DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 15     <-- 15 -->        PDF

lis L.) i primorski poljski jasen (Fraxinus angustifolia ssp. angustifolia). Niži
pojas s ovim vrstama obuhvaća klimatogenu šumu medunca i bijelog grabića,
odnosno, na hercegovačko-crnogorskom području šumu hrasta sladuna. Viši
unutrašnji podpojas (s izuzetkom prostranih kraških polja s posebnom vegetacijom)
zauzimlju u glavnom strme (južne i zapadne) padine Dinarida na
kojem su se raširile klimazonalne zajednice crnog graba i crnog jasena. Unutar
ovog podpojasa nalazimo na dolomitnim zemljištima zajednice crnog bora.


Fot. — Phot. 5. Šibljak lijeske (Corylus avellana L.) na kršu kod Gadka u Her


cegovini — Hazel (Corylus avellana L.) shibliak (deciduous bush formation) in


the karst near Gacfko in Hercegovina.


Foto: P. Fukarek


Ovaj pojas, odnosno njegovi podpojasevi, mogu se na osnovu prisutnosti
nekih endemnih biljnih vrsta (među ovima i vrsta drveća i grmlja) podijeliti
regionalno na sjeverni (istarsko-velebitski), srednji (dalmatinsko-zapadnobosanski)
i južni (hercegovačko-crnogorski). U sjevernom se završava južno dopiranje
areala endemnih vrsta Chamaecytisus purpureus, Cytisanthus holopetalus,
Chamaecytisus spinescens (Laburnum alpinum), a u južnom sjeverno
dopiranje areala vrsta Petteria ramentacea, Chamaecytisus tomonasinii, Quercus
trojana, Corylus colurna i nekih drugih.


U odnosu na pojas zimzelene vegetacije, ovaj pojas zauzimlje relativno
najširi prostor jadranskog područja. Osim toga, uslijed uslova staništa i ekstenzivne
privrede, a radi toga i relativne prenaseljenosti, ovaj pojas je najviše
zahvaćen erozijom i u njemu su šumarske-tehničke melioracije najpotrebnije
i najhitnije.