DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 18 <-- 18 --> PDF |
i vrsta za obnovu šumskog pokrivača na jadranskom području. Kao što je poznato cijelo područje nije samo krš i potpuno ogoljela teritorija, iako ona zauzimlje danas najveće prostore apsolutno šumskog zemljišta. Ovdje postoje i površine degradiranih staništa na aluvijalnim i deluvijalnim zemljištima, na mezozojskim fliševima i drugim dubljim (i vodonepropusnim) supstratima (koje nam iskazuje geološka, odnosno pedološka karta jadranskog prostora). Takođe se ovdje pružaju i prostrana kraška polja u kojima razvoj poljoprivrede treba da prati i podizanje vjetrobranih šumskih pojaseva. LEGENDA: DOPIRANJE SMRĆE (PICEA EXCELSA{LAM}liJWK) U našim dosadašnjim radovima na pošumljivanju krša (primorskog i kontinentalnog) stekli smo prilično veliko iskustvo, naročito sa četinjarskim vrstama, koje kao »pioniri« treba da ponovo uspostave, u pradavna vremena, uništene šumske ekosisteme. Upotrebom triju vrsta primorskih borova (Pinushalepensis, Pinus pinea i Pinus maritima) u zimzelenom i prvom prelaznom pojasu klimatogenih šuma medunca, te pravilnom primjenom odgovarajuće »dalmatinske« podvrste crnog bora (Pinus nigra ssp. dalmatica) u drugom pojasu klimatogenih šuma crnog graba i crnog jasena, vjerojatno više neće nitko pogriješiti. O ovom pitanju nije potrebno ovdje mnogo govoriti, jer bi to bilo ponavljanje svega onoga što je već odavno poznato. Međutim, upotrebi određenih listopadnih vrsta na odgovarajućim staništima na području jadranskog primorja (dakle ne izrazito samo na kraškom terenu) bila je do sada posve |