DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 40     <-- 40 -->        PDF

izgrađen je od filita što je slučaj i s dijelom područja u kojem je locirana
ogledna ploha.


Prema istim autorima najrasprostranjeniji tip tla na ovom supstratu je
kiselo smeđe tlo. Ono je relativno siromašno hranjivim materijama izuzimajući
kalij, ali je relativno duboko i rahlo s znatnim rezervama pristupačne
vode, što indicira na mogućnost postizanja visokih prinosa. Kiselost ovih tala
je jako izražena. U datom slučaju ona se ogleda i u znatnom prisustvu izrazitih
acidofilnih elemenata prizemne flore (Calluna vulgaris, Vaccinium myrtillus,
Pteridium aquilinum i dr.).


2.4 Vegetacija
Osnovni vegetacijski pokrivač Kruščice čine mješovite šume bukve, jele
i smreke koje u fitocenološkom smislu pripadaju asocijaciji Abieti — Fagetumsilicicolum Stef (1). Drugu značajnu grupu čine čiste bukove šume asocijacije
Luzulo — Fagetum, a treću grupu acidofilna šuma hrasta kitnjaka bez graba
Betulo — Querexon. Ova šuma zauzima donji brdski pojas, izuzimajući uvale
i sjeverne ekspozicije.


Ogledna ploha je izdvojena u sastojini hrasta kitnjaka na dubljem smeđem
zemljištu i okarakterizirana je kao subasocijacija myrtületosum.


2.5 Sastojinske prilike
Kako je već u uvodnom dijelu rada naglašeno, ogledna ploha postavljena
je u niskoj šumi hrasta kitnjaka, u kojoj je stanoviti broj dobro oblikovanih
elemenata i sjemenog porijekla.


Dendrometrijskom analizom oborenih stabala ustanovljeno je da je sastojina
sada stara oko 40 godina.


Unazad 15—20 godina izvršen je u ovoj sastojini prvi meliorativni zahvat,
koji je imao za cilj uklanjanje nepoželjnih vrsta i jedinki slabog kvaliteta.
Sastojina se sada nalazi u fazi letvenjaka i od pomenutog čišćenja u njoj nisu
provađane neke posebne mjere njege.


3. METODA RADA
U sastojini je koncem 1976. godine izdvojena ogledna ploha veličine 0,75
ha. Ona je podjeljena u tri dionice, svaka veličine 0,25 ha, oblika kvadrata
sa stranicom 50 m.



Na radnoj dionici 1 sva stabla obilježena su bijelom uljanom bojom
i na njoj je provedena selektivna proreda po principu SCHÄDELIN-a
(7). I u narednom periodu na ovoj dionici provodit će se selektivna
proreda s ciljem da u dogledno vrijeme mjerama njege formiramo
kvalitetnu sastojinu hrasta kitnjaka, pomažući u razvoju sadašnja najkvalitetnija
stabla pretežno sjemenog porijekla.

Na radnoj dionici 2, stabla su obilježena crnom uljanom bojom. Istovremeno
izdvojeno je i žutom uljanom bojom trajno obilježeno oko
200 najkvalitetnijih stabala po hektaru. Raspored ovih stabala po po