DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 112 <-- 112 --> PDF |
CESTAR, D.: Tipovi šuma 121—124. DRNDELlC, M. i PISKORIĆ, O.: Uređivanje šuma i šumski fond 125—138. HREN, V.: Šumsko-uzgojni radovi na njezi šuma, čišćenju i proredi 139—149. BARTOVCAK, D.: Obnova i podizanje šuma 151—182. KRAMAR, A.: Osnivanje plantaža topola i vrba 183—195. TOMEK, M.: Zaštita šuma — nekad i danas 196—211. MOTAL, Z.: Mjere koje bi trebalo poduzimati da se spriječi ma sovno propadanje brijesta 213—227. ŠAVOR, I.: Đurđevački pijesci 229—250. ANDRAŠlC, D.: Lovstvo Bilogorsko-podravske regije . . . 251—268. TOMICIĆ, B.: Iskorišćivanje šuma na bilogorsko-podravskom po dručju 269—319. FRCO, M.: Izgradnja šumskih komunikacija i ostalih objekata . 321—338. HRIBLJAN, B.: Primjena nove tehnologije u šumskoj proizvodnji 339—361. MOLNAR, L.: Životne i radne prilike šumskih radnika . . . 363—370. BURICIC, I.: Šumarska škola u Križevcima 371—382. PIŠKORIC, O.: Posebno zaštićeni objekti prirode 383—386. GAZDEK, Z. i MOLNAR, L.: Organizacione promjene u šumarstvu u novoj Jugoslavij 387—392. LACKOVlC, V.: Proslava 100. obljetnice organiziranog šumarstva Bilogorsko-podravske regije 1874—1974 393—428. MOLNAR, M. i HUDELIST, P.: Organogram organizacionih jedionica Združenog šumskog poduzeća Bjelovar i popis radnika osnovnih organizacija udruženog rada na dan 31. XII 1974. godine 429—484. Uz tekstovni dio u Zborniku nalazi se i blizu dvije stotine ilustracija od čega preko 170 fotografija, desetak grafikona i karata. Fotografije kazuju nam o prošlosti i sadašnjosti. Priložena je i fotografija karte podravskog kraja iz 1572. godine (Ortelius, Amsterdam), Jelačićev proglas o ukidanju kmetstva, crteža Bjelovara iz druge polovice XVIII stoljeća itd. od općih, a od šumarskih npr. prve kulture kanadske topole (osnovane 1928. godine u šumi Limbuš), ekipe šumskih radnika režije Šumarije Draganac, fotografije prvih pošumljavanja na Đurđevačkim pijescima i tako dalje sve do suvremene mehanizacije i prizora s proslave stogodišnjice u Bjelovaru. Time je bar dio fotomaterijala postao pristupačan javnosti a neki od njih i sačuvani za budućnost (oni, koji se nalaze kod pojedinaca). Cilj ovog prikaza Zbornika nije i dati kritičnu ocjenu, to više, što je autor ovog i suradnik Zbornika, ali treba naglasiti da on nema samo regionalni značaj. Ne samo po tome, što predstavlja dio građe za povijest cijele Hrvatske nego i po tome, što ta regija ni u prošlosti nije bila izolirana od cjeline zemlje, pa u nedostatku drugih radova o općim ekonomsko-socijalnim ili šumarskim prilikama i drugih dijelova Hrvatske daje uvid za cijelu zemlju. Takav je npr. prikaz gospodarskog i političkog stanja Bilogorsko-podravske regije u drugoj polovici XIX stoljeća D. Feietara, o zemljišnim zajednicama J. Tumbrija, o Đurđevačkoj i križevačkoj imovnoj općini V. Lackovića, o |