DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 122 <-- 122 --> PDF |
rištenje za proizvodnju stočne krme, za povrtnjake i za šumske sastojine (za ove oko 2000 ha). No na lokalitetu »Bukva« već je od 1959. do 1962. godine podignutu nešto preko 6 ha kultura bijelog i crnog bora te oko 2,5 bagremika. Kulture su podignute na »zemljištu vrlo malih proizvodnih mogućnosti, a zbog malog kapaciteta za vodu ... ljeti trpe od suše, a u proljeće, jesen i zimu izloženo je vlaženju «. Uz takve uslove gornja visina b. bora iznosi 8,55 m a crnog 5,8, srednjih promjera 10,6 cm (b. /bor) odnosno 9,27 cm (c. bor) uz tekući volumni prirast b. bora 9,24 m3/ha a crnog 4,2 m3/ha. Prema tome t»do 18. godine starosti bijeli bor domaće provenijencije pokazao je znatno veću proizvodnu sposobnost u odnosu na crni bor«, konstatira autor A. DIZDAREVIĆ (u br. 10-12. A kako je uspio bagrem? Doista bi bilo šteta, da ing. REBAC nije saopćio rezultate testiranja trak tor a BNT — 75 šumski tip, proizvod Tvornice »Bratstvo« iz Novog Travnika, a koji je izrađen »koordiniranom akcijom šumarske operative i tvornice »Bratstvo « u Novom Travniku«. To je traktor koji je »opremljen prednjom anglodozorskom daskom ALH-42. kojom se uspješno vrši prosjecanje terena ... izgradnja traktorskih vlaka ... meglanje trupaca ... čišćenje saobraćajnica od snijega, blata »...« te sa »šumskim vitkom INGLAND 5000´2 ... kojim se može vršiti prikupljanje oblovine s udaljenosti do 150 metara, a po potrebi i vuča oblovine do kamionskih putevi ...« tj. traktor koji u šumarstvu »možo biti korišten kroz čitavu godinu«. Informacija A. DIZDAREVIĆA o »određivanju uslova rada u sječi i izradi drvnih sort;menata« (u br. 4-6) dobro će doći svakom radniku na iskorišćivanju šuma. Isto vrijedi i za »Prilog iznalaženju metoda za procjenu uslova rada u iskorištavanju šuma« M. MILOŠEVIĆA. Iz priloga »stručnih saopćenja« upozoravamo na informaciju R. ĆURIĆA (u ^ 4-6) što sve bosanski Zakon o vodama sadrži o »zaštiti od erozije i bujica« te A. SELMANOVIĆA (u istom svesku) o kulturi crnog bora i smreka 80-godišnjeg Ibre Alagica kao primjer rada Tatara S a d i j e, referenta za šumarstvo u S. O. Kotor-Varoš, koji se posebno zalaže za »pošumljavanje golih površina i degradiranih šuma u građanskoj svojini«. 3. U nekrolozima komemorirani su: U br. 1-3: Prof. Dr Emil GEORGIJEVIĆ (umro 5. IX 1975), Ing. Ivan DORIĆ (umro 20. VI 1975), Ing. Vsevolod ALABOVSKI (umro 29. I 1976) i Ing. M. MARTIĆ (DIT šumarstva i industrije za preradu drva Sarajevo prigodom pete godišnjice njegove smrti); u br. 4-6: Ing. Aleksandar TRIFUNOVIĆ — Mika (umro u rujnu 1975) i Ing. Muharem KATANA (umro 9. VI 1976); u br. 7-9: Ing. Husein IMANOVIĆ (umro početkom 1976) i Ing. Vladimir ANĐIĆ (umro 21, IX 1976); u br. 10-12: Ing. Vjekoslav ŠIKIČ (umro 21. VII 1976). POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, god. XXII, 1. sv., Titograd 1976. Ovaj časopis izdaje Savez poljoprivrednih inžinjera i tehničara SR Crne Gore, ali je ujedno to i organ i Saveza šum. inž. i tehn. te Saveza veterinara i veterinarskih tehničara Crne Gore. U ovom svesku od ukupno 9 radova iz šumarstva je jedan — Mr VeHzara VELIMIROVIĆA: Riđa borova zolja — Neodiprion sertifer Geofer na borovima u okolini Titograda. Autor je obradio pojavu, biologiju i štete koja ova, riđa borova, osa listarica čini u borovim sastojinama u okolini Titograda. Autor je u toku dvije aodine, 1972. i 1973., utvrdio, da osa najčešće polaže 10 — 24 jajašca na jednu iglicu što je više nego to navodi ZIVOJINOVIĆ (Šumarska entomologija, Beograd, 1948), kod kojeg taj broj iznosi 5 — 15 komada. Larvice su se ispilile kraiem ožujka i tokom travnja mjeseca, što ie opet prije nego li ie to navedeno u Šumarskoj enciklopediji (II sv., str. 196), po kojoj se piljenje vrši tokom svibnja mjeseca. I još jedan novi podatak u odnosu na podatke u Š. E. a taj je, da su uglavnom bili napadnuti P. maritima i P. halepensis. Nažalost autor nije pobliže označio u kojoj su mjeri ove dvije vrste bile jače napadnute nego P. |