DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 20 <-- 20 --> PDF |
2. Primorski ili skadarski lužnjak (Quercus pedunculiflora Koch ssp.) Aluvijalna staništa koja odgovaraju razvoju poljskog jasena bez sumnje će odgovarati i primorskom lužnjaku. Nažalost ta vrsta gotovo da je potpuno iskorijenjena s područja našeg Jadrana. Nalazimo je još tu i tamo u Istri uz rijeku Mirnu (Motovunska šuma), pojedinačno i rijetko uz rijeku Cetinu, te uz donji tok rijeke Neretve i Trebižata. Nešto obilnije raste na području Šteja kod Ulcinja (uz rijeku Bojanu) te oko Skadarskog jezera. 3. Hrast sladun ili rudelj (Quercus conferta Kit. in Willd. = = Q. frainetto Tenore) Novija istraživanja pokazala su nam da je ova vrsta hrasta prilično široko rasprostranjena i na srednjem i južnom jadranskom području. Na dubljim i zaravnjenim zemljištima područja oko Cetine, Neretve i Morače ona mjestimično obrazuje manje ili veće sastojine i gajeve. Ove sastojine treba sačuvati uzgojnim mjerama od dalnje degradacije, koju u njima još uvijek uzrokuju paša stoke i kresanje lisnika. (Zajednica Quercetum conjertae hercegovinicum može se smatrati i klimatogenom šumskom zajednicom južnojadranskog submediterana). Sladun je po ovom drvetu vrlo vrijedna vrsta i ne postoje razlozi koji bi i cijelom našem području Jadranskom sub mediterana otežavali njegov razvoj i širenje. Po našem mišljenju to bi trebala biti jedna od najvažnijih vrsta kod pošumljivanja degradiranih terena fliša od Istre i Kvarnerskih otoka preko srednje Dalmacije, donje Hercegovine i crnogorskog primorja do okolice Skadarskog jezera. 4. Cer (Quercus cerris L. ssp. austriaca) Ceru nismo do sada posvećivali veću pažnju na primorskom kršu, jer smo ga među hrastovima smatrali manje vrijednom vrstom. Međutim, pokazalo se da je u višim područjima jadranskog submediterana mjestimice vrlo obilno raširen, a posebno oko nekih kraških polja (nevesinjsko i gatačko) u kojima čak stvara dosta prostrane šumske sastojine. Pošto podnosi hladniju klimu od sladuna njegovo mjesto treba tražiti u višem pojasu jadranske submediteranske zone. 5. Ovo bi bilo samo nekoliko vrsta vrijednog šumskog drveća čije bi se unašanje u kulture na određenim staništima i u određenim klimatskim zonama jadranskog primorja trebalo u buduće misliti. Postoje još i druge autohtone vrste, koje bi morale ući u popis meliorativnih vrsta našeg krša, kao što je na pr. javor gluhač (Acer obtusatum), međeđa lijeska (Coryluscolurna) i neke druge. Također i mnoge vrste našeg autohtonog grmlja mogle bi bez ikakve estetske »manje vrijednosti« zamijeniti mnogobrojne strane ukrasne vrste na našem jadranskom području, a o tome biće prilike da se i ovdje i kojom drugom prilikom još i pobliže upoznamo*. * NAPOMENA UZ KARTU POJASA KLIMAZONALNE VEGETACIJE JADRANSKOG PRIMORJA (karta 2.). Priložena geografska skica rezultat je korišćenja brojnih literarnih izvora i drugih informacija kao i osobnih zapažanja na terenu. Osnovni podaci razgra 432 |