DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 128 <-- 128 --> PDF |
nika uz smanjenje cijene koštanja bušenja jama za 344´%«. G. FRISON: Istraživanja gnojidbe topolovih rasadnika (za Populus x euroamericana Dođe — Guinieir, clon 1-24 u Italiji). Ti su pokusi pokazali da »premda gnojidba daje signifikanto pozitivne efekte na bio-masu i na neke njene karakteristike, na normalnim tlima ona ne daje praktično važne rezultate kao što je utjecaj na količinu dobivenih jednogodišnjih prutova ...«, a ... »nije utjecala ni na sposobnost zakorjenjavanja prutova i sadnica«. B. MARINKOVIĆ: Studijsko putovanje u Italiju (1975. god.) * * * Odluka o dodjeli povelja za rad na unapređenju topolarstvo Jug. nac. komi- DRVNA INDUSTRIJA GOD. XXVII, Zagreb, 1976. Izdavači i suradnici u izdavanju časopisa (6 dvobroja godišnje) su »DRVNA INDUSTRIJA « Institut za drvo, Šumarski fakultet, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom te »EXPORDRVO«, svi iz Zagreba. »Drvna industrija« deklarira se kao »časopis za pitanje eksploatacije šuma, mehaničke i kemijske prerade drva te trgovine drvom i finalnim drvnim proizvodima «, ali je materijala iz eksploatacije vrlo malo (u 1976. godini svega dva). Međutim to ne znači da ni šumari u šumskoj proizvodnji, pa i inspekcije, ne nalaze zanimljivih ili potrebnih informacija, posebno sada kada se šumarsko-drvarska djelatnost povezuje u vidu Zajednice ili, što više, i u »poslovne sisteme šumarstva, industrije za preradu drva i prometa« tj. od proizvodnje do prodaje (upotrebe) krajnjeg proizvoda sirovine — drva. U »D. I.« naći će se i podataka o suvremenom iskorišćivanju drva kao sirovine poput onih u uvodnom članku Dr. M. BREŽNJAKA (u br. 3-4/1975) »Otpadak — ostatak — nusproizvod ...« koje ... »upravo antologijski prikazuju historiju pilanskih otpadaka: waste — prošlost; residue — sadašnjost; by product — budućnost«, a koje su izrečene na Simpoziju o modernizaciji pilanarstva održanom 1974. godine u Ženevi u organizasije za topolu, a povodom jubilarne 20- godišnjice osnivanja i rada te Komisije. Povelja je dodjeljena 44 radnoj organizaciji (od čega 13 u SR Hrvatskoj i 1 u Italiji — Institute di sperimentazione per la pioppicolture, Casale Monferrato) i 179 pojedinačnih (od čega 64 u SR Hrvatskoj, a 1 u Kanadu — Dr. L. Žufi). Konačno je dan prikaz JN komisije za topolu u periodu 1971-1975. godina i »Pregled održanih sjednica JN komisije za topolu od 1973. godine«. Dvobroj 111-112. sadrži samo prikaz XVIII zasjedanja radne grupe za bolesti topola Međunarodne komisije za topolu«, koji je održan od 29. IX do 3. X 1975. u Jugoslaviji. Oskar Piškorić čiji Komisije za drvo Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih naroda u Žene vi. Za iskorišćivanje šuma vrijedno se upoznati s prilozima: — Orešković — Perišić: Primjena mehanizacije kod utovara drva u plovne objekte, (br. 11/12), i — Kovačević S.: Zaštita trupaca i piljene građe protiv truleži i insekata (br. 5/6). Inženjeri M. OREŠKOVIĆ i M. PERIŠIĆ, na radu u Kombinatu »Belišće« prikazali su rezultate svojih istraživanja u ekonomičnosti utovara drva pomoću ploveće dizalice s pogonskom Isnagom od 150 KS. Dok je dnevni učinak (za 8-satni radni dan) ručnim utovarom po radniku 10 m3, učinak utovara dizalicom iznosi 60 m8; za utovar prostornog drva ta je razlika i veća, jer dnevni učinak ručnim utovarom iznosi 12,5 pr. met, a dizalicom 150 pr. met. Kao jednu od prednosti utovara dizalicom autori navode i mogućnost »uvođenja |kontinuiranih sječa preko čitave godine, praktički nezađržavanje sirovine na stovarištima isporučioca i prerađivača drva, stvaranje uvjeta za relativno malo angažiranje obrtnih sredstava i kod isporučioca i prerađivača drvne sirovine«. Dr S. KOVAĆEVIĆ nakon općeg osvrta na primjenu zaštitnih sredstava za trupce i piljenu građu protiv truleži i insekata, posebno je obradio primjenu sredsta |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Sajamska hala u Klagenfurtu izgrađena od prednapregniutog drva va Basilleum PO. Ovo se sredstvo može primijeniti i protiv pojava modrenja kod četinjača, iako je za crnoborovinu Kadovoljava i dovoljno provjetravanje posječenog drva1. F. HALUSEK, u br. 3-4 pod naslovom »Poslovni sistem šumarstva, industrije za preradu drva i promet a Osijek«, informirao o osnivanju istoimene radne organizacije za Slavoniju i Baranju (samoupravnim sporazumom o udruživanju rada i sredstava na načelima Ustava SFRJ i SRH. Osnivačka skupština Poslovnog sistema šumarstva, industrije za preradu drva i prometa u Osijeku održana je 22. III 1976. godine u Osijeku i sistemu su pristupile 24 radne organizacije s područja Slavonije i Baranje sa 103 OOUR-a i 17800 zaposlenih. Ova organizacija nije »zatvorena « tj. njezini članovi mogu biti i istovrsne organizacije udruženog rada nezavisno od njihovog sjedišta. Kao najznačajnije ciljeve ove organizacije navodimo »zajedničko programiranje razvoja (sred1 Vidi i »Narodni šumar«, 1951. god., br. 7-8. — O. Piškorić: o crnom boru i crnoborovini. njoročno i dugoročno) na bazi usklađivanje sirovinske baze šumarstva, industrije za preradu drva i prometa« te »zajedničko ulaganje na bazi usklađenih programa razvoja«. Samoupravnim sporazumom obuhvaćen je i »razvoj lovne privrede i lovnog turizma«. Informacija sadrži i »ekonomske potencijale članica Sistema« na bazi 1975 god. tj. ukupan fond drvne mase, neto raspoloživu masu za sječu, po načinu iskorišćivanja (piljena građa, furnir, građevna stolarija, iverice, papir itd.) te financijske pokazatelje. A. ILIĆ informira o »nezadovoljavajućim rezultatima poslovanja u 1975. godini « (u br. 3/4), o »usklađivanju razvoja do 1980. godine u reprodukcionom kompleksu šumarstva i industrije za preradu drva SRH« (u br. 34) te o »razvoju šumarstva i prerade drva do 1985. godine « (u br. 5/6), aD. Oreščanino »tržištu drvnih proizvoda početkom II kvartala 1976. godine« (u br. 5/6). F. ŠTAJDUHAR (nastavlja s prikazom stranih vrsta drveća, prvenstvo tropskih područja, uz podatke o dendrološkim osobinama pojedinih vrsta. Isti autor na |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 130 <-- 130 --> PDF |
stavlja (u 1975. god.) započetu »nomenklaturu raznih pojmova, alata, strojeva i uređaja u drvnoj industriji« abecednim redom prema hrvatskom nazivu te nazive na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Do kraja 1976. godine nomenklatura zahvatila je slovo »p« i u svemu 258 naziva. Na pitanje, gdje su granice primjene drva u građevinarstvu jedan odgovor dao je KlagenfurtsVi sajam. Krovna konstrukcija novoizgrađene sajamske hale dimenzije 120x60 m, koja počiva na 3 potpornja, izgrađena je od prednapregnutog drva tj. od greda ljepljenog drva s ugrađenim čeličnim užetima. Uz to je ova hala i prenosiva, što je bio jedan od uslova uprave Sajma za slučaj da se mora seliti na drugo mjesto. I s pravom je rekao dr O. Weihs, austrijski savezni ministar za poljodjelstvo i šumarstvo, da »tehnički jedinstvenom gradnjom nove sajamske dvorane pokazale su se, u eri gradnje prednapregnutim i armiranim betonom, za drvo kao građevinski materijal takve mogućnosti koje se pred nekoliko godina nisu mottle zamisliti« (u izvještaju u br. 9/10. D. T USUNA o Klagcnfurtskom saimu i 14. evropskom radnom savjetovanju novinara drvne struke). Zagrebački kemijski kombinat »CHROMOS — KATRAN — KUTRILIN« redovno, na dvije do tri stranice obavještava o svojim proizvodima koji se upotrebljavaju u obradi ili zaštiti drva odnosno drvnih izrađevina. Tako npr. o Hidrolux-u, vlastitoj lak-boji koja se razređuje vodom (u br. 3/4), o Xyladecoru TOP — novom sredstvu za zaštitu vanjskih drvenih površina (u br. 5/6) odnosno i o sredstvima, koja se mogu primjeniti i izvan proizvodnje. Kemijska industrija KARBON prikazala je svoje sisteme za ličenje građevne stolarije s detaljnom analizom potrebnog vremena i materijala đakova, lazura). Na materijale koji se bave preradom ili obradom drva (o pokućstvu i umjet noj stolariji npr. 22 je napisa) ne osvrćemo se, jer su od stručnog interesa te završavamo konstatacijom, da je »Drvna industrija« u cijelosti ne samo na stručnoj visini nego i reprezentativan časopis. Institut za drvo u Zagrebu 1975. godine, u zajednici sa Šumarskim institutom Jastrebarsko (jedinica Zagreb) i Zavodom za istraživanja u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta u Zagrebu te brojnim stručnjacima šumarske i drvarske onerative, izradio je »Studiju korišćenja otpadaka iz šumske i drvnoindustrijske proizvodnje u SR Hrvatskoj«. Studiju su financirali Republički savjet za naučni rad SRH i Privredna komora SRH. Ing. F. iŠTAJDUHAR je u 3/4. broju iznio rezultate ovih istraživanja sa zaključkom »da će razvoj društva i njegovih materijalnih potreba siliti na što intenzivnije korišć enj e kako industrijskih, tako i šumskih drvnih otpadaka, jer se biološki proizvedena drvna masa neće moći povećavati već samo iscrpniie i potpunije koristiti«. Količina otpadaka u 1985. godini iznosit će: šumskih 1,271000 m3 (od čega 283000 m3 od izrade, 299000 m3 sitne granjevine te dio mase kore i panjevine) a industrijskih (pilana, polufinalne i finalne proizvodnje) 1373000 m3. Otpaci mogu se koristiti kao industrijsko pogonsko gorivo, u proizvodnji iverica te u kemijskoj preradi — proizvodnji sulfatne celuloze. Za sada se koristio samo dio industrijskih otpadaka, a za nroizvodnju celuloze jedino Kombinat BELIŠĆE i to oko 50000 t pilanskih otpadaka, kako vlastitih tako i iz Virovitice, Pakraca, SI. Broda i Đurđenovca. Ako ne imenovanu Studiju, a onda bar Štajduharov prikaz trebao bi pročitati svaki radnik u šumarstvu. 2 Oskar Piškorić ! Drvna masa koja ostaje u šumi samo je otpad u relativnom smislu. U relativnom, jer ona — šumski otpad — humificiran ulazi u novu proizvodnju drvne mase. |