DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 133 <-- 133 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Ing. Ctibor Greguš, CSc Hospodarska uprava maloplošneho rübanoveho lesa (Uređivanje grupimično sječenih šuma), Izdanje Priroda-Bratislava 1976. godina. Knjiga ima 304 stranice, 69 grafikona, 56 tabale, 374 citirane literature, rezime na ruskom, engleskom i njemačkom jeziku, registar citiranih autora i radni registar. Cijena knjige 28 Kčs. Autor u knjizi obrađuje problem uređivanje grupimično sječenih šuma. Zakon u ČSSR određuje kao osnovni gospodarski postupak sa šumama, gospodarenje postupičnim sječama na malim površinama. To je takav oblik gospodarenja kod kojega se pojedina stabla ili dijelovi sastojine koriste postepeno u skladu s ekološkim uvjetima staništa, da bi se osiguralo prirodno pomlađivanje sastojina uz istovremeno povećanje produkcije drvne mase i općedruštvenih koristi šuma. Šumama se na malim površinama (grupama) može gospodariti čistom ili oplodnom sječom (čista ili onlodna sječa na površini čija najveća širina ne prelazi jednu visinu sastojine). Uređivanje grupimično sječenih šuma oslanja se (kao i svako uređivanje šuma) na četiri osnovna zakona gospodarenja; maksimalno, potrajno, sigurno i ootpuno iskorištavanje svega što nam daju šume i ima četiri osnovne zadaće: — obuhvatiti postojeće stanje sastojina i mjera gospodarenja, — utvrditi cilj gospodarenja, — planirati gospodarenje. — nadzirati (kontrolirati) gospodarenje. U prostornom uređivanju šuma gospodarenih na malim površinama teži se maksimalno većoj mogućoj postojanosti razdijeljenja šuma, da bi se stanje sastojina i rezultati gospodarenja mogli slijediti trajno i nesmetano. Osnovna i trajna jedinica kod grupimičnog gospodarenja je otsjek, koji se prolazno dijeli u manje dijelove (sastojine). U doba sječne zrelosti manji dijelovi (sastojine) dijele se obično u dvije sastojinske skupine: nadstojna sastojina (majčinska sastojina) mladi narasta i (oslobođena sastojina). Nadstojnu sastojinu autor dalje dijeli u gornji i donji sloj. Posebno obrađuje pi tanje unutrašnjeg razdijeljenja u vrijeme pomlađivanja. Kod grupimičnog gospodarenja naročito ako se u grupama gospodari prebiranjem (femelšlag), starost sastojina nije prikladno mjerilo za gospodarskog razdoblje. Zbog toga je uvedena druga osnovna jedinica: jačina srednjeg stabla u razvojnom stadiju. Sječna zrelost (Tab. 13) utvrđena je u točki kulminacije prosječnog ukupnog prirasta vrijednosti i prikazana je pomoću starosti i debljine prsnog promjera srednjeg stabla sastojine. Analizom je utvrđeno, da sječna zrelost pojedinog stabla (izračunata kao kulminacija prosječnog prirasta vrijednosti stabla) nastupa kasnije nego zrelost cjelokupne sastojine. Zbog toga se kod oplodnih sječa mora pomladno razdoblje utvrditi nakon sječne zrelosti sastojine. Dužinu pomladnog razdoblja (zavisno od boniteta i vrste drveća) autor je odredio kao vremensko razdoblje od vremena kada prva stabla u sastojini dostižu sječnu zrelost pa do vremena kada to postižu zadnja stabla. (Tab. 18). Tako npr. smreka ima pomladno razdoblje od 45 godina na I bonitetu do 25. godina na V bonitetu, a bukva 10 godina na I bonitetu, 15 godina na III bonitetu i 20 godina na V bonitetu. Iz bioloških razloga pomladno razdoblje je utvrđeno kao vrijeme u kome je potrebno osloboditi ponik (Tab. 16). Ostavljanje u sastojini stabala najjačeg prirasta za vrijeme pomladnog razdoblja donosi znatnu ekonomsku korist (Tab. 19) pod uvjetom, da za uklonjena stabla sastojine postoji naknada u prirodnom mladom naraštaju. Kod grupimičnog gospodarenja sa sjemenjačama za reguliranje prinosa upotrebljavaju se empirički procenti korištenja DO dobnim stepenima (S. 25 i druge). Ti procenti utvrđeni su iz konkretnih sastojina. Autor prikazuje kako stabla treba koristiti kroz jedno desetljeće u pojedinim dobnim stepenima, kako bi se stvorili uvjeti za pomlađivanje, povećala produktivnost i ojačale općekorisne funkcije šume. Ti procenti su utvrđeni prema vrsti drveća (Tab. 22), bonitetu (Tab. 24), ophodnji (Tab. 25), kvalitetnim razredima (Tab. 27) i razvojnim stadijama (Tab. 28). Veličina prethodnog priho 545 |