DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 151 <-- 151 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA ... Prema studiji Ekonomske komisije za Europu i Organizacije ujedinjenih naroda za obskrbu i poljoprivredu ukupna potrošnja drvta u trogodištu 1949—51. iznosila je prosječno godišnje 305 milijuna uslovnih rn3, 1969—71. 435 miliguna a za 2000-tu godinu predviđa se potrošnja između 635 (minimalno) i 795 (maksimalno) milijuna uslovnih m3. Međutim dok je 1949—51. godine udi o drv a iz Europ e iznosio 294 milijuna m:! ili 96°/o. 1969—71. iznosio je 337 milijuna ili 77 %, a u 2000-toj godini udio iz evropskih šuma iznosit će između 385 i 455 milijuna uslovnih m3 ih između 60 i 57 %. Razlika bi se namirila uvozom iz drugih kontinenata (85 do 115 milijuna m3), preradom industrijskih otpadaka (65 do 90 milijuna m3) te preradom već korištenog papira (u ekvivalentu od 100 do 135 milijuna m3 drva), (koji u god. 1949/51. nije korišten, ali već u 1969—71. godini s ekvivalentom od 25 milijuna m3. (F. de F.). U Irskoj je Picea sitchensis Carr. danas osnovna vrsta pošumljavanja. Dok je u razdoblju od 1935. do 1944. godine njezin udio u pošumljavanju iznosio 16,7% (i bila je na trećem mjestu) 1970/71. godine njezin udio u pošumljavanju popeo se na 64,4 °/o. S druge strane smanjio se udio običnog bora (P. sylvestris) od 25,1% na 1,1% a smreke od 16,2 %> na 2,7%. (F. de F.). U Francuskoj postoji mogućnost osiguranja šuma od šteta posljedica šumskih požara, nevremena i dr. uzroka. Maloposjednici, a njih je oko 1600 000 s površinom šuma od cea 10 000 000 ha, to osiguranje u pravilu ostvaruju kolektivnim ugovorom s osiguravajućim zavodom. Premija za osiguranje u Južnoj Francuskoj (Cote d´Azur) iznosi 0,063 do 0,065 franaka po hektaru godišnje (tj. između 0.235 do 0,24 nova dinara). (F. de F.) U Francuskoj je u toku inventarizacija, bez obzira na vlasništvo, svih šuma. Do sada je od 88 upravno-političkih okruga (departement-a) inventarizacija završena u 59. U mjesečniku »Forets de France et Action forestiere« br. 5/77. saopćeno je današnje stanje šumskog fonda u 59 okruga i po statistikama iz 1911. i 1961. godine (1961. stanje po katastru). Ovi podaci pokazuju velik porast površina pod šumom u okruzima u kojima je inventarizacija završena. Dok statistika iz 1911. godine za te okruge iskazuje površinu šuma od 6 445 267 ha a statistika iz 1961. godine 8 143 455 ha po sadašnjoj inventarizaciji površina šuma iznosi 9 303 170 ha. Iskazan je i prirast koji iznosi 33 711000 m3, ali etat je određen sa svega 18 902 000 m3. Pretežni dio šuma je u privatnom vlasništvu. Udio privatnog vlasništva u 21 okrugu iznosi preko 90 pa sve do 99%, a tek u 8 okruga je ispod 50% (s minimumom od 24% — okrug Moselle). (F. de F.). Površina šuma u Austriji krajem 1975. godine iznosila je 3 750 000 ha. U odnosu na period 1961/70. ona je veća za oko 14 000 ha ili 0,4%, ah površina ekonomskih šuma smanjila se i to visokih za cea 90 000 ha, a niskih za cea 20 000 ha. U austrijskim šumama posebno su velike štete od divljači, pa je u dobnom razredu 21—40 godina svako deseto stablo oguljeno. (A. Fz) A kakovo je stanje u SR Hrvatskoj? Uspoređujući podatke iz Statistike šuma za 1938. godinu i današnje podatke katastra (vidi S. i. br. 3—4777. str. 176) za područje dijela b. Vojne Krajine i Dalmacije imademo ovu sliku: |