DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 128     <-- 128 -->        PDF

nika uz smanjenje cijene koštanja bušenja
jama za 344´%«.


G. FRISON: Istraživanja gnojidbe topolovih
rasadnika (za Populus x euroamericana
Dođe — Guinieir, clon 1-24 u Italiji).
Ti su pokusi pokazali da »premda
gnojidba daje signifikanto pozitivne efekte
na bio-masu i na neke njene karakteristike,
na normalnim tlima ona ne
daje praktično važne rezultate kao što je
utjecaj na količinu dobivenih jednogodišnjih
prutova ...«, a ... »nije utjecala
ni na sposobnost zakorjenjavanja prutova
i sadnica«.
B. MARINKOVIĆ: Studijsko putovanje u
Italiju (1975. god.)
* * * Odluka o dodjeli povelja za rad na
unapređenju topolarstvo Jug. nac. komi-


DRVNA INDUSTRIJA GOD. XXVII,
Zagreb, 1976.


Izdavači i suradnici u izdavanju časopisa
(6 dvobroja godišnje) su »DRVNA INDUSTRIJA
« Institut za drvo, Šumarski
fakultet, Zajednica šumarstva, prerade
drva i prometa drvnim proizvodima i papirom
te »EXPORDRVO«, svi iz Zagreba.
»Drvna industrija« deklarira se kao
»časopis za pitanje eksploatacije šuma,
mehaničke i kemijske prerade drva te
trgovine drvom i finalnim drvnim proizvodima
«, ali je materijala iz eksploatacije
vrlo malo (u 1976. godini svega dva).
Međutim to ne znači da ni šumari u šumskoj
proizvodnji, pa i inspekcije, ne nalaze
zanimljivih ili potrebnih informacija,
posebno sada kada se šumarsko-drvarska
djelatnost povezuje u vidu Zajednice
ili, što više, i u »poslovne sisteme šumarstva,
industrije za preradu drva i
prometa« tj. od proizvodnje do prodaje
(upotrebe) krajnjeg proizvoda sirovine —
drva. U »D. I.« naći će se i podataka o
suvremenom iskorišćivanju drva kao sirovine
poput onih u uvodnom članku Dr.


M. BREŽNJAKA (u br. 3-4/1975) »Otpadak
— ostatak — nusproizvod ...« koje
... »upravo antologijski prikazuju historiju
pilanskih otpadaka: waste — prošlost;
residue — sadašnjost; by product
— budućnost«, a koje su izrečene na Simpoziju
o modernizaciji pilanarstva održanom
1974. godine u Ženevi u organizasije
za topolu, a povodom jubilarne 20-
godišnjice osnivanja i rada te Komisije.
Povelja je dodjeljena 44 radnoj organizaciji
(od čega 13 u SR Hrvatskoj i 1 u Italiji
— Institute di sperimentazione per
la pioppicolture, Casale Monferrato) i 179
pojedinačnih (od čega 64 u SR Hrvatskoj,
a 1 u Kanadu — Dr. L. Žufi).


Konačno je dan prikaz JN komisije za topolu
u periodu 1971-1975. godina i »Pregled
održanih sjednica JN komisije za topolu
od 1973. godine«.


Dvobroj 111-112. sadrži samo prikaz
XVIII zasjedanja radne grupe
za bolesti topola Međunarodne
komisije za topolu«, koji je održan od 29.
IX do 3. X 1975. u Jugoslaviji.


Oskar Piškorić


čiji Komisije za drvo Evropske ekonomske
komisije Ujedinjenih naroda u Žene


vi.
Za iskorišćivanje šuma vrijedno se upoznati
s prilozima:


— Orešković — Perišić: Primjena mehanizacije
kod utovara drva u plovne objekte,
(br. 11/12), i
— Kovačević S.: Zaštita trupaca i piljene
građe protiv truleži i insekata (br.
5/6).
Inženjeri M. OREŠKOVIĆ i M. PERIŠIĆ,
na radu u Kombinatu »Belišće« prikazali
su rezultate svojih istraživanja u
ekonomičnosti utovara drva pomoću ploveće
dizalice s pogonskom Isnagom od
150 KS. Dok je dnevni učinak (za 8-satni
radni dan) ručnim utovarom po radniku
10 m3, učinak utovara dizalicom iznosi
60 m8; za utovar prostornog drva ta je
razlika i veća, jer dnevni učinak ručnim
utovarom iznosi 12,5 pr. met, a dizalicom
150 pr. met. Kao jednu od prednosti
utovara dizalicom autori navode i mogućnost
»uvođenja |kontinuiranih sječa
preko čitave godine, praktički nezađržavanje
sirovine na stovarištima isporučioca
i prerađivača drva, stvaranje uvjeta
za relativno malo angažiranje obrtnih
sredstava i kod isporučioca i prerađivača
drvne sirovine«.


Dr S. KOVAĆEVIĆ nakon općeg osvrta
na primjenu zaštitnih sredstava za trupce
i piljenu građu protiv truleži i insekata,
posebno je obradio primjenu sredsta