DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 124 <-- 124 --> PDF |
re, nego je i dobar priručnik za druga lica koja na bilo koji način dolaze u dodir sa šumom«. 2. U drugom svesku, pored Saopćenja, nalaze se ovi radovi: KAMILOVSKI, S.: Prilog za klasifikaciju šumskih požara; MIRČEVSKI, S.: Utjecaj jačine otvaranja sastojine te ekspozicije na prirodno pomlađivanje jele (Abies alba, Mill.); STEFČEVSKI, J. et al.: Nekoja fizičkokemijska i mikrobiološka svojstva uvezenog treseta za uzgoj sadnica u paperpot- u. IVANOV, B.: Borov savijač (Rhyacionia buoliana Schiff) u Makedoniji. S. Mirčevski izvršio je, kao jzadatak Šumarskog instituta u Skopju i Fonda za financiranje znanstvenog rada SR Makedonije, istraživanja u utjecaju veličine otvorene plohe u sastojinama jele na prirodno pomlađivanje te vrste. Otvorena površina kretala se između 400 i 1600 m- odnosno jedna do dvije i pol visine okolnih stabala. Pokus jje pokazao, da su »najpovoljniji uslovi za obnov u u malim grupama, koje na južnoj izloženosti nisu veće od 400 m2, a na sjevernoj od 800 m2. Na površinama većim od 1200 m2 na sjevernoj izloženosti nastaje zatravnjivanje (s Agrostis vulgaris i dr. vrstama), a na južnoj se javlja paprat (Pteridium aquilinum)) i borovica (Juniperus communis). Međutim autor nije naveo ni lokalitete ni stanišne prilike pokusnih ploha! B. Ivano v iznio je rezultate šestogodišnjih (1970-75) istraživanja razvoja borovog savijača na osam lokaliteta borovih šuma u Makedoniji i u laboratoriju. Dok se u literaturi za broj jaja jedne leptiriće navodi 80-82 komada, Ivanov je ustanovio da prosjek iznosi 92 jaja, u rasponu od 50 do 220 u prirodi, a u laboratorijskim uslovima jedna ženka dala je 276 jajašca. Ženka polaže jajašca na iglice u nizu 2-14 komada a ispiljene gusjenice do prvog presvlačenja se hrane nježnim tkivom pri dnu iglice, koje kasnije pocrvene i osuše. Tek nakon prvog presvlačenja prelaze u pupove. Autor je borovog savijača nalazio na bijelom i crnom boru i to redovno u starosti od 6 -14 godina, ali i na mlađim od 6 i starijim od 14 godina. Sto više, u rasadniku Šum. gospodarstva »Bor« u Kavadarcima savijač je napao i dvogodišnje sadnice. Iz »saopćenja« bilježimo neke »Konstatacije i preporuke« sa Savjetovanja 1 Vidi i Š. 1., br. 1-2/77., str. 75. »Gospodarenja sa šumama crnog i bijelog bora u SR Makedoniji «, koje je, u organizaciji Šumarske komore Makedonije i Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva SR Makedonije, održano rujna 1966. godine u Kavadarcima. Na tom savjetovanju konstatirano je, da sadnja površina od 30000 ha šuma crnog i bijelog bora (s masom od preko 3800000 m3 i prosjekom od 126 m3/ha ne odgovara potencijalnim mogućnostima uzgajanja ovih dviju vrsta, a posebno crnog u Makedoniji, tj. postoje stvarne mogućnosti da se površine šuma ovih vrsta povećaju. Nadalje, između ostalog, konstatirano je, da »tamo gdje je paša bila na vrijeme isključena, problem prirodnog pomlađivanja nije bio akutan«. Kao najbolji način gospodarenja sa sastojinama crnog i bijelog bora preporuča se grupimični s podmladnim periodom od 40 i više godina uz optimalno otvaranje stare sastojine s krugovima promjera 2/3 visine starih stabala. No na strmim terenima i u subapinskom pojasu treba primijeniti stablično gospodarenje. Površine na kojima se ne javlja prirodni podmladak treba umjetno pošumiti. ŠUMARSTVO — Časopis za šumarstvo, preradu drveta, pejzažnu arhitekturu i vodoprivredu erozionih područja, god. XIX, Beograd 1976. »ŠUMARSTVO« je organ Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta SR Srbije i godišnje izlazi u 6 brojeva, a sadržaj ovog, XIX, godišta dijelom prikazujemo iznošenjem osnovnih podataka pojedinih priloga a dijelom nabrajanjem samo naslova priloga. 1. TUCOVIĆ, A. STILINOVIĆ, S.: P i- nus contorta Dougl. nova gajena sjeveroamerička vrsta bora u SR Srbiji (br. 1). Prirodni areal ovog bora nalazi se u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike između 31° i 64° sjev. geogr. širine a zapadno od 105° (na jugu) odnosno 115° (u srednjem dijelu) istočne dužine od Gr. a u rasponu nadmorskih visina između 500 i 3500 met. Autori su mišljenja, da se P. contorta u Europi počeo saditi tek unazad pedesetak godina, a u Srbiji »od autora uočena je samo jedna grupacija« ove vrste i to na Oplencu kraj Topole (naše je mišljenje ne samo u Srbiji nego i u Jugoslaviji uopće). Ova kultura na Oplencu nalazi 536 |