DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 117 <-- 117 --> PDF |
lovicom XVI stoljeća osniva se šumar ska operativa pod nazivom »kapetana šuma«. Uvođenje reda u eksploataciju šuma nastojalo se postići i osnivanjem »korporacija« neposrednih korisnika šuma.5 Naglašavamo, zbog današnjeg povampirenja kozarstva u Hrvatskoj, i jedan dokumenat o zabrani držanja koz a (Dis., str. 123). To je »Proglas« od 7. VIII 1760. godine Magistrata providura i nadprovidura za drvo i šume, koji je odobrio i Senat Mletačke ´republike, u kojem se naglašava štetnost »ispaše stoke u šumama, naročito paša koza koja uništava podmladak« pa se »zabranjuje svaki ugon stoke u šume, a koze se moraju eliminirati u roku od tri mjeseca nakon objave Proglasa« a »bilo kojem 5 Vidi »Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976 . . . , str. 321. odnosno D. Jedlowski: Dokumenti iz 1646. i 1681. godine o prvoj korporaciji korisnika drveta u Blatu na Korčuli (šum. list. br. 3-4/1965). PREGLED JUGOSLAVENSKIH ŠUMARSKIH ČASOPISA ZA 1976. GODINU Strokovna revija GOZDARSKI VESTNIK, letnik XXXIV, Ljubljana, 1976. U ovom godištu »Gozdarskog vestnika« na prvom mjestu navodimo čestitku »slovenskih šumara ... hrvatskim drugovima«, objavljenu u 6. br., za »100 godina izdavanja revije, 100 godina tradicije, 100 godina uzgajanja« i zahvaljujemo na ovom prilogu proslavi stote godine neprekidnog izlaženja Šum. lista i 130. godišnjice osnivanja društvene organizacije šumara Hrvatske — Hrvatsko- slavonskog društva! Gozdarski vestnik u 1976. godini ili u 34. godini svog života dobio je i novo ruho i nov način uređivanja. Novo ruho sastoji se u reprodukciji fotografije u crno- žutoj tehnici s različitim temama, koje ne samo privlače pažnju na G. v. nego su i vrijedna dokumentacija o prirodi, a neke od njih i s izrazitim estetskim akcentom (npr. smrekova šuma pod snijegom). Kao novost u sadržaju navodimo »aktualni komentar«, »Zapis na bukvi« te četiri stranice ilustrativnog materijala u boji ili crnobijelom tisku. Prvi »Aktualni komentar« nalazi se u drugom broju i osvrće se na ekonomsko stanje šumarstva u Sloveniji u predstavniku vlasti bilo je zabranjeno da može izdati dozvolu držanja koza«. Završavajući ovaj informativan prikaz o disertaciji dr Jedlowskoga izričemo nadu, da će autor nastaviti s objavljivanjem rezultata svojih istraživanja. Zar, npr., ne bi bilo ne samo zanimljivo nego i korisno objaviti što sadrže katastri šuma počam od onog iz 1536. godine pa nadalje? Ili, kakove su bile dužnosti kapetana šuma prema već navedenom Pravilniku, itd. To više, što prikazi iz povijesti našeg šumarstva pobuđuju pažnju i kod starijih i kod mlađih šumara, pa i studenata šumarstva6. e Pored već pod bilj. 5 navedenog priloga ing. Jedlowskog navodimo i njegov prilog »Dokumenti iz XVII i XIII stoljeća o izvozu hrastovine i zaštiti šuma na Krku«, objavljenog u šum. listu br. 4-6/ /1975. Disertacija se nalazi i u KNJIŽNICI SITŠD HRVATSKE u Zagrebu. O. Piškorić 1975. godini. U komentaru se konstatira, na osnovu materijala Poslovnog udruženja šumsko-gospodarskih organizacija, da je »reorganizacija šumarstva prema načelima udruženog rada u znatnoj mjeri doprinjela povećanju udruženog dohotka« ali da je »ekonomska moć šumarstva u 1975. godini u odnosu na prijašnje znatno pala« jer se »povećali troškovi organizacija ... kao i izmjenili propisi o amortizaciji i plaćanju zakonskih obaveza «. Osobni pak dohodak »po prvi put je u 1975. godini bio ispod republičkog prosjeka «. »Aktualni komentar« nalazi se još u br. 3. (Dr I WINKLER o samoupravnoj interesnoj zajednici za šumarstvo), br. 4. (Ing. S. KOŽELJ o o multilaterarnoj kompenzaciji iz 1976. god.) i u br. 7/8 (inž. M. KMECL, o »šumskim poslovođama kao zaboravljenom stručnom potencijalu). Iz komentara I. Winklera saznajemo da je SIZ za šumarstvo u 1975. godini imao na raspolaganju 17 milijuna din. za proširenu biološku reprodukciju, a 9 mil. za gradnju šumskih cesta. Dok je novca za proširenu biološku reprodukciju bilo dovoljno, zahtjevi za ceste bili su tri i pol puta veći. Takova situacija bit će i u buduće, pa će za gradnju puteva trebati »naći i druge izvore financiranja, posebno sredstva iz kredita«. M. Kmecl, inače odgovorni urednik Gozdarskog vestnika, konstatira da se u zadnje |