DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 29 <-- 29 --> PDF |
DA LI REZANJE GRANA KAO DODATNA MJERA U POBOLJŠANJU PROIZVODNJE DRVNE MASE IMA SVOJE EKONOMSKO OPRAVDANJE? K. PINTARIĆ SAŽETAK. 17 Jugoslaviji glavni cilj proizvodnje u šumarstvu trebao bi biti maksimalna količina najvrednije drvne mase, koja se, međutim, ne može postići isključivo prirodnim čišćenjem debla od grana. Zato je, da bi se ostvario taj cilj, nužno na stablima običnog bora rezati grane. Rezanjem grana na dijelu debla može se povećati vrijednost sortimenata i za 15% u odnosu na vrijednost sortimenata koji se mogu dobiti bez obrezivanja grana. U ovom radu obrađeno je rezanje grane u prirodnom letve njaku običnog bora i to na stabima dominantne etaže pp 10—20 cm a u visini od 5—6 met. Za ovaj posao utrošeno je u prosjeku 5,5 minuta po stablu a to je gotovo zanemarljivo u odnosu na po većanu vrijednost koja će se dobiti prilikom glavne sječe. Na kraju dana su pravila za obrezivanje debala običnog bora. UVOD Danas postoje u šumarstvu još uvijek dileme oko toga kada je u pitanju proizvodna funkcija šume, da li glavni cilj proizvodnje treba biti samo maksimalna količina biomase ili maksimalna količina najvrijednije biomase. Pozivajući se na istraživanja mnogobrojnih autora (HILF 1967, HEGER 1955, KOESTLER 1951, KRAHL-URBAN 1952, LOEFLER 1968, LEIBUNDGUT 1966, MAYER-WEGELIN 1952, PLAVŠlC-GOLUBOVlC 1964, WOLFARTH 1961 i dr.), PINTARIČ (1969) smatra da se jugoslavensko šumarstvo treba orijentirati na proizvodnju maksimalne količine najvrijednije drvne mase, jer se samo na taj način može očekivati siguran plasman onih sortimenata koji će i u budućnosti imati veću vrijednost. Osim toga će samo kod njih i u budućnosti proizvodni troškovi biti niži od prodajne cijene. Da bi se ovaj cilj postigao, potrebno je proizvesti stabla što čišća od grana, jer prema MAYER-u (1977), 80—90 % grješaka na rezanoj građi otpada na čvorove. Proučavajući šume Gorskog Kotara, PLAVSIC i GOLUBO- VlC (1964) su konstatirali da je kvalitet okrajčanih dasaka veoma loš, jer na najvrijednije klase (čista-polučista, I i II) otpada svega 13,1%, a na IV klasu čak 61,26% od ukupne količine rezane robe. Prema istim autorima, ovako loš kvalitet uslovljen je uglavnonm čvorovitošću dasaka. I pod najpovoljnijim uslovima, rijetko se može prirodnim čišćenjem od grana ostvariti maksimalna čistoća od grana, jer period od odumiranja do 441 |