DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 12 <-- 12 --> PDF |
kvarnerskih otoka: južni Cres, Lošinj, Rab i zapadni Pag, te preko otočja zadarskog primorja zahvata širi pojas kopnene obale, Nina, Zadra, Šibenika i Splita do Omiša. Jednako kao i u Kvarnerskom zaljevu i pod padinama Velebita tu, pod padinama Biokova, na obali smjenjuje ju listopadna vegetacija, ali se bujno razvija na svim dalmatinskim otocima: Šolti, Braču, Visu, Hvaru, Korčuli, Lastovu i Mljetu, te na poluotoku Pelješcu. Od šireg okoliša ušća rijeke Neretve nastavlja se u nešto širem ili užem pojasu južnije sve do rijeke Bojane, čineći ponovno kraći prekid pod padinama planine Lovćena, a nastavlja se i u užem pojasu oko Skadarskog jezera. :> Fot. — Phot. 4. Ostaci bukovih sastojina na planini Čabulja u Hercegovini — Relics of Beech stands on Mt. Čabulja in Hercegovina. Foto: P. Fukarek Na otocima Braču i Hvaru te na poluotoku Pelješcu u najvišim visinama raširene su šume dalmatinskog crnog bora, koje, iako i s elementima zimzelenog podrasta, pripadaju više pojasu listopadnih termofilnih šuma. Pojasu jadranske klimazonalne šume crnike (Orno-Quercetum ilicis H-ić.) pripadaju i posebne razvojne formacije zimzelenim grmljem obraslih kamenjara tzv. garizi iz fitocenonloškog reda Cisto-Ericetalia H-ić, kao i kamenjarski pašnjaci reda Cymbopogo-Brachypodietalia H-ić, ali ne i šibljaci drače (Paliuretum adriaticum H-ić), koji, očigledno, pripadaju pojasu termofilne listopadne vegetacije. |