DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 148 <-- 148 --> PDF |
Planirali srao također i studijska putovanja prije i poslije kongresa. Dok se do određenog vremena ne prikupe detaljne informacije za šire objavljivanje, mogu već unaprijed objaviti, da će glavno studijsko putovanje biti u istočni Kalimantan, Bali, na istočnu Javu i centralnu Javu, a trajat će oko tjedan dana. Tom prilikom vidjet će se radovi na eksploataciji i sadnji kao i projekt preseljivanja u rijetko napučenim predjelima, zaštitno i plantažno šumarstvo u pretjerano gusto naseljenom području, integrirani i manje integrirani kompleksi drvne prerade, agrisilvikultura koja kombinira šumske kulture s prehrambenim ili krmnim kulturama te napokon gospodarenje i iskorišćivanje najviše rasprostranjenih kultura tikovine u svijetu kao i »gospodarenje« uz udruženu upravu. Zbog prijevozno-opskrbnih razloga ne može se odjednom primiti više ođ 100 učesnika, no ponavljajući ture u smjeru kazaljke na satu kao i u protivnom smjeru prije i poslije kongresa moglo bi se ukupno prihvatiti oko 400 zahtjeva. Pomoglo bi nam, naravno, kad biste nam mogli što prije priopćiti da li ste zainteresirani za to studijsko putovanje (kao i za druga putovanja), pa makar to bilo i provizorno budući da nam nedostaju točnije informacije osobito u vezi s troškovima (koji također zavise o broju učesnika). Razmatraju se i druga studijska putovanja kao npr.: (a) na sjevernu Sumatru, da se pogledaju prirodne i umjetno podignute šume sumatranskoga bora (Pinus merkusii) te eventualno rehabilitacijski centar za orangutane u Bohoroku nedaleko Medana u trajanju od 4 dana, svaki puta za najviše 30 osoba, što čini 30 X 4 = 120 učesnika sveukupno; (b) dvodnevno putovanje na zapadnu Javu u vezi s glavnom kongresnom temom »Šumarstvo za kvalitetniji život« sa slijedećim smjerom puta: Džakarta—Bogor—Oibodas—Bandung (noćenje)—Tangkubanprahn— Džakarta, bez ograničenja broja sudionika; (c) dvo- do trodnevno putovanje na južnu Sumatru s ograničenim brojem učesnika, da se vide projekti preseljivanja; (d) dnevne ekskurzije u Botanički vrt Bogor (jednosatna vožnja iz Džakarte). Kao što Francuzi smatraju da uvijek treba povezano raditi, tj. vezati kraj s početkom, želim se vratiti na pitanje dokumentacije za stručni program kongresa, obrađen u prvom odlomku ovoga pisma. Za nas imaju najveće značenje 30 »tematskih« rasprava koje trebaju poslužiti kao smjernice u diskusiji 30 točaka dnevnog reda. Te rasprave — napisane nesamo izvanrednom stručnosti i smislom za stimuliranje diskusije — trebaju također odraziti što je »činjenično stanje života« u stvarnosti različitih zemalja. Zbog toga se mora autore tih rasprava pomagati u njihovu poduzetom pothvatu. No, nitko im ne može bolje pomoći nego same zemlje kao i pojedinci koji su naročito upoznati s izabranim točkama dnevnog reda. To je razlog moje dvostruke molbe zemljama i pojedincima. U pogledu zemalja sigurno ne moram nadugačko raspravljati o golemoj pomoći koju bi autori »tematskih« rasprava dobili, kad bi se mogli koristiti »izvještajima zemalja« koji ukratko opisuju iskustva, stečena u tim zemljama, pouke i aktivnosti koje su u tijeku odnosno u planu, a koje se odnose na 30 točaka dnevnog reda. Naslovi izvještaja tih zemalja mogli bi biti sami točke dnevnog reda, ukoliko se odnose na situaciju i uvjete u bilo kojoj odnosnoj zemlji. Također bi nam pomoglo, kad bi se pred izvještajima zemalja nalazilo poglavlje sa statističkim podacima koji bi dali glavne društveno-ekonomske i šumarske pokazatelje, kao npr.: ukupna površina zemljišta — stanovništvo — broj poroda — brutto nacionalni proizvod (BNP) — investicije u postotku BNP-a — prekomorska financiranja kao dio ukupnih investicija — ukupna poljoprivredna površina — ukupna gospodarena šumska površina (državna, privatna) — godišnja sječa — površina umjetno podignutih šuma i trend sadnje — doprinos šumarstva brutto nacionalnom proizvodu (BNP-u) — položaj šumskih proizvoda u bilanci trgovine — broj i godišnja proizvodnja (1976. ili 1977. g.) primarnih šumskih industrija (pilane, ukočeno drvo/furnir, iverice, vlaknatice, celuloza, papir) — broj zaposlenih u šumarstvu i šumskim industrijama, itd. 560 |