DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 24 <-- 24 --> PDF |
PREŽIVLJENJE I VISINSKI PRIRAST BILJAKA OBIČNOG BORA (PINUS SILVESTRIS L.) RAZLIČITIH STAROSTI S. ORLIĆ SAŽETAK. Uspjeh pošumljivanja s običnim borom na područjubujadično vrištinskih tala često je neujednačen. Pokazalo se, da preživljenje i početni rast biljaka u kulturama ovisi o starosti sadnica s kojim se vrši pošumljivanje. U cilju detaljnijeg izučavanja tog problema na području vriština osnovan je poljski pokus sa sadnicama običnog bora različitih starosti a koje se u praksi najčešće koriste (2 + 0, 1+2, 2 + 1 i 2+2 godine). Dobiveni rezultati pokazuju da presađenice 1 +2 god. stare imaju prednost pred ostalim trim varijantama*, (op) 1. UVOD I PROBLEM Običan bor, uz običnu smreku, u nas se najčešće koristi za osnivanje šumskih kultura četinjača. To posebno vrijedi kad se osvajaju vanšumske površine, kao što su bujadično-vrištinska tla, pašnjaci, napuštene poljoprivredne površine itd. Za to postoje dva osnovna razloga: (1) običan bor ima takva biološko-ekološka svojstva koja mu daju prednost u odnosu na neke druge četinjače, npr.: u mladosti brzo raste, otporan je na mraz i studen, traži direktno i puno svjetlo, nema većih zahtjeva na plodnost tla itd., i (2) u nas u praksi postoji veliko iskustvo u radu s običnim borom, pa je riziko mali. Više godišnja praćenja pokazala su da uspjeh pošumljavanja nije uvijek ujednačen. On se ponekad kreće u velikim odstupanjima, od potpunog uspjeha do neuspjeha. Primjetili smo da starost, odnosno način uzgoja, sadnog materijala utječe na uspjeh. Smatrali smo da problem zaslužuje da bude detaljnije istražen putem komparativnog poljskog pokusa. U pokus su uključene starosti sadnica koje se u našoj šumskoj praksi najčešće koriste kod osnivanja kultura s običnim borom. 2. CILJ I METODA RADA Cilj naših istraživanja je da komparativnim praćenjem uspijevanja sadnica različitih starosti u pokusu utvrdimo najprihvatljiviju starost biljaka običnog bora za osnivanje kultura u istraživanim uvjetima. * Ova istraživanja financiraju Republički fond za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb. |