DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 112     <-- 112 -->        PDF

CESTAR, D.: Tipovi šuma 121—124.
DRNDELlC, M. i PISKORIĆ, O.: Uređivanje šuma i šumski fond 125—138.
HREN, V.: Šumsko-uzgojni radovi na njezi šuma, čišćenju i proredi 139—149.
BARTOVCAK, D.: Obnova i podizanje šuma 151—182.
KRAMAR, A.: Osnivanje plantaža topola i vrba 183—195.
TOMEK, M.: Zaštita šuma — nekad i danas 196—211.
MOTAL, Z.: Mjere koje bi trebalo poduzimati da se spriječi ma


sovno propadanje brijesta 213—227.
ŠAVOR, I.: Đurđevački pijesci 229—250.
ANDRAŠlC, D.: Lovstvo Bilogorsko-podravske regije . . . 251—268.
TOMICIĆ, B.: Iskorišćivanje šuma na bilogorsko-podravskom po


dručju 269—319.
FRCO, M.: Izgradnja šumskih komunikacija i ostalih objekata . 321—338.
HRIBLJAN, B.: Primjena nove tehnologije u šumskoj proizvodnji 339—361.
MOLNAR, L.: Životne i radne prilike šumskih radnika . . . 363—370.
BURICIC, I.: Šumarska škola u Križevcima 371—382.
PIŠKORIC, O.: Posebno zaštićeni objekti prirode 383—386.
GAZDEK, Z. i MOLNAR, L.: Organizacione promjene u šumarstvu


u novoj Jugoslavij 387—392.
LACKOVlC, V.: Proslava 100. obljetnice organiziranog šumarstva
Bilogorsko-podravske regije 1874—1974 393—428.
MOLNAR, M. i HUDELIST, P.: Organogram organizacionih jedionica
Združenog šumskog poduzeća Bjelovar i popis radnika
osnovnih organizacija udruženog rada na dan 31. XII 1974.
godine 429—484.


Uz tekstovni dio u Zborniku nalazi se i blizu dvije stotine ilustracija
od čega preko 170 fotografija, desetak grafikona i karata. Fotografije kazuju
nam o prošlosti i sadašnjosti. Priložena je i fotografija karte podravskog
kraja iz 1572. godine (Ortelius, Amsterdam), Jelačićev proglas o ukidanju
kmetstva, crteža Bjelovara iz druge polovice XVIII stoljeća itd. od općih, a
od šumarskih npr. prve kulture kanadske topole (osnovane 1928. godine u
šumi Limbuš), ekipe šumskih radnika režije Šumarije Draganac, fotografije
prvih pošumljavanja na Đurđevačkim pijescima i tako dalje sve do suvremene
mehanizacije i prizora s proslave stogodišnjice u Bjelovaru. Time je
bar dio fotomaterijala postao pristupačan javnosti a neki od njih i sačuvani
za budućnost (oni, koji se nalaze kod pojedinaca).


Cilj ovog prikaza Zbornika nije i dati kritičnu ocjenu, to više, što je
autor ovog i suradnik Zbornika, ali treba naglasiti da on nema samo regionalni
značaj. Ne samo po tome, što predstavlja dio građe za povijest cijele
Hrvatske nego i po tome, što ta regija ni u prošlosti nije bila izolirana od
cjeline zemlje, pa u nedostatku drugih radova o općim ekonomsko-socijalnim
ili šumarskim prilikama i drugih dijelova Hrvatske daje uvid za cijelu zemlju.
Takav je npr. prikaz gospodarskog i političkog stanja Bilogorsko-podravske
regije u drugoj polovici XIX stoljeća D. Feietara, o zemljišnim zajednicama


J. Tumbrija, o Đurđevačkoj i križevačkoj imovnoj općini V. Lackovića, o