DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 118 <-- 118 --> PDF |
6&tiUcuno< hwa&kim bwwmeMi, 100 LET IZHAJANJA REVUE 100 LET TRADICIJE 100 LET V2GOJE vrijeme zanemareni poslovođe — lugari »oplemene s novim stručnim saznanjima« i tako osposobe za poslovođe prema zahtjevu vremena i napredku u organizaciji rada i u šumarstvu. Posebni ilustrativni prilog je tematski tj. u pojedinom broju objavljuju se fotografije na određenu temu kao »Erozija zemljišta ima za poslijedicu eroziju duha« (izreka L. Leonova, u br. 2), »Zraka, zraka ...« (o zagađivanju čovjekovog okoliša, u br. 3), »Domovina ti si kakor zdravlja« (u br. 5), itd. Rubrika »Zapis na bukvi« donosi kratke informacije, poput »Male šumarske kronike « Šumarskog lista. Iz područja uzgajanja šuma bilježimo priloge: Ing. M. JEVTIĆ: Smišljeno uzgajanje šuma kao faktor ekonomizacije gospodarenja organizacija udruženog rada u šumarstvu (br. 3); Dr M. PISKERNIK: Vegetacija bukovih šuma u Evropi (br. 5); Tehn. A. MUŠIĆ: Neka iskustva praktičara u uzgoju duglazije (br. 9) i Ing. F. JURHAR: Proizvodnja i korištenje šumskih sadnica u Sloveniji (br. 2) u kojem je dano stanje sadnica šumskog drveća u rasadnicima Slovenije na dan 31. VIII 1975. godine (ukupno nešto preko 84 milijuna komada) i korišćenje za pošuml javan je i popunjavanje u god 1971. — 75. (godišnje između 7,2 i 7,7 milijuna komada). Muši č je prikazao uspjeh uzgoja zelene duglazije u šumi Pečovnik kod Celja, u kojoj se ona uzgaja kao mješovita sastojina sa smrekom. Prvotno je to bila šuma Abieti-Fagetum i Luzulo Fagetum, a od 1870. god. nakon čiste sječe sadila se smreka, 1883. godine počela se unosi i duglazija. Na tom staništu duglazija, »koju je u našim krajevima likvidiralo ledeno doba«, vrlo dobro uspijeva te 90-godišnja stabla dosižu visinu 53 m, prsnog promjera 104 cm i neto drvne mase 12 m3, dok je isto tako stara smreka postigla visinu 33 met., pp 49 cm i neto drvnu masu 3m3. Međutim stabla duglazije slabo se čiste od grana, pa autor predlaže uzgoj druge etaže za koju dolazi u obzir borovac, crni bor, domaći kesten, crna i siva joha, gorski javor lipa i crveni hrast. U koliko isključimo dva priloga iz m ehanizacije: (M. KMECL. »Slovenska šumarska mehanizacija« i Ć. REMIC: Novosti iz šumske mehanizacije) iz i s k o r i- šćivanja šuma samo je jedan prilog prof. ing. Z. TURKA: Upotreba i upotrebivost smrekove i jelove kore (u br. 7-8). Autor je iscrpno prikazao mogućnosti korišćenja smrekove i jelove kore skinute s trupaca u pilanama briketiranjem za ogrjev, spaljivanjem (a pepeo koristiti kao gnojivo), kao pogonsko sredstvo u tvornicama (s crtežima raznih tipova kompleta za proizvodnju pare), za preradu u kompostni gnoj ili nastor te u proizvodnji ploča iverica. Kompostiranje kore usitnjene na 3-5 mm i uz dodatak raznih katalizatora (gnojnice cea 2 kg/m.3), mulja iz kanalizacionih objekata, tzv. economit bakterija i dr. za dozrijevanje komposta potrebno je svega 3-5 mjeseci. Iz područja »ekonomike, organizacije i zaštite na radu« navodimo: F. MERGEN (profesora šumarstva na Fakultetu za šumarstvo i ekologiju Sveučilišta Yale u New Haven-u, Connecticut USA): Šumarstvo je multiđisciplinarna struka (br. 4) i |