DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 123 <-- 123 --> PDF |
nigra i P. pinea, koji se nalaze u istim sastojinama. Autor konstatira, da ova o- sa »pored borovog litijaša (Cnetocampa pityocampa Schiff.) predstavlja opasnu štetočinu borova, koja mjestimično pričinjava značajnije štete«. Vrijedno je zabilježiti i činjenicu da »u gustom zasadu, gdje su borovi praktično toliko gusto posađeni da su im grane izmješane« samo »pojedini borovi ... bili toliko napadnuti da je na njima bila izazvana potpuna golobrst, dok je na drugim stablima odmah uz njih napad bio samo djelimičan, ili ga, čak, nije ni bilo. ... To su pretežno bili manji bujni borovi. ... a pagusjenice su se uglavnom hranile na matičnim stablima gdje su se i ispilile«. Od ostalih članaka navodimo još rad R. ERBENA i M. ŽARIĆA, s Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Rotatorija u potocima Zagrebačke gore (Medvednice) u odnosu na organsko opterećenje, jer u neku ruku predstavlja dopunu u Šum. listu (br. 4-6/ 1975) objavljenog izvještaja MEŠTROVIĆ — MUNJKO o »preliminarnim ispitivanjima utjecaja suhog otpalog lišća na kvalitetu površinskih voda kod slabog protoka«, to više što su Erben — Žarić obradili potoke Črnomerec, Medveščak iŠtefanovec, koji nisu obuhvaćeni u radu Meštrović-Munjko. ŠUMARSKI PREGLED, god. XXIV, Skopje 1976. Dvadesetičetvrto godište »Šumarskog pregleda« — organa ´Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva SR Makedonije izašao je u dva sveska. 1. Prvi svezak sadrži: POPNIKOLA, N.: Dosadašnja iskustva na selekciji i heterogenerativnom razmnožavanju najvažniji šumskih vrsta za SR Makedoniju; VIDAKOVIĆ, M. ,et al.: Model projekta oplemenjivanja crnog bora; MICEVSKI, Lj.: Dedroflora na sjevernim padinama Karadžice; IVANOV, BI.: Laboratorijska istraživanja o Compoplex submarginatus Bridgom., parazitu na Rhyacionia buoliana Schiff.; DIMOVSKI, I.: Uslovi tala u skopskim staklenicima i pojava fuzarioze na karanfilu; Saopćenja i Domaća literatura. Iz prikaza N. Popnikole saznajemo, da je u SR Makedoniji rad na selekciji (sjemenskih baza i plus stabala) započeto 1959. godine, ali je veći zamah dobio iza 1964. godine tj. nakon osnivanja Sekcije za genetiku u okviru Zajednice za šumarska istraživanja u Jugoslaviji. U »masovnoj« selekciji izdvojeno je 46 objekata bruto površine cea 500 ha, od čega za jelu 12, moliku 2, crni bor 16, bijeli bor 7, bukvu 6, hrast 1, brezu 1 i bagrem 1, a u »individualnoj« selekciji 177 plus stabala četinjača i 226 ,plus stabala listača. Osim spomenutih vrsta za plus stabla od četinjače izdvojena su i stabla smreke (21), a od listača osim raznih hrastova i gorskog javora (16), bijele johe (2), orijentalne platane (2), velelisne lipe (8), pitomog kestena (7) i 46 stabala raznih vrsta topola. Dani su i podaci o heterogenom razmnožavanju cjepljenjem te o osnivanju sjemenskih plantaža. Na sastanku Sekcije za šumarsku genetiku Zajednice istraživalačkih organizacija u šumarstvu i drvnoj industriji Jugoslavije u Foči listopada 1974. godine M. Vidaković, A. Tucović i N. P o p n i k o 1 a zaduženi su da izrade »jedan model prijedloga projekta oplemenjivanja jedne vrste«. Za mode l autori su izabrali »našu autohtonu i važnu vrstu Pinus nigra Arn.«. koja je »jako varijabilna«. Autori predlažu rad s 93 plus stabla s područja cijele Jugoslavije osim s područja »našeg mediterana i toplijeg submediterana « odnosno »... u pokus bi trebalo uključiti i dalmatinski crni bor ... u koliko se želi intenzivirati proizvodnja ...« na tom području. Smatramo, da bi i crni bor s područja primorskog Kraškog područja i otoka trebalo ukliučiti u ova istraživanja, jer ako se danas momentalno ne predviđa »intenziviranje proizvodnje « na tom području ne znači, da to neće uslijediti sutra. . . Blago je Ivano v saopćava o mogućnosti laboratorijskog uzgoja endoparazita borovog savijača ose Compoplex submarginatus te o dužini života imaga ose uz hranu s 108/o rastvorom imelbrosina od 1-14 dana (u prosjeku 6,25) mužjaka, a 2-16 dana (u prosjeku 9,17) ženke. U »Domaćoj literaturi« M. Kamilov sk i pozitivno je ocijenio knjigu O. ŽUNKA: Protupažarna zaštita šuma1, koja ne samo da zadovoljava potrebe stručnjaka koji se zanimaju za šumske poža 535 |