DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 125 <-- 125 --> PDF |
se na staništu šume .hrasta kitnjaka i crnog jasena Gajić, a sastoji se od 51 stabla. Stabla P. c. u ovoj kulturi su vrlo varijabilna, pa se npr., dimenzije stabla u 43. godini kreću od 3 do 11,5 met. visine a pp od 8 do 20 cm te su u cijelosti »znatno manja od stabala munike i crnog bora, odgajenih na istom staništu«. Iz tih činjenica proizlazi preporuka autora, da P. contorta ne treba masovno uzgajati na takvim staništima već samo »osnivati oglede skromnijih razmera i prvenstveno na planinskim staništima koja ovoj vrsti više odgovaraju«. RADOVANOVIĆ, Ž. i ĆURIĆ, R.: Analiza razvitka bijelog bora u šumskoj kulturi »Jelino brdo« kod Pala (br. 1.). Kultura bijelog bora na Jelinom brdu podignuta je u periodu 1956-1958. godine na površini 21,6 ha kao jedna od kultura ove vrste u periodu, kada se uz crni bor za pošumljavanje forsirao i bijeli bor. U starosti od 20 godina, kako su pokazala snimanja na pokusnoj plohi, od cea 5000 posađenih dvogodišnjih neškolovanih sadnica bilo je 2159 stabala s temeljnicom po ha 31,66 m2 i drvnom masom od 134,748 m3 odnosno prosječnim dobnim prirastom 6,7 m3. S takvim prirastom ova sastojina ´premašuje I bonitet za ovu vrst po prirasno- prihodnim tablicama WIEDEMANN-a osim visine koja odgovara I bonitetu. Iz rada (u br. 3), »Fiziološke karakteristike šišarica crnog bora (Pinus nigra Arn.) u vezi s bojom njihovih ljuspi« LJ. MARKOVIČA saznajemo, da kakvoća sjemena crnog bora ne ovisi o boji češera (češeri su bili svjetlosmeđe, crnozelene i crne (boje). Jedino se svjetlosmeđe šišarice teže otvaraju od onih druge boje, pa u njima »ostaje visok procenat neistrušenog semena čak i na ´graničnim vrednostima temperature«. Kako su svjetlosmeđi češeri imali u svježem stanju manje vlage nego oni ostalih dviju grupa znači, da su prerano brani, a brani su 19. i 20. XI (1974. god.). Ovo tvrdim na osnovu rezultata vlastitih ispitivanja provedenih 1948. i 1949. godine s češerima crnog bora iz šume Surdup (Kninska Dinara) i šume Borovača (ogranak Svilaje kod Muca). Ta su ispitivanja pokazala, da su se češeri brani krajem prosinca mjeseca u procesu trušenja sjemena umjetnim zagrijavanjem (ne na suncu) brže i potpunije otvorili nego oni ubrani u studenome. I ne isamo to. Češeri ubrani u XII mj. u proljeće slijedeće godine otvarali se i na sobnoj tem peraturi, dok su oni ubrani u XI mj. ostati trajno zatvoreni. Površina sastojina četinjača u AP Vojvodini iznosi 4653 ha odnosno samo 3°/o cjelokupnog šumskog (fonda te Autonomne pokrajine. Daleko pretežni dio, 92°/o, četinjača nalaze se na Deliblatskim i Subotičkim pijescima a od ostalih 8% 7,5,!)/o otpada na sastojine u Fruškoj i Vršačkoj gori a 0,5"Vo u ostalom području vojvođanske ravnice. D. BLAGOJEVIĆ, u br. 2, saopćava »podatke o četinjarskoj kulturi u šumi »»B a g r em a r a«« na ravnici Vojvodine« (nedaleko Bačke Palanke). U tom šumskom kompleksu u proljeće 1965. godine posađeno je 1033 sadnica Pinus strobusa L., Picea excelsa Link., Pseudotsuga Douglasii Carr., Cedrus atlantica Sequoia gigantea Desc. Picea pungens Englm. a u proljeće 1966. god. i Betula sp. L. redoslijed vrsta i nomeklatura D. B.). Visina četinjača u doba sadnje iznosila je od 57 do 93,5 cm, a breza 336 cm. Visina stabala četinjača 1975. godine iznosila je između 3,2 m (P. nungens) i 8,8 m (duglazija) a breze 11,2 m. Cedar je postigao visinu od 8 m, a borovac 8,1 m. »Iskustva Gorana Raške na pošumljavanju serpentinskih goleti upotrebom sadnica sa pokrivenim žilnim sistemo m«, koja u br. 2, saopćava R. ĆURČIC pokazuju, tokom petogodišnjeg rada, da se i tako nepovoljna staništa kao što su serpentinske goleti mogu uspješno pošumliavati sa sadnicama u busu. Priprema tla sastojala se u kopanju jaraka dužine oko 3 m dužine i dubine najmanje 50 cm, a uspjeh primanja je 100 — postotni i to »uz jednostavniji postupak pri sadnji«. Za pošumljavanje se koristi crni bor s 3150 kom. po ha. »Najbolji način proizvodnje sadnica je u čašicama od 200 grama zapremine duboke oko 12 cm (kakve se upotrebljavaju za jogurt) ... u kojima ima dovoljno mjesta za razvoj korjena u dvije pa i tri vegetacione periode« iskustvo je autora. Čašice su ili razrezane na dvije strane i učvršćene gumom ili na dnu probušene (p 2 cm2) pa se mogu upotrijebiti više puta. Proizvodnja sadnica u plastičnim kesicama (sadržaja oko 1 kg), nije se pokazala rentabilnom. Iz prikaza SV. VLADISAVLJEVIĆA »Proizvodnja sadnog materijala za šumsku proizvodnju u 1974. i 1975. godini « ((br. 6) saopćujemo podatke za 1975. godinu. Te je godine u »Registru proizvođača sadnog ma |