DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Pošto je prema MAYER-WEGELIN-u (1952) pri rezanju grana do visine od 6 metara na I bonitetu staništa i pri prsnom promjeru stabala od 11—15 cm (kakav je naš slučaj), dovoljno rezati grane na svega 400 najkvalitetnijih stabala iz dominantne etaže, koja su ravnomjerno raspoređena (razmak između stabala na kojima se režu grane oko 5 metara), proizilazi da je za rezanje grana potrebno utrošiti po hektaru oko 36 sati, odnosno oko pet radnih dana, što je neznatno ili čak zanemarljivo u odnosu na povećanje vrijednosti drvne mase koja se rezanjem grana može postići. Za 3—4 godine grane će se rezati do konačne visine od 8,5 metara, za što će se utrošiti daljih šest minuta po stablu, odnosno daljih 40 sati po hektaru. Iz ovih podataka se može vidjeti, da i u našim šumama postoje uslovi da se primjenom odgovarajućih uzgojnih mjera znatno poveća vrijednost proizvedene drvne mase. Ovo je posebno značajno za obični bor, kod kojeg se na svjetskom tržištu postižu veoma visoke cijene, i 15 puta veće u odnosu na cijene trupaca prosječne kvalitete. NEKOLIKO PREPORUKA ZA PRAKSU Izbor sastojina Prema PINTARIĆ-u (1969), rezanje grana ograničiti samo na one sastojine kod kojih će stvarno doći do znatnog povećanja vrijednosti proizvedene drvne mase. Pri tome je potrebno proanalizirati: — da li sastojina ima dovoljan broj stabala sa svojstvima sposobnim za proizvodnju kvalitetnog drveta. — da li postoje izgledi da stabla na kojima će se rezati grane u dogledno vrijeme dostignu željene dimenzije, — da li su promjeri stabala u prsnoj visini prešli dimenzije kod kojih rezanje grana nema svoje ekonomsko opravdanje. Zato za rezanje grana dolaze u obzir samo lijepi i zdravi letvenjaci, koji se nalaze na boljim staništima. Prilikom odabiranja stabala na kojima će rezati grane, treba voditi računa da ona u budućnosti moraju dati vrijedno drvo. Ta stabla moraju biti zdrava, prava, pravnog debla i sa pravilno razvijenom krošnjom i da pripadaju isključivo dominantnoj klasi stabala. Odabrana stabla treba vidno obilježiti, kako bi bila lako uočljiva. To se postiže najbolje ako se oboje prstenom masne boje. Debljina stabala Pri određivanju debljine stabala, treba voditi računa da središnji cilindar sa uraslim granama bude što uži, svega oko 10 cm promjera. Maksimalni promjer do kojeg je rezanje grana ekonomski opravdano, ovisi prije svega od debljine stabla koja se želi postići u vrijeme sječe. Osnovno pravilo je da minimalna širina prstena bez uraslih grana bude bar 12 cm, što je i donja granica ekonomičnosti rezanja grana. Na boljim stanišnim uslovima, na kojima se u razumnom vremenu mogu proizvesti deblja stabla (preko 50 cm prsnog promjera), ne treba rezati grane na stablima debljim od 20 cm promjera, |