DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 24 <-- 24 --> PDF |
PREŽIVLJENJE I VISINSKI PRIRAST BILJAKA OBIČNOG BORA (PINUS SILVESTRIS L.) RAZLIČITIH STAROSTI S. ORLIĆ SAŽETAK. Uspjeh pošumljivanja s običnim borom na područjubujadično vrištinskih tala često je neujednačen. Pokazalo se, da preživljenje i početni rast biljaka u kulturama ovisi o starosti sadnica s kojim se vrši pošumljivanje. U cilju detaljnijeg izučavanja tog problema na području vriština osnovan je poljski pokus sa sadnicama običnog bora različitih starosti a koje se u praksi najčešće koriste (2 + 0, 1+2, 2 + 1 i 2+2 godine). Dobiveni rezultati pokazuju da presađenice 1 +2 god. stare imaju prednost pred ostalim trim varijantama*, (op) 1. UVOD I PROBLEM Običan bor, uz običnu smreku, u nas se najčešće koristi za osnivanje šumskih kultura četinjača. To posebno vrijedi kad se osvajaju vanšumske površine, kao što su bujadično-vrištinska tla, pašnjaci, napuštene poljoprivredne površine itd. Za to postoje dva osnovna razloga: (1) običan bor ima takva biološko-ekološka svojstva koja mu daju prednost u odnosu na neke druge četinjače, npr.: u mladosti brzo raste, otporan je na mraz i studen, traži direktno i puno svjetlo, nema većih zahtjeva na plodnost tla itd., i (2) u nas u praksi postoji veliko iskustvo u radu s običnim borom, pa je riziko mali. Više godišnja praćenja pokazala su da uspjeh pošumljavanja nije uvijek ujednačen. On se ponekad kreće u velikim odstupanjima, od potpunog uspjeha do neuspjeha. Primjetili smo da starost, odnosno način uzgoja, sadnog materijala utječe na uspjeh. Smatrali smo da problem zaslužuje da bude detaljnije istražen putem komparativnog poljskog pokusa. U pokus su uključene starosti sadnica koje se u našoj šumskoj praksi najčešće koriste kod osnivanja kultura s običnim borom. 2. CILJ I METODA RADA Cilj naših istraživanja je da komparativnim praćenjem uspijevanja sadnica različitih starosti u pokusu utvrdimo najprihvatljiviju starost biljaka običnog bora za osnivanje kultura u istraživanim uvjetima. * Ova istraživanja financiraju Republički fond za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Pokus je osnovan u proljeće 1971. godine na pokusnom objektu »Lokve«, Šumarija Duga Resa, područje bujadično-vrištinskih tala. Starosti sadnica (varijante) bile su slijedeće: 1. varijanta, neškolovane sadnice 2 + 0 god. 2. varijanta, školovane sadnice 1 + 2 god. 3. varijanta, školovane sadnice 2 + 1 god. 4. varijanta, školovane sadnice 2 + 2 god. Pokus je osnovan po principu Latinskog kvadrata; 4 varijante uz 4 ponavljanja. PREŽIVLJENJE BILJAKA U POKUSU Sadni materijal je iste provenijencije i istog uroda sjemena. Sadnice sv proizvedene u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko i to: 2+2 god. sjetva promjeće 1966. god.; 1 + 2 god. i 2 + 1 god. sjetva proljeće 1967. god. i 2 + 0 god. sjetva proljeće 1968. god. Korištene su sadnice I visinske klase od svake varijante. Prije sadnje korjenov sistem biljaka prikraćen je na cea 30 cm. Od svake varijante zasađeno je 400 biljaka ili ukupno 1.600 u pokusu. Postupak kod vađenja, prevoza, manipulacije i sadnje biljaka bio je isti za sve četiri varijante, kao i njega biljaka u pokusu. Preživljenje i visinski prirast registrirali smo krajem svake vegetacijske sezone, a u petoj još i prsni promjer. Prikupljeni podaci su sređeni i prikazane su srednje vrijednosti. Provedena je analiza varijance i F test. 3. REZULTATI Preživljenje i visinski prirast biljaka u pokusu uzeli smo kao mjerilo uspjeha, što je i u praksi uobičajeno. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 26 <-- 26 --> PDF |
3.1. Preživljenje Prosječne vrijednosti prikazane su u tabeli 1 i na grafikonu. U prvoj godini iza sadnje (1971) visoki postotak preživljenja registrirali smo na parcelama gdje su zasađene sadnice starosti 2 + 1 god. (96,5%) i 1 + 2 god. (95,8%) Slabiji rezultat zabilježili smo kod sadnica 2 + 0 god. (79,5%) i naročito 2 + 2 god. (33,0%) starih. Tokom druge (1972), treće (1973), četvrte (1974) i pete (1975) vegetacije iza sadnje prikazani odnosi nisu se bitnije izmijenili. Postotak preživljenja je opadao za 1—3% godišnje na svim parcelama. Tako je preživljenje za pojedine varijante koncem pete vegetacije iznosilo. 1 + 2 god. 90,0%, 2 + 1 god. 84,3%, 2+0 god. 74.5% i 2 + 2 god. 30,8%. Registrirane razlike među varijantama su statistički visoko signifikantne. Tabela 1 varijanta Preživljenje (%) u godini (starost) 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1. 79,5 78,8 77,3 76,0 74,5 (2+0) 2. 95,8 94,3 91,5 90,3 90,0 (1+2) 3. 96,5 91,5 90,5 86,8 84,3 (2+1) 4. 33,0 31,0 30,8 30,8 30,8 (2+2) 3.2. Visinski prirast Srednje vrijednosti visinskog prirasta po varijantama i godinama prikazane su u tabeli 2. U prvoj godini iza sadnje (1971) najintenzivniji visinski prirast pokazuju sadnice 2+0 god. stare (15,8 cm). Nešto slabiji prirast bio je kod sadnica 1+ 2 god. (6,5 cm) starih. Tabela 2. Var. Aft) 1. St.visin, on 19,1 ** 1971. 15,8 Visinski orirast u godini, cm ** 1972. 24,9 ** 1973. 21,1 ** 1974. 25,6 ** 1975. 28,8 Tot.vis. ** 75.cm 135,3 Prs.prom. *. 75. nm 12,3 2. 26,8 13,9 24,4 19,2 22,9 31,4 138,6 13,2 3 . 21,1 6,5 13,7 13,7 13,3 24,0 97,3 11,0 4. 47,6 13,2 21,5 28,4 37,9 55,8 204,4 23,9 Prosjek: 12,4 21,1 20,5 26,2 35,0 143,9 15,1 ** visoko signifikant-ne razlike * signifikantne razlike Tokom druge (1977), treće (1973), četvrte (1974) i pete (1975) vegetacije visinski prirast ima tendenciju povećanja kod svih varijanata. Međutim, najbrži porast je kod sadnica 2+2 god., zatim 2+0 god. i 1 + 2 god. Sadnice 2 + 1 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 27 <-- 27 --> PDF |
god. stare pokazuju i dalje usporen visinski rast, što znači da je još uvijek osjeća utjecaj »šoka« uslijed presadnje. To se dobro uočava na grafikonu. U predposljednjoj i posljednjoj koloni tabele 2 navedeni su podaci za totalnu visinu i prsni promjer stabalaca krajem pete vegetacije. Zapaža se dominacija sadnica 2 + 2 god. starih, i znatno zaostajanje onih 2 + 1 god. starih. h,cm ZOO -i VISINSKI RAST BILJAKA U POKUSU 4. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Koliko je nama poznato u nas do sada nije bilo sličnih istraživanja. U Finskoj su Räsänen i Hiltanen (2) vršili istraživanja sa sadnicama običnog bora 2 + 0 god., 1 + 1 god. i 2 + 1 god. starih. Oni su konstatirali intenzivniji visinski prirast kod presađenica, dok je preživljenje bilo podjednako za sve varijante. Za proizvodnju krupnijih sadnica (odraslijih) Borisenko (1) ne preporuča presadnju već podsjećanje korjenova sistema; dvokratno za sadnice starosti 3—5 godina i jednokratno za sadnice 3—4 godine. Naši rezultati pokazuju da presađenice 1 + 2 god. stare imaju prednost pred ostale tri varijante. Naime, u cjelini one pokazuju najbolji uspjeh, relativno visok postotak preživljenja, slabiji »šok« uslijed presadnje i intenzivan početni visinski rast. Kao najslabiju varijantu možemo označiti sadnice 2+2 god. i 2 + 1 god. stare. Prve pokazuju vrlo nizak postotak preživljenja, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 28 <-- 28 --> PDF |
a druge vrlo jak »šok« nakon presadnje, koji se zapaža i u petoj vegetaciji iza prenošenja na teren. Sadnice 2+0 god. stare pokazuju visok postotak preživljenja i najslabiji »šok«, ali zahtjevaju intenzivnu njegu kulture. Do gubitka, naime, dolazi zbog konkurencije borova i tokom druge, treće, četvrte i pete vegetacije. U našem pokusu ta naknadna sušenja iznosila su oko 10 % biljaka. Iznijeti rezultati upućuju na intenzivnu rasadničku proizvodnju, koja će omogućiti proizvodnju jednogodišnjih klijanaca običnog bora sposobnih za školovanje. Nakon presadnje biljke ostaju 2 godine u rastilištu i zatim se prenose na teren. Ako klijanci nisu sposobni za presadnju kao jednogodišnji, već moraju ostati u sjemeništu i drugu godinu, onda određenim uzgojnim mjerama treba omogućiti proizvodnju dvogodišnjih sadnica sposobnih za direktno prenošenje na teren. Međutim, takve sadnice se mogu koristiti na onim površinama gdje nema jake konkurencije korova. Ako se presađuju dvogodišnji klijanci, oni moraju ostati najmanje dvije godine u rastilištu. Takav sadni materijal, a i još odrasliji, može se koristiti kod konverzije degradiranih sastojina listača, s tim da se na teren prenose s busenom uz primjenu rjeđe sadnje. Takve sadnice će najbrže prerasti ugroženu zonu, gdje je jaka konkurencija izbojaka iz panjeva i korova. To ujedno znači skraćenje perioda vrlo skupih radova oko čišćenja i oslobađanja (njege). LITERATURA Borisenko , N. P. (1970): The use of large planting stock of Scots Pine in plantation« (Forestry Abstract 1971.). Ca r mean , W. H. (1971): Large, well balanced stock and control of grass competition needed for Red Pine plantings on sandv soils (Forestry Abstract 1971.). Ras amen P. N. and Hiltumen N. (1971.): The effect of differences in Scots Pine nursery stock on the field survival and growth (Forestry Abstract 1972.). Sno w E. A. (I960.): Status of White Pine Age of Planting stock Tests (Separat). SUMMARY Survival and height increment of Scots Pine (Pinus silvestris L.) plants of different ages The success of afforestation with Scots Pine in the region of bracken and health soils is frequently non uniform. It has been found that survival and initial growth of plants in cultures depend on the age of plants with which afforestation is performed. For the purpose of a more detailed study of this problem in the region of heath soils there was laid out a field experiment with Scots Pine plants of various ages, which are most frequently used in practice (2+0, 1+2, 2 + 1 and 2+2 years). The results obtained demonstrate that (1+2)-yearold transplants have priority over other three variants. Primljeno 27. I 1977. Mr Stevo ORLIĆ, dipl. inž. šum., Šumarski institut Jastrebarsko |