DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 40 <-- 40 --> PDF |
izgrađen je od filita što je slučaj i s dijelom područja u kojem je locirana ogledna ploha. Prema istim autorima najrasprostranjeniji tip tla na ovom supstratu je kiselo smeđe tlo. Ono je relativno siromašno hranjivim materijama izuzimajući kalij, ali je relativno duboko i rahlo s znatnim rezervama pristupačne vode, što indicira na mogućnost postizanja visokih prinosa. Kiselost ovih tala je jako izražena. U datom slučaju ona se ogleda i u znatnom prisustvu izrazitih acidofilnih elemenata prizemne flore (Calluna vulgaris, Vaccinium myrtillus, Pteridium aquilinum i dr.). 2.4 Vegetacija Osnovni vegetacijski pokrivač Kruščice čine mješovite šume bukve, jele i smreke koje u fitocenološkom smislu pripadaju asocijaciji Abieti — Fagetumsilicicolum Stef (1). Drugu značajnu grupu čine čiste bukove šume asocijacije Luzulo — Fagetum, a treću grupu acidofilna šuma hrasta kitnjaka bez graba Betulo — Querexon. Ova šuma zauzima donji brdski pojas, izuzimajući uvale i sjeverne ekspozicije. Ogledna ploha je izdvojena u sastojini hrasta kitnjaka na dubljem smeđem zemljištu i okarakterizirana je kao subasocijacija myrtületosum. 2.5 Sastojinske prilike Kako je već u uvodnom dijelu rada naglašeno, ogledna ploha postavljena je u niskoj šumi hrasta kitnjaka, u kojoj je stanoviti broj dobro oblikovanih elemenata i sjemenog porijekla. Dendrometrijskom analizom oborenih stabala ustanovljeno je da je sastojina sada stara oko 40 godina. Unazad 15—20 godina izvršen je u ovoj sastojini prvi meliorativni zahvat, koji je imao za cilj uklanjanje nepoželjnih vrsta i jedinki slabog kvaliteta. Sastojina se sada nalazi u fazi letvenjaka i od pomenutog čišćenja u njoj nisu provađane neke posebne mjere njege. 3. METODA RADA U sastojini je koncem 1976. godine izdvojena ogledna ploha veličine 0,75 ha. Ona je podjeljena u tri dionice, svaka veličine 0,25 ha, oblika kvadrata sa stranicom 50 m. — Na radnoj dionici 1 sva stabla obilježena su bijelom uljanom bojom i na njoj je provedena selektivna proreda po principu SCHÄDELIN-a (7). I u narednom periodu na ovoj dionici provodit će se selektivna proreda s ciljem da u dogledno vrijeme mjerama njege formiramo kvalitetnu sastojinu hrasta kitnjaka, pomažući u razvoju sadašnja najkvalitetnija stabla pretežno sjemenog porijekla. — Na radnoj dionici 2, stabla su obilježena crnom uljanom bojom. Istovremeno izdvojeno je i žutom uljanom bojom trajno obilježeno oko 200 najkvalitetnijih stabala po hektaru. Raspored ovih stabala po po |