DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 134 <-- 134 --> PDF |
da utvrđena je na detaljno premjerenim idealno proređivanim sastojinskim modelima. Kod glavnog prihoda utvrđen je redoslijed prešnosti na osnovu postavke da se glavni prihod treba koristiti to prije što je veća razlika između izmjerenog ukupnog tekućeg i potencijalno mogućeg ukupnog prosječnog prirasta. Grupimično gospodarenje zahtjeva svestrano utvrđivanje sastojina, gospodarskog cilja i kontrolu gospodarenja. U tu svrhu autor preporuča da se koriste slijedeće veličine i obilježja: starost, srednja visina, srednja debljina, bonitet, prosječna drvna masa, buduća drvna zaliha, struktura zalihe prema kvaliteti, debljini i sortimentima, vrijednost zalihe, omjer smjese, obrast, građa sastojine, prirodno pomlađivanje, odnos starosti i stadija razvoja, vrijeme prelaza stadija razvoja i prirast. Autor u svom radu razlikuje slijedeće stadije razvoja: čista površina, ponik, pomladak, mladik, slabiji i jači letvik, tanko, srednje, debelo i vrlo debelo drvo (Tab. 32). Mjerilo po kome se razlikuju stadiji je srednja visina u najmlađim sastojinama i srednja debljina u starijim sastojinama. Da bi se kod uređivanja grupimično gospodarenih šuma obuhvatile raznovrsne i komplicirane činienice autor predlaže tipiziranje u uređivanju. Ono obuhvaća opis: staništa (šumska tipologija), sastojina (sastojine s približno jednakim taksacijskim oznakama), zadaće šume (jednake općedruštvene koristi šume), rizika (razvrstavanje sastojina prema stepenima opasnosti od vjetra ili ostalih škodljivih činilaca), ekonomičnosti (razvrstavanje prema vrijednosti produkcije), fenotipa (ocjenjuje se genofond) i tehnologije (tereni s jednakom tehnologijom iznošenja). U uređivanju šuma gospodarenih grupimičnim sječama utvrđuju se dva cilja: proizvodni cilj (za sastojinu) i razvojni cilj proizvodnog (uređajnog) razreda. Proizvodni cilj se sastoji iz slijedećih komponenti: — Cilj omjera smjese. On se utvrđuje na temelju bioloških činilaca (ekološki zahtjevi vrsta drveća, djelovanje drveća na tlo, osjetljivost vrata drveća na štetne činioce) i ekonomskih činilaca (teži se najvećoj proizvodnji i najpovoljnijem ekonomskom uspjehu). — Cilj proizvodnje. On je obračunat za dob dovršne sječe. — Cilj izgradnje sastojine. Oslanja se na tipološkim obavještenjima. Prikazuje se kao vodoravni (gnijezdo, grupa) i okomiti (slojevanje) poredak. — Öbrast. U nedostatku vlastitih pokazatelja oslanja se isto tako na rezultatima tipoloških istraživanja. — Poredak uređajnih razreda. Prikazan je grafički kao razvojni model u kome osnovicu čini dobni razred, a na okomici je u svakom stepenu prikazan razvojni cilj odgovarajućim obilježjem (cilj visine drvne zalihe, cilj uzajamnog odnosa vrsta drveća itd.). U posebnom poglavlju prikazan je model poredka uređajnih razreda grupimično gospodarenih šuma po principu prebiranja (femelšlag) na temelju dobnih stepenova, stadija razvoja i debljinskih stepenova (Tab. 40 — 53). Kontrola grupimično gospodarenih šuma ima tri osnovna oblika: — Kontrola razvoja šumskog fonda. Ona se provodi usporedbom sadašnjeg stanja sastojina sa stanjem u prethodnom gospodarskom planu. Uspoređuje se koliko se stanje sastojine približilo postavljenom cilju. Prikazuje se po uredajnim razredima i dobnim stepenima. — Kontrola ispunjavanja osnovnih principa gospodarenja. Promatra se kako su provedeni osnovni principi gospodarenja u proteklom gospodarskom razdoblju. — Kontrola ispunjenja planiranih gospodarskih mjera. Provodi se pri reviziji osnove gospodarenja sravnjivanjem planova s njihovim izvršenjem. Na kraju je autor prikazao sadržaj završnih radova u uređivanju: obavještenja (tipološka obavještenja, obrana i unapređenje prirodne sredine, zaštita šuma, mreže šumskog transporta, lovstvo, ekonomski odnosi, melioracije i historijat), plan uređivanja šuma i šumske inventarizacije. Ovaj zanimljivi rad po prvi puta detaljno i cjelovito obrađuje principe uređivanja šuma gospodarenih grupimičnim sječama. U gospodarenju šuma kod nas sve više se probija grupimičan način sječa. Zbog toga će ta knjiga biti od velikog značenja, jer rješava neke vrlo značajne probleme uređivanja tako gospodarenih šuma. Knjiga je pisana jednostavno, sistematski i pregledno. Autor nas uvodi u problematiku postupno. Prvo nas upoznaje s prednostima grupimičnog gospodarenja. Zatim nas upoznaje sa svim problemima uređivanja grupimično gospodarenih šuma. Nekoliko praktičnih primjera još bolje bi objasnilo zamisli autora. Vladimir Hren |