DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 138 <-- 138 --> PDF |
pijaju ova sredstva od bazičnih (maksimalna apsorpcija bila je kod pH 3,2, a kod pH 9,2 sredstvo u tlo uopće nije prodrlo). Optimalno vrijeme za korištenje ovih fungicida poklapa se s periodom maksimalne percepcije domaćina (stabala) odnosno, u Francuskoj, u mjesecu lipnju. Međutim troškovi ovog načina suzbijanja grafioze su visoki, jer po jednom hektaru treba 300 kg aktivne tvari, kojoj je cijena 200 francuskih franaka (oko 740 din.) po kilogramu aktivne tvari. Fungicid, otopljen u dimetilsulf oksidu, koji pospješuje penetraciju, prodir e u drv o (stabla ili grana) i preko natopljenog ovoj a (bandaže). Međutim kako oba navedena sredstva štetno djeluju na mlade grane, ne preporuča se ni ovaj macin suz bijanja. Treći je način unošenja fungicida u stablo ubrizgavanjem (injektiranjem) o čemu je, na bazi iskustava u Engleskoj, u nas pisao dr. Ž. ATANACKOVIĆ (u »Šumarstvu« br. 2/ /1976). Međutim ta metoda, zbog visokih troškova2 praktički je primjenljiva samo za stabla u parkovima. Fungicidna sredstva mogu se primijeniti i preko lišća (po stablu je potrebno 10 1 fungicida s 4,8 g aktivne materije po jednoj litri). Korištenje insekticida za suzbijanje prenosnika — potkornjaka otvoreno je pitanje. Efikasni DiDiTi zbog organoklornih spojeva isključuje $e iz upotrebe, a neki drugi (kao npr. Bidrin) su u dozama potrebnim za ugibanje potkor s U Engleskoj je, navodi J. Pinon (na str. 339), za lječenje 100 brijestovih stabala takom 10 godina potrošeno oko 220000 (novih) dinara. BOLETIN DE LA ESTACIÖN CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 9, Madrid 1976. donosi: Ruiz de la Torre, J.: Prirodno uzgajanje šuma u okviru ekološkog uređivanja Sredozemnog područja. U radu se prikazuju ekološke osnove za prirodno uzgajanje šuma u Sredozemnom području. Autor diskutira o takvom poimanju uzgajanja šuma, sumira vrste krajolika (ekosistema) u funkciji njegova odnosa prema čovjeku te unutar toga određuje polje rada prirodnog uzgajanja šuma. Nadalje se prikazuju neki kriteri njaka toksični za stablo. Međutim, posječeno drvo treba okorati i tretirati s lindanom rastvorenim u plinskom ulju (po 1 m2 kore pola litre rastvora s 0,25´%> aktivne tvari), jer se u njemu potkornjak može održati i preko dvije godine. Za biološku borbu protiv potkornjaka mogu se koristiti hiperparaziti ili predatori, a tih, prema PECOCK-u (1973) ima više kao: Spatius benefactor, Cheiropachus colon, Entodon leucogrammaDendrosoter protuberans. Preventivne mjere su uzgoj otpornih vrsta i svojta brijestova na grafiozu, dakle svoj udio ima i genetika. Treba imati na umu, da su sve sjeveroameričke vrste brijestova osjetljive na ovu gljivu. Nasuprot njima azijske vrste kao sibirski brijest (U 1 m u s p u m i 1 a L.)3 i dr. otporne su. »Dosta malo je osjetljiv « i h i b r i d U. pumila x japonica. Autor svoj relativno opširan članak (17 stranica) završava konstatacijom da bi bilo potrebnom koordinirati istraživanja o holandskoj bolesti brijesta pa međunarodnom planu, odnosno između istraživačkih stanica Engleske (posebno se bave kemijskim sredstvima i proučavanje porijekla), Nizozemske (posebno se bave selekcijom), Francuske i Italije.4 1 Sibirskog brijesta ima u Dalmaciji (u Sp´itu, u Vodicama i dr.) kao drvoredna ili parkovna stabla. 4 Smatramo potrebnim upozoriti na članak Mr Z. Motala o »mjerama koje bi trebalo poduzimati da se spriječi masovno propadanje brijesta« objavljenom u Zborniku »STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO PODRAVSKE REGIJE«, kojeg je izdalo Združeno šumsko poduzeće u Bjelovaru ji stabilnosti sistema koji čine osnovu za prirodno šumsko uzgojno planiranje. Proučavaju se odnosi između nekih načina uređivanja i vegetacijske strukture. Analiziraju se kriteriji progresivne sukcesije i uvjeti stabilizacije. Te analize omogućavaju interpretaciju dinamizma vegetacije i dozvoljavaju zaključke o načinu adekvatnog uređenja protiv nestabilnosti. Nabrojeni su studiji koji predstavljaju bazu silvikulturnog planiranja. Detaljizirani su modaliteti uređivanja nekih različitih sistema. Konačno, specificiraju se istraživanja koja se moraju kontinuirano obavljati te se spominju uvjeti za |