DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ISTRAŽIVANJA UTJECAJA NJEGE SASTOJINA


NA PROIZVODNJU I KVALITET ŠUMA PANJAČA HRASTA KITNJAKA


S. IZETBEGOVIC
SAŽETAK. U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površinenekadašnjih šikara hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina
kampanjom proveden meliorativni zahvat čišćenja te one danas
odgovaraju uzgojnom obliku šume panjače (niske). Čišćenja
su izvršena s negativnim odabiranjem. U cilju utvrđivanja utjecaja
njege sastojine na proizvodnju drvne mase i njezin kvalitet
metodom intenzivnih proreda autor je u gosp. jedinici Kruščica
(Lašvansko šumsko-privredno područje) osnovao pokusnu plohu.
U ovom radu nalaze se podaci o stanju sastojine prije prorede te


o jačini izvršenog zahvata, (op)
1. UVOD I PROBLEM
Prema podacima inventure šuma na velikim površinama u 1964—1968.
godini, MATIC, V. i dr., (3), u Bosni i Hercegovini ima blizu 200.000 ha niskih
šuma i šikara hrasta kitnjaka. Oko 60 % ovih šuma je u društvenoj a ostatak
u građanskoj svojini. Veliki dio ovih šuma 43,2 % nalazi se u dobrim stanišnim
uslovima. Prema istim podacima prosječna zaliha u niskim šumama
i šikarama koje se nalaze u društvenoj svojini iznosi 56,2 m8 po hektaru, a
kvalitet stabala u cjelini uzevši veoma je loš. Sadašnji zapreminski prirast
ovih sastojina iznosi u prosjeku 3,20 m3/ha.


Kako su ovo prosječni podaci za čitavo područje Bosne i Hercegovine,
razumljivo je da u konkretnim uslovima ima znatnih odstupanja u pogledu
kvaliteta, zalihe i prinosa ovih šuma.


Jedan dio ovih šuma koje se nalaze u dobrim stanišnim uslovima, a u
kojima su u proteklom periodu provođene određene mjere njege, sa znatnijim
učešćem stabala sjemenog porijekla, u sadašnjem trenutku po kvalitetu,
zalihi i veličini prirasta znatno odstupa od prosječnih prilika i traži drugačiji
tretman.


Opće prihvaćeno načelo da radikalnim uzgojnim zahvatima u što je moguće
kraćem periodu prevedemo niske šume i šikare hrasta kitnjaka u visoke
šume na širokom frontu ne možemo prihvatiti. Radikalni zahvati zahtijevaju
zamašna materijalna sredstva i kvalitetan reprodukcioni materijal,
što na širem planu još za duže vrijeme nećemo moći osigurati.


U pomenutom slučaju kada su u pitanju bolje sastojinske prilike u kojima
su prisutni i elementi sjemenog porijekla, s većim zalihama i kvalitetni




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 48     <-- 48 -->        PDF

bala po hektaru ili 7,4% od ukupnog broja stabala s temeljnicom od
1,94 m2 ili 10,9% od ukupne temeljnice i drvnom masom od 13,05 ili
11,4% od ukupne mase sastojine;


7.
provedenim zahvatom na radnoj dionici 1 udio stabala gornje etaže
s kvalitetnim deblom povećao se s 30,6 % na 38,7 %, dok na radnoj
dionici 2, gdje je udio ovih stabala oko 34%, nije došlo do bitnih
promjena.
LITERATURA


1.
Fabijanić, B.-Burlica, Č. (1970): Ekološke prilike i osnovni tipovi šuma.
Šumsko privredna osnova G. J. »K-ruščica« za period 1970—1980, Travnik.
2.
Hidrometeorološka služba SFRJ (1961—1971): Meteorološki godišnjak.
Savezni hidrometeorološki zavod Beograd.
3.
Matić , V. i dr. (1971): Stanje šuma u SR BiH prema inventuri šuma na velikim
površinama u 1964—1968. godini, Sarajevo.
4.
M i 1 o s a v 1 j e v i ć, M. (1951): Klimatologija. Beograd.
5.
Mirk o vic, D. (1948): Dendrometrija. Beograd.
6.
Pintarić , K. (1973): Rezultati istraživanja uticaja proreda na prirast drvne
mase po količini i kvalitetu u G. J. »Igman« kod Sarajeva. Radovi šumarskog
fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina XVI, Sarajevo.
7.
Schädelin , W. (1956): Selektivna proreda. Narodni šumar, Sarajevo.
8.
S t e f a n o v i ć, V. (1975): Tipovi šuma hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo (Manuskript).
SUMMARY


Investigations on the influence of stand teendirtg on
the production and quality of Sessile Oak coppice forests


In the SR of Bosnia and Hercegovina there exist considerable areas of former
scrubs of Sessile Oak in which, 15—20 years ago, were sporadically performed
improvement interventions by cleaning, so that today they correspond to
coppice forests. Cleanings were performed by thinning stool^shoots. For the purpose
of determining the influence of stand tending on the production of volume
and its quality by the method of intensive thinning, the author has laid out an
experimental plot in the management unit of Kruščica (Lašva forest region).
In the paper are set out data on the condition of the stand before the thinning
and on the intensity of the intervention performed.


Data on the condition of the stand on the experimental plot before and
after intervention are presented in Graphs 2—5. In these graphs the 1st group
of columns refers to the control subplot, 2nd group to subplot I or subplot of
a more intensive selective thinning (17.7 °/o by stem number and 26.8 °/» by volume),
while the 3rd group refers to subplot II or the subplot of weaker thinning
(7.4u/o by stem number and 11.4%» by volume). In Graphs 2—4 ´the entire
height indicates the total amount removed, while the hatched area designates
the removal by thinning, i. e. Graph 2 — stem distribution, Graph 3 — removal
by basal area, Graph 4 — removal by volume.


In Graph 5 is presented the quality of the stems, i. e., under A — upper
storey, B — middle storey, C — lower storey, and D — total; horizontally hatched
area — good stem quality, vertically hatched area — medium stem quality, and
slanted hatched area — poor stem quality; I — before thinning, and II — after
thinning.


Primljeno 27. IV 1977. Doc. dr Sead IZETBEGOVIC,
dipt. inž. šum.,
Šumarski fakultet u Sarajevu,
Zagrebačka ul. br. 20




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 47     <-- 47 -->        PDF

5. ZAKLJUČCI
U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površine nekadašnjih šikara
hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina kampanjom proveden meliorativni
zahvat čišćenja i one sada predstavljaju niske hrastove šume. Dobar
dio njih nalazi se u dobrim stanišnim uslovima, s drvnom zalihom znatno
većom od prosječne iskazane podacima inventure šuma na velikim površinama.


U Š. P. P. »Lašvanskom« danas imamo također znatne površine ovih
šuma u kojima je svojevremeno provedeno čišćenje s negativnim odabiranjem.
S daljnjim mjerama njege nije se nastavilo i sadašnje niske šume hrasta
kitnjaka prepuštene stihijskom razvoju nebi ubuduće mogle dati bitnije
kvalitetnu proizvodnju, čak i u slučaju da se nalaze na dobrim staništima.


U tom pravcu u području G. J. »Kruščica« u niskoj šumi hrasta kitnjaka
u kojoj ima određen broj elemenata sjemenog porijekla, postavljena je stalna
ogledna ploha na kojoj će se u navedenom periodu provođenjem intenzivnih
mjera njege pratiti razvoj sastojine i proizvodnja po količini i kvalitetu.


Do sada provedena istraživanja još ne mogu pružiti u potpunosti odgovor
o ekonomskoj opravdanosti mjera njege u ovim sastojinama, ali se već
možemo nadati da je odabrani put dobar na što ukazuje:


1.
Ogledna ploha veličine 0,75 ha s jednom kontrolnom i dvije radne
dionice postavljena je u šumi hrasta kitnjaka, koja pripada zajednici,
Betulo — Quercion, Fab.;
2.
nadmorska visina na kojoj je izdvojena ogledna ploha iznosi oko 500
m, na jugozapadnoj ekspoziciji s nagibom 20—25ü. Srednja godišnja
temperatura zraka iznosi 8,4 °C, a ukupna količina oborina 894 mm
od čega se 44",o odnosi na period svibanj—rujan;
3.
sastojina se nalazi u doba letvenjaka i sada je stara oko 40 godina;
4.
na kontrolnoj dionici ukupan broj stabala iznosio je 1768 po hektaru,
srednji prsni promjer 10,4 cm, temeljnica 14,93 m2/ha i drvna masa
100,51 m3/ha, a prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,51
m3/ha. Pri ocjeni ovog prirasta treba imati u vidu da masa koja je
iskorištena prilikom čišćenja nije evidentirana, pa je njegova vrijednost
nešto viša, što vrijedi i za ostale dionice;
5.
na radnoj dionici 1 prije izvršene selektivne prorede bila su ukupno
1672 stabla po hektaru, srednji prsni promjer iznosio je 10,7 cm, temeljnica
15,29 m2/ha, a drvna masa 103,48 m3/ha. Prosječni volumni
prirast sastojine iznosio je 2,58 m8/ha. Selektivnom proredom posječeno
je 296 stabala ili 17,7% s temeljnicom od 3,86 m"2 ili 25,2%
ukupne temeljnice i drvnom masom od 27,78 m:! ili 26,8 % od ukupne
mase sastojine;
6.
na radnoj dionici 2 prethodno su trajno obilježena 172 ravnomjerno
raspoređena stabla po hektaru. Provedeni zahvat imao je svrhu da
ukloni manje kvalitetne jedinke koje koče normalan razvoj ovih stabala.
Prije izvršene prorede broj stabala iznosio je 2716 po hektaru,
srednji prsni promjer sastojine bio je 9,2 cm, temeljnica 17,80 m2/ha,
a drvna masa sastojine 114,47 m:!/ha. Prosječni volumni prirast iznosio
je u proteklom periodu 2,86 m3/ha. Proredom je posječeno 200 sta


ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 46     <-- 46 -->        PDF

4.4 Kvalitet debla
Procentualno učešće stabala dobrog, srednjeg i lošeg kvaliteta debla moguće
je sagledati iz grafikona 5.


grafikon 5.


KVALITET DEBLA


KONTROLNA DIONICA RADNA DIONfCA I RADNA DIONICA


%


I II I II I II I U


1 0 0 1 II I II 1 II I II


w


C 0 ABC


A B


A - C-ORNJA ETAŽA
DOBAR
3 - SREDNJA ETA2A I PRIJE PROREDE
SREDNJI
C - DONJA ETAŽA II POSLIJE PROREDE
LOŠ
D - UKUPNO


Uzevši u dalju analizu samo stabla gornje etaže (najhitniji proizvodni dio
sastojine) vidljivo je da u pogledu kvaliteta debla prije izvršenog zahvata
na pojedinim dionicama nema bitnih razlika. Udio stabala s kvalitetnim deblom
iznosio je:


— na kontrolnoj dionici 42,7 %
— na radnoj dionici 1. 30,6%
— na radnoj dionici 2. 34,2 %
Poslije izvršenog zahvata udio stabala s kvalitetnim deblom bio je:
— na radnoj dionici 1. 38,7%
— na radnoj dionici 2. 33,7 %
Iz ovih podataka proizilazi da se na radnoj dionici 1, gdje je provedena
selektivna proreda, stanje u pogledu učešća stabala sa kvalitetnim deblom
znatno popravilo. Ovo je posljedica većeg intenziteta i kriterija kojima smo
se rukovodili prilikom provođenja prorede.


Na radnoj dionici 2 stanje je praktično ostalo isto jer je intenzitet prorede
bio nizak a po jedinici površine ovdje ima i veći broj stabala. Očekivati
je da se u narednom periodu i ovdje stanje u pogledu kvaliteta debla kod
stabala popravi.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Struktura sastojine po dionicama i debljinskim stepenima prikazana je
grafikonom 4. a u tabeli 2. dati su i podaci po etažama.
Tabela 2.


Etaža Kontrolna Radna dionica 1. Radna dionica 2.
dionica
prije poslije prije poslije
prorede prorede prorede prorede


nrVha


Gornja 72,90696 85,26308 59,06408 93,37868 80,45384
Srednja 27,16568 17,71100 16,12532 19,55996 19,42800
Donja 0,43552 0,51028 0,51028 1,52884 1,52884


Svega 100,50816 103,48436 75,69968 114,46748 101,41068


Na kontrolnoj dionici od ukupne drvne mase sastojine otpadalo je na
gornju etažu 72,5%, na srednju 27,1%, a na donju etažu 0,4 %.


Na radnoj dionici 1, prije izvršenog zahvata od ukupne drvne mase sastojine,
odnosilo se na gornju etažu 82,4%, na srednju 17,1%, a na donju etažu
0,5%.


Izvršenom selektivnom proredom posječeno je 27,78468 m3 po hektaru,
što iznosi 26,8 % od ukupne mase sastojine prije prorede. Ovim zahvatom
udio stabala gornje etaže u ukupnoj masi sastojine smanjio se na 78,0 %,
dok je udio srednje etaže povećan na 21,3 %, a donje etaže na 0.7 %.


Odnosi drvne mase sastojine prije i poslije izvršenog zahvata ukazuju da
je intervencijom bila skoro u potpunosti zahvaćena samo gornja etaža, što
je i razumljivo jer nam je namjera bila da pomognemo u razvoju što je više
moguće kvalitetne jedinke iz gornje etaže. Veličina intenziteta sječe ukazuje
na »radikalan« zahvat što u najvećem broju slučajeva nije poželjno. Međutim,
postoji više razloga koji su ovo uslovili:



poslije izvršenog čišćenja u nazad više od 15 godina s naglašenim
negativnim odabiranjem sastojina više nije njegovana,

u sastojini se nalazi relativno velik broj stabala po jedinici površine,

u gornjoj etaži imamo također prilično veliki broj kvalitetnih jedinki
ometanih u razvoju od susjednih nekvalitetnih stabala.
Na radnoj dionici 2, od ukupne drvne mase sastojine prije prorede, odnosilo
se na stabla gornje etaže 81,6%, na stabla srednje etaže 17,1%, a na
stabla donje etaže 1,3%.


Proredom je posječeno 13,0560 m3 po hektaru što ukazuje na intenzitet
zahvata od 11,4%. Od ukupne drvne mase sastojine, poslije izvršenog zahvata
udio stabala gornje etaže smanjio se na 79,3%, dok se udio stabala srednje
etaže u ukupnoj masi sastojine povećao na 19,2%, a donje etaže na 1,5%.


Osjetno niži intenzitet zahvata na ovoj dionici u odnosu na predhodnu,
rezultira iz činjenice da su vađena samo ona stabla koja su u ovom momentu
činila najviše smetnji predhodno odabranim kvalitetnim jedinkama. Buduća
proreda na ovoj dionici uslijediti će u relativno kraćem vremenskom periodu,
kada sastojinske prilike ukazu da trajno obilježena kvalitetna stabla trebaju
našu pomoć.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 41     <-- 41 -->        PDF

vršini je prilično ravnomjeran. Prva proreda koja je provedena a i
buduće koje će biti provađane imaju za cilj da koliko je moguće više
pogoduju razvoju ovih odabranih stabala.



Na kontrolnoj dionici stabla su obilježena crvenom uljanom bojom.
Nije provađan a niti će to biti slučaj u buduće nikakav zahvat. U narednom
periodu će se samo uklanjati odumrla stabla i razvoj ove sastojine
ukazivat će na svrsishodnost provedenih mjera njege na prve
dvije dionice.
Radi uvida u sadašnje sastojinske prilike i mogućnosti praćenja trenda
budućeg razvoja, posebno u smislu uloge i kvaliteta pojedinih stabala sastojine,
na čitavoj oglednoj plohi mjereni su slijedeći taksacioni elementi:



visina stabala s tačnošću od 0,5 m,

prsni promjer stabla na 1,3 m visine s tačnošću od 1 mm,

dužina krošnje u m,

dužina dijela debla čistog od grana u m,

širina krošnje mjerena s 4 polumjera, i iz njih je obračunata površina
projekcije krošnje.
Sva stabla razvrstana su u klase prema principima Oxfordsk e kla sifikacije
(6).


Kod obrade taksacionih elemenata sastojine stabla su razvrstana u debljinske
stepene širine 3 cm. Za obračun veličine mase sastojine i uvida u tekući
volumni prirast oboreno je 14 stabala. S ovih stabala uzeti su koluti za
dendrometrijsku analizu po metodu HOENADLA (5).


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
4.1 Distribucija stabala po debljinskim stepenima
Distribucija stabala po debljinskim stepenima na pojedinim dionicama
prikazana je grafikonom 2.


grafikon 2.


DISTRIBUCIJA STABALA


KONTROLNA DIONICA RADNA DIONICA I RADNA DIONICA 2


800


600


*& 7,5 10,511,5)6,5 19,5 \S 7,5 «,5 1J516.5 « 5 11,5 y,S 7,5 10,5 OjS 165 \9ß ,
d, j/c m
453




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 40     <-- 40 -->        PDF

izgrađen je od filita što je slučaj i s dijelom područja u kojem je locirana
ogledna ploha.


Prema istim autorima najrasprostranjeniji tip tla na ovom supstratu je
kiselo smeđe tlo. Ono je relativno siromašno hranjivim materijama izuzimajući
kalij, ali je relativno duboko i rahlo s znatnim rezervama pristupačne
vode, što indicira na mogućnost postizanja visokih prinosa. Kiselost ovih tala
je jako izražena. U datom slučaju ona se ogleda i u znatnom prisustvu izrazitih
acidofilnih elemenata prizemne flore (Calluna vulgaris, Vaccinium myrtillus,
Pteridium aquilinum i dr.).


2.4 Vegetacija
Osnovni vegetacijski pokrivač Kruščice čine mješovite šume bukve, jele
i smreke koje u fitocenološkom smislu pripadaju asocijaciji Abieti — Fagetumsilicicolum Stef (1). Drugu značajnu grupu čine čiste bukove šume asocijacije
Luzulo — Fagetum, a treću grupu acidofilna šuma hrasta kitnjaka bez graba
Betulo — Querexon. Ova šuma zauzima donji brdski pojas, izuzimajući uvale
i sjeverne ekspozicije.


Ogledna ploha je izdvojena u sastojini hrasta kitnjaka na dubljem smeđem
zemljištu i okarakterizirana je kao subasocijacija myrtületosum.


2.5 Sastojinske prilike
Kako je već u uvodnom dijelu rada naglašeno, ogledna ploha postavljena
je u niskoj šumi hrasta kitnjaka, u kojoj je stanoviti broj dobro oblikovanih
elemenata i sjemenog porijekla.


Dendrometrijskom analizom oborenih stabala ustanovljeno je da je sastojina
sada stara oko 40 godina.


Unazad 15—20 godina izvršen je u ovoj sastojini prvi meliorativni zahvat,
koji je imao za cilj uklanjanje nepoželjnih vrsta i jedinki slabog kvaliteta.
Sastojina se sada nalazi u fazi letvenjaka i od pomenutog čišćenja u njoj nisu
provađane neke posebne mjere njege.


3. METODA RADA
U sastojini je koncem 1976. godine izdvojena ogledna ploha veličine 0,75
ha. Ona je podjeljena u tri dionice, svaka veličine 0,25 ha, oblika kvadrata
sa stranicom 50 m.



Na radnoj dionici 1 sva stabla obilježena su bijelom uljanom bojom
i na njoj je provedena selektivna proreda po principu SCHÄDELIN-a
(7). I u narednom periodu na ovoj dionici provodit će se selektivna
proreda s ciljem da u dogledno vrijeme mjerama njege formiramo
kvalitetnu sastojinu hrasta kitnjaka, pomažući u razvoju sadašnja najkvalitetnija
stabla pretežno sjemenog porijekla.

Na radnoj dionici 2, stabla su obilježena crnom uljanom bojom. Istovremeno
izdvojeno je i žutom uljanom bojom trajno obilježeno oko
200 najkvalitetnijih stabala po hektaru. Raspored ovih stabala po po


ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Na radnoj dionici 1 od ukupne temeljnice prije prorede otpadalo je na:


— gornju etažu 79,8 %
— srednju etažu 19,6 %
— donju etažu 0,6 %
Srednji prsni promjer sastojine iznosio je 10,7 cm, dok je on u gornjoj
etaži iznosio 12,1 cm, u srednjoj 8,1 cm, a u donjoj 5,5 cm.
Poslije izvršene selektivne prorede veličina temeljnice iznosila je 11,4316
m-/ha, što ukazuje na jačinu zahvata u temeljnicu od 25,2 %. Udio gornje
etaže u ukupnoj veličini temeljnice sada je snižen na 75,3 %, dok se udio
temeljnice srednje etaže povećao na 23,9% i donje na 0,8%.


Srednji prsni promjer poslije izvršenog zahvata u sastojini, smanjio se na
10,3 cm. U gornjoj etaži on je također sada nešto niži i iznosi 11,7 cm, u srednjoj
etaži 8,0 cm, dok je u donjoj etaži ostao isti.


Na radnoj dionici 2 od ukupne temeljnice prije prorede odnosilo se na:


— gornju etažu 78,7 %
— srednju etažu 19,5 %
— donju etažu 1,8%
Srednji prsni promjer sastojine iznosio je 9,2 cm, dok je on u gornjoj
etaži bio 10,7 cm, u srednjoj 6,6 cm a u donjoj etaži 4,9 cm.
Izvršenim prorednim zahvatom čiji intenzitet je iznosio 10,9% ukupna
veličina temeljnice sastojine smanjila se na 15,8660 m2/ha, od čega se odnosilo
na:


— gornju etažu 76,2 %
— srednju etažu 21,8 %
— donju etažu 2,0%
Srednji prsni promjer sastojine nešto se je smanjio i sada iznosi 9,0 cm,
dok je njegova veličina u pojedinim etažama ostala ista.


4.3 Zapremina sastojine
Za obračun veličine zapremine sastojine poslužili su nam podaci o zapremini
oborenih predstavnika, dobiveni dendrometrijskom analizom. Na osnovu
broja stabala po pojedinim debljinskim stepenima i masi jednog stabla u stepenu
obračunata je masa drvne mase u stepenu, a zbroj ovih dao je masu
sastojine.


grafikon 4.


ZAPREMINA


* % ha
KONTROLNA DIONICA RADNA DIONICA 1 RADNA DIONICA 2
i0
<0
30
—| 1 I3XE
WA.
m
10


10


///´ ilir


D


13,5 \Sß1»,5 22,5 *,s 7,9 ia,t 14,9 16,5


4,3 75 io,s 14,3 -IG.5 19.5 V 7,5 » 5 d,Jcm




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 43     <-- 43 -->        PDF

u ukupnom broju stabala sastojine. Uporedimo li promjene u odnosu broja
stabala prije i poslije izvršenog zahvata na obje radne dionice, uočljivo je
da su one manje na radnoj dionici 2. Ovo je i razumljivo obzirom na prirodu
jednog i drugog zahvata.


4.2 Temeljnica sastojine
Prikaz raspodjele temeljnice po debljinskim stepnima dat je grafikonom
3, a ukupna temeljnica po pojedinim dionicama i etažama prikazana je u tabeli
1.


TEMELJNICA grafikon 3


KONTROLNA DIONICA RAONA DIONICA I RADNA DIONICA 2


7„a 1


i


"tw


Ü


1,5 75 195 i>,5 16,6 19,5 4JŠ 75 10,5 15,316,519,5 2i,5 V 7,5 Ktf A*WW d^cm


Tabela 1.


Etaža Kontrolna Radna dionica 1. Radna dionica 2.
dionica
prije poslije prije poslije
prorede prorede prorede prorede


m2/ha


Gornja 10,3548 12,2004 8,6048 14,0068 12,0920
Srednja 4,4916 2,9904 2,7292 3,4780 3,4540
Donja 0,0864 0,0976 0,0976 0,3200 0,3200


Svega 14,9328 15,2884 11,4316 17,8048 15,8660


Na kontrolnoj dionici od ukupne temeljnice otpadalo je na:


— gornju etažu 69,3 %
— srednju etažu 30,1 %
— donju etažu 0,6 %
Srednji prsni promjer čitave sastojine iznosio je 10,4 cm. U gornjoj etaži
on je iznosio 11,9 cm, u srednjoj 8,5 cm, a u donjoj 5,3 cm.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Na kontrolnoj dionici konstatirano je ukupno 1768 stabala po hektaru,
od čega je otpadalo na:


— gornju etažu 928 ili 52,5%
— srednju etažu 800 ili 45,2%
— donju etažu 40 ili 2,3 %
Raspored stabala po debljinskim stepenima ukazuje na normalnu (zvonoliku)
distribuciju s lijevom asimetrijom, karakterističnoj za jednodobne sastojine.
U debljinskim stepenima: 7,5, 10,5 i 13,5 cm nalazi se 1576 stabala
ili 89,0 % svih stabala sastojine.


Na radnoj dionici 1, na kojoj je ujesen 1976. godine izvršena selektivna
proreda, prije zahvata registrirano je ukupno 1672 stabla po hektaru, od
čega su:


— gornjoj etaži 1060 ili 63,4%
— srednjoj etaži 572 ili 34,2%
— donjoj etaži 40 ili 2,4%
Prvim zahvatom uklonjeno je 296 stabala ili 17,7%, od čega iz gornje
etaže 264, a iz srednje 32 stabla.


Ukupan broj i postotni udio stabala u pojedinim etažama poslije izvršenog
zahvata iznosio je:


— gornja etaža 796 ili 57,9 %
— srednja etaža 240 ili 39,2 %
— donja etaža 40 ili 2,9%
Apsolutno uzevši, ukupan broj stabala poslije izvršenog zahvata smanjio
se najviše u gornjoj a manje u srednjoj etaži, dok se relativno učešće stabala
gornje etaže za čitavu sastojinu nešto smanjilo a kod srednje i donje etaže
povećalo.
Ove promjene broja stabala su i razumljive obzirom na prirodu provedenog
zahvata, čiji je cilj bio pomaganje razvoja najkvalitetnijih stabala iz
proizvodnog dijela sastojine.


Na radnoj dionici 2, kako je to već ranije naglašeno, izdvojeno su i trajno
obilježena 172 stabla po hektaru. Provedeni zahvat i buduće mjere njege
treba što je moguće više da pogoduju razvoju ovih stabala. Neposredno prije
zahvata bilo je ukupno 2716 stabala po hektaru od čega u:


— gornjoj etaži 1432 ili 56,4%
— srednjoj etaži 1012 ili 37,3%
— donjoj etaži 172 ili 6,3%
Prvim zahvatom oboreno je 200 stabala po hektaru ili 7,4 % od ukupnog
broja stabala sastojine, od čega u gornjoj etaži 192 a u srednjoj 8 stabala.


Posle izvršenog zahvata od ukupno 2516 stabala sastojine po hektaru odpadalo
je na:


— gornju etažu 1340 ili 53,3%
— srednju etažu 1004 ili 39,9%
— donju etažu 172 ili 6,8%
Slično kao i na radnoj dionici 1 došlo je do apsolutnog smanjenja broja
stabala osjetno u gornjoj i neznatno u srednjoj etaži. Relativno uzevši smanjio
se udio stabala gornje etaže, a povećao udio stabala srednje i donje etaže




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 39     <-- 39 -->        PDF

mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
mm 57 59 66 62 74 95 75 67 79 55 103 102 894


U periodu od mjeseca svibnja (V) do mjeseca rujna (IX) u prosjeku je
bilo 390 mm oborina što iznosi oko 44% od ukupne godišnje količine.
Ujedno u tom periodu raspored i količina oborina su prilično ravnomjerni.
Na bazi prosječnih veličina temperature zraka i količine oborina izračunati
su indeksi suše po De Martonne-u (4) i oni su iznosili:


mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
i 42 59 46 32 31 36 27 24 33 32 66 89 48


Iz ovih podataka proizilazi da su najniži indeksi suše u mjesecu srpnju


(VII) i kolovozu (VIII), ali su oni ipak veći od granične vrijednosti i == 20,
koju je De Martonne označio kao granicu između aridne i humidne klime.
Na humidnost klime ukazuje i veličina Langovog kišnog faktora
koja iznosi 106.
grafikon 1.


KLIMA6RAM PO K0PPEN_u


mm


100


80


60


40


20


-* tfc


Na osnovu podataka o količini oborina i veličini temperatura zraka urađen
je i klimogram prema Köppen-u (grafikon 1).


Imajući u vidu sve ove klimatske pokazatelje, možemo klimu ovog područja
okarakterizirati kao umjereno kontinentalnu s mediteranskim uticajem
u pluviometrijskom režimu.


2.3 Matični supstrat i tlo
Prema BURLICI i FABIJANICU (1) područje G. J. »Kruščica« pripada
srednje bosanskom škriljavom gorju. Geološka osnova ovog područja je prilično
heterogena, ali se ipak radi o srodnim stjenama. Znatan dio područja


451




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 38     <-- 38 -->        PDF

jim prinosom, moguće je intenzivnim mjerama njege uzgojiti kvalitetnu sastojinu
koja će dati i kvalitetan prinos. Mjerama njege već sada, a naročito
u budućem periodu, ove sastojine mogu dati prihode od prorednog materijala
čime se izbjegavaju znatnija materijalna sredstva koja bi uložili u rekonstrukciju
ovih šuma, ako bi se odlučili za drugi put.


Zadatak ovog rada bio bi da ukaže kako i kojoj mjeri se u panjačama
hrasta kitnjaka boljih stanišnih uslova, primjenom intenzivnih mjera njege,
može uticati na vrijednost proizvedene drvne mase.


2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
2.1 Opći podaci
Objekt na kome su vršena istraživanja nalazi se u slivnom području rijeke
Lašve, uz lijevu padinu potoka Kruščica, udaljen oko 3 km od Viteza.
U geografskom smislu ovo je donji dio planinskog masiva Vraniće čije se
sjeverne padine strmo spuštaju od najviših vrhova prema rijeci Lašvi.


Prema šumsko-gospodarskoj podjeli to je ŠPP »Lašvansko«, koje je podijeljeno
u pet gospodarskih jedinica. Sastojina u kojoj su vršena istraživanja
nalazi se u odjelu 96 G. J. »Kruščica«. Odjel u kome je smještena ogledna
ploha predstavlja padinu eksponiranu prema jugozapadu s inklinacijom 20—
25a i nadmorskom visinom 470—800 m. Ploha se nalazi u donjem dijelu
odjela na nadmorskoj visini oko 500 m.


2.2 Klima
Za ocjenu karaktera klime korišteni su podaci meteorološke stanice Travnik
(2), koja je udaljena oko 15 km od objekta istraživanja. Geografske koordinate
meteorološke stanice Travnik su: sjeverna geografska širina 44°14´
i istočna geografska dužina 17´u41´, a nalazi se na nadmorskoj visini od 561 m.
Podaci za ocjenu klime odnose se na period opažanja 1962—1971. godine.


2.2.1 Temperatura zraka
U periodu opažanja srednje mjesečne temperature zraka iznosila su:


mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
t»C —3,4 0,1 4,3 9,5 13,5 16,6 18,3 18,0 14,2 8,3 5,6 —1,4 8,4


Maksimalna temperatura zraka izmjerena je 1965. godine i iznosila je
37,0 0C, a minimalna 1963. godine i iznosila je —23,6 °C. Broj dana s temperaturama
zraka iznad 10 °C iznosi u prosjeku za period opažanja 171, a pada
u intervalu između 19. travnja (IV) i 7. listopada (X), što ukazuje na relativno
dug vegetacioni period.


2.2.2 Oborine
Za isti period opažanja srednje mjesečne i ukupna godišnja količina oborina
iznosila je:


450