DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 30 <-- 30 --> PDF |
otpadanja grana traje veoma dugo (kod smrče i duglazije), te i pored zadovoljavajuće debljine i ostalih karakteristika, uslijed uraslih grana dobijamo rezane drvne Sortimente veoma loše kvalitete. Ukoliko želimo, a to bi i trebao biti naš cilj, proizvesti nadprosječni kvalitet drvne mase, moram o primijeniti dopunsku mjeru koja će utjecati na povećanje udjela najvrijednije drvne mase, rezanj e grana . MAYER (1977) smatra da je rezanje grana neophodno potrebno u intenzivnom šumskom gospodarstvu, ukoliko se želi nadprosječni kvalitet drvne mase, a time i veća vrijednost proizvodnje. Međutim, kako je rezanje grana dodatna mjera, koja u doba izvođenja zahtijeva izvjesne troškove da bi se koristi osjetile tek nakon više decenija, nedovoljno se primijenjuje u praksi kako u našoj zemlji tako i u inostranstvu. Da li rezanje grana ima svoje ekonomsko opravdanje, navest ćemo samo nekoliko primjera. MAYER-WEGELIN (1952), navodi da je vrijednost dasaka od smrče na kojoj su grane rezane blagovremeno za 60 % veća u odnosu na smrču iste starosti i na istom staništu samo što grane nisu rezane. OLISCHLAEGER (cit. MAYER 1977) navodi da se rezanjem grana na smrči vrijednost rezane robe povećala za 40—90%, a ukoliko je bilo veće učešće trupaca za ljuštenje i rezani furnir, vrijednost drvne mase se može povećati i za nekoliko puta. Upoređujući troškove rezanja grana sa povećanjem vrijednosti drvne mase, HILF (cit. MAYER 1977) navodi da se vrijednost proizvedene drvne mase povećala za 13 puta u odnosu na troškove rezanja, a HAEBERLE (cit. MAYER 1977) tvrdi da to iznosi i 17 puta. Prema SPEIDEL-u (1972), 40—60 godina poslije rezanja grana, minimalno povećanje vrijednosti trupaca treba biti bar 4—6 puta u odnosu na troškove rezanja grana, što je u navedenim slučajevima 2—3 puta veće. Analizirajući vrijednost jedne 37 metara visoke smrče sa područja Pokljuke (Slovenija), MLINŠEK (1973) je utvrdio da je vrijednost smrče kod koje su grane blagovremeno rezane za 2,34 puta veća nego kod smrče kod koje grane nisu rezane. Iz ovih nekoliko navoda vidimo da se primjenom rezanja grana može znatno utjecati na povećanje vrijednosti proizvodnje, pri čemu se uložena finansijska sredstva višestruko vraćaju. U našem izlaganju osvrnut ćemo se na iskustva u vezi sa rezanjem grana na običnom boru (PINUS SILVESTRIS L.) u odjelu 119 Gospodarske jedinice »Donja Stupčanica« kod Olova. METODA RADA Na 55 stabala običnog bora, prsnog promjera 10—21 cm, u prosjeku 13,1 cm (stabla su uglavnom do 15 cm debljine, jer su samo četiri stabla bila deblja), i visine 11—17 metara, u prosjeku 14 m., u lipnju 1975. godine su rezane suhe grane do visine od 5—6,5 metara. Pri rezanju grana koristila se ručna lučna voćarska pila, a za rezanje grana preko tri metra visine koristio se jedan elemenat švedskih ljestvi, koje se koriste za sabiranje šumskog sjemena .Najviši pršljen na kojem su rezane grane nalazio se na visini od 5,6 metara, a najniži na visini od 1,2 metra. |