DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 31 <-- 31 --> PDF |
OPIS OBJEKTA Prirodna, čista sastojina običnog bora u fazi letvenjaka, u odjelu 119. Gospodarske jedinice »Donja Stupčanica« u šumi zvanoj Grab, kod Olova, na više-manje zaravnjenom terenu i na nadmorskoj visini od 850 metara. Za ocjenu klimatskih prilika uzeta je u obzir meteorološka stanica Han Pijesak (1110 m. n. m.), koja se nalazi na oko 30 km. istočno od objekta istraživanja, a podaci se odnose na period osmatranja od 1931. do 1960. godine. Srednja godišnja temperatura iznosi 5,8 °C; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je —4,8 °C, a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca 16,2 °C, te srednja godišnja amplituda temperature iznosi 21 °C; pet mjeseci imaju srednju mjesečnu temperaturu višu od +10 °C (V—IX); vegetacioni period traje 134 dana; u navedenom periodu apsolutna minimalna temperatura iznosi —26,0 °C, a apsolutna maksimalna, 33,2 °C; jesen je znatno toplije godišnje doba od proljeća (6,5 C : 5,1 °C); srednja godišnja količina oborina iznosi 1134 mm, od koje na period V—IX otpada 519 mm, odnosno oko 46 % od godišnje količine; oborine su raspoređene prilično ravnomjerno po godišnjim dobima: proljeće 26% ljeto 27% jesen 25 % zima 22% Prema toplinskom i oborinskom režimu, područje se nalazi u pojasu planinske umjereno-kontinentalne klime, gdje se još uvijek nisu u potpunosti izgubili utjecaji submediteranske klime. Matični supstrat čine trijaski vapnenci na kojima su se razvila smeđa krečnjačka do ilimerizirana tla. Prirodni letvenjak običnog bora sa neznatnim učešćem smreke, nastao je naletom sjemena na čistine sa okolnih rijetkih stabala. Površina je ranije služila za ispašu stoke. Pojedinačni primjerci debljih jasika potvrđuju nastanak ovih šuma. Sastojina je u progresivnoj sukcesiji prema klimaregionalnoj zajednici jele, smreke i bukve. Poznato je da se na širem području nalaze najkvalitetnije sastojine običnog bora. Stanište spada u I bonitet za obični bor, a izmjerene visine stabala variraju od 35 do 40 metara. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U tab. 1 dati su neki osnovni podaci o rezanju grana: Osnovni podaci o rezanju grana Tab. 1 Visina stabla do Broj pršljena na jednom metru visine koje su rezane jedan dva tri grane broj stabala do 2,0 m 26 stabala 2 stabla 2,1—3,0 m 19 stabala 34 stabla 1 stablo 3,1—4,0 m 36 stabala 18 stabala 4,1—5,0 m 43 stabla 6 stabala 5,1—6,0 m 19 stabala |