DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 47 <-- 47 --> PDF |
5. ZAKLJUČCI U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površine nekadašnjih šikara hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina kampanjom proveden meliorativni zahvat čišćenja i one sada predstavljaju niske hrastove šume. Dobar dio njih nalazi se u dobrim stanišnim uslovima, s drvnom zalihom znatno većom od prosječne iskazane podacima inventure šuma na velikim površinama. U Š. P. P. »Lašvanskom« danas imamo također znatne površine ovih šuma u kojima je svojevremeno provedeno čišćenje s negativnim odabiranjem. S daljnjim mjerama njege nije se nastavilo i sadašnje niske šume hrasta kitnjaka prepuštene stihijskom razvoju nebi ubuduće mogle dati bitnije kvalitetnu proizvodnju, čak i u slučaju da se nalaze na dobrim staništima. U tom pravcu u području G. J. »Kruščica« u niskoj šumi hrasta kitnjaka u kojoj ima određen broj elemenata sjemenog porijekla, postavljena je stalna ogledna ploha na kojoj će se u navedenom periodu provođenjem intenzivnih mjera njege pratiti razvoj sastojine i proizvodnja po količini i kvalitetu. Do sada provedena istraživanja još ne mogu pružiti u potpunosti odgovor o ekonomskoj opravdanosti mjera njege u ovim sastojinama, ali se već možemo nadati da je odabrani put dobar na što ukazuje: 1. Ogledna ploha veličine 0,75 ha s jednom kontrolnom i dvije radne dionice postavljena je u šumi hrasta kitnjaka, koja pripada zajednici, Betulo — Quercion, Fab.; 2. nadmorska visina na kojoj je izdvojena ogledna ploha iznosi oko 500 m, na jugozapadnoj ekspoziciji s nagibom 20—25ü. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 8,4 °C, a ukupna količina oborina 894 mm od čega se 44",o odnosi na period svibanj—rujan; 3. sastojina se nalazi u doba letvenjaka i sada je stara oko 40 godina; 4. na kontrolnoj dionici ukupan broj stabala iznosio je 1768 po hektaru, srednji prsni promjer 10,4 cm, temeljnica 14,93 m2/ha i drvna masa 100,51 m3/ha, a prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,51 m3/ha. Pri ocjeni ovog prirasta treba imati u vidu da masa koja je iskorištena prilikom čišćenja nije evidentirana, pa je njegova vrijednost nešto viša, što vrijedi i za ostale dionice; 5. na radnoj dionici 1 prije izvršene selektivne prorede bila su ukupno 1672 stabla po hektaru, srednji prsni promjer iznosio je 10,7 cm, temeljnica 15,29 m2/ha, a drvna masa 103,48 m3/ha. Prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,58 m8/ha. Selektivnom proredom posječeno je 296 stabala ili 17,7% s temeljnicom od 3,86 m"2 ili 25,2% ukupne temeljnice i drvnom masom od 27,78 m:! ili 26,8 % od ukupne mase sastojine; 6. na radnoj dionici 2 prethodno su trajno obilježena 172 ravnomjerno raspoređena stabla po hektaru. Provedeni zahvat imao je svrhu da ukloni manje kvalitetne jedinke koje koče normalan razvoj ovih stabala. Prije izvršene prorede broj stabala iznosio je 2716 po hektaru, srednji prsni promjer sastojine bio je 9,2 cm, temeljnica 17,80 m2/ha, a drvna masa sastojine 114,47 m:!/ha. Prosječni volumni prirast iznosio je u proteklom periodu 2,86 m3/ha. Proredom je posječeno 200 sta |