DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 128 <-- 128 --> PDF |
nika uz smanjenje cijene koštanja bušenja jama za 344´%«. G. FRISON: Istraživanja gnojidbe topolovih rasadnika (za Populus x euroamericana Dođe — Guinieir, clon 1-24 u Italiji). Ti su pokusi pokazali da »premda gnojidba daje signifikanto pozitivne efekte na bio-masu i na neke njene karakteristike, na normalnim tlima ona ne daje praktično važne rezultate kao što je utjecaj na količinu dobivenih jednogodišnjih prutova ...«, a ... »nije utjecala ni na sposobnost zakorjenjavanja prutova i sadnica«. B. MARINKOVIĆ: Studijsko putovanje u Italiju (1975. god.) * * * Odluka o dodjeli povelja za rad na unapređenju topolarstvo Jug. nac. komi- DRVNA INDUSTRIJA GOD. XXVII, Zagreb, 1976. Izdavači i suradnici u izdavanju časopisa (6 dvobroja godišnje) su »DRVNA INDUSTRIJA « Institut za drvo, Šumarski fakultet, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom te »EXPORDRVO«, svi iz Zagreba. »Drvna industrija« deklarira se kao »časopis za pitanje eksploatacije šuma, mehaničke i kemijske prerade drva te trgovine drvom i finalnim drvnim proizvodima «, ali je materijala iz eksploatacije vrlo malo (u 1976. godini svega dva). Međutim to ne znači da ni šumari u šumskoj proizvodnji, pa i inspekcije, ne nalaze zanimljivih ili potrebnih informacija, posebno sada kada se šumarsko-drvarska djelatnost povezuje u vidu Zajednice ili, što više, i u »poslovne sisteme šumarstva, industrije za preradu drva i prometa« tj. od proizvodnje do prodaje (upotrebe) krajnjeg proizvoda sirovine — drva. U »D. I.« naći će se i podataka o suvremenom iskorišćivanju drva kao sirovine poput onih u uvodnom članku Dr. M. BREŽNJAKA (u br. 3-4/1975) »Otpadak — ostatak — nusproizvod ...« koje ... »upravo antologijski prikazuju historiju pilanskih otpadaka: waste — prošlost; residue — sadašnjost; by product — budućnost«, a koje su izrečene na Simpoziju o modernizaciji pilanarstva održanom 1974. godine u Ženevi u organizasije za topolu, a povodom jubilarne 20- godišnjice osnivanja i rada te Komisije. Povelja je dodjeljena 44 radnoj organizaciji (od čega 13 u SR Hrvatskoj i 1 u Italiji — Institute di sperimentazione per la pioppicolture, Casale Monferrato) i 179 pojedinačnih (od čega 64 u SR Hrvatskoj, a 1 u Kanadu — Dr. L. Žufi). Konačno je dan prikaz JN komisije za topolu u periodu 1971-1975. godina i »Pregled održanih sjednica JN komisije za topolu od 1973. godine«. Dvobroj 111-112. sadrži samo prikaz XVIII zasjedanja radne grupe za bolesti topola Međunarodne komisije za topolu«, koji je održan od 29. IX do 3. X 1975. u Jugoslaviji. Oskar Piškorić čiji Komisije za drvo Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih naroda u Žene vi. Za iskorišćivanje šuma vrijedno se upoznati s prilozima: — Orešković — Perišić: Primjena mehanizacije kod utovara drva u plovne objekte, (br. 11/12), i — Kovačević S.: Zaštita trupaca i piljene građe protiv truleži i insekata (br. 5/6). Inženjeri M. OREŠKOVIĆ i M. PERIŠIĆ, na radu u Kombinatu »Belišće« prikazali su rezultate svojih istraživanja u ekonomičnosti utovara drva pomoću ploveće dizalice s pogonskom Isnagom od 150 KS. Dok je dnevni učinak (za 8-satni radni dan) ručnim utovarom po radniku 10 m3, učinak utovara dizalicom iznosi 60 m8; za utovar prostornog drva ta je razlika i veća, jer dnevni učinak ručnim utovarom iznosi 12,5 pr. met, a dizalicom 150 pr. met. Kao jednu od prednosti utovara dizalicom autori navode i mogućnost »uvođenja |kontinuiranih sječa preko čitave godine, praktički nezađržavanje sirovine na stovarištima isporučioca i prerađivača drva, stvaranje uvjeta za relativno malo angažiranje obrtnih sredstava i kod isporučioca i prerađivača drvne sirovine«. Dr S. KOVAĆEVIĆ nakon općeg osvrta na primjenu zaštitnih sredstava za trupce i piljenu građu protiv truleži i insekata, posebno je obradio primjenu sredsta |