beroza , M. (1972): Mating inhibition field tests using disparlure, the synthetic gypsy moth sex pheromone. J. Econ. Entom., V. 65, pp. 1090—1095. SUMMARY Experiments of controlling the Gypsy Moth (Lymantria dispar L). with the aid of the sex attractant Disparlure Through field investigations was examined the possibility of controlling the Gypsy Moth by the aid of the sex attractant Disparlure (a product of the Herculite Protective Fabric Corp., New York, contained in Hereon dispensers). Data relating to the variants of the experiments are presented in Tab. 1. The attractants were placed in the middle of sheet metal plates (sized 25 X 33 cm), which were coated with glue on one side. Numerical data concerning the trapped males of the Gypsy Moth are given in Tab. 2. From these data the inference may be drawn that the result is the better the greater the number of installed trap points baited with attractan. In variant D (9 dispensers/ha) were trapped even 6 times more males than in variant A (1 dispenser/ha). Thus it is evident that one trap point per hectare is not sufficient to attract most males, let alone all of them. The querry arises whether it is possible to increase the attractiveness of Disparlure considerably. In variant B, which distinguished itself from variant C only by a better quality of pheromone (higher attractiveness), there were trapped about 25 %» males more, but this is insufficient in relation to variant D. The author considers that in practical control measures over large areas the installing and control of one trap already would involve considerable working difficulties, and that several trap points per hectare cannot be taken into consideration. He is of the opinion that the so-called confusion method has better advantages in the application on larger forest areas. Primljeno 16. V 1977. Prof, dr IVAN SPAlC, dipl. inž. šum., Katedra za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. br. 25. W^~ |