DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 111 <-- 111 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ZBORNIK »STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO-PODRAVSKE REGIJE« ZDRUŽENOG ŠUMSKOG PODUZEĆA BJELOVAR Zbornik »STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO-PODRAVSKE REGIJE « (u daljnjem tekstu Zbornik) datiran je s 1974. godinom, ali je tiskanje dovršeno ove, 1977. godine. Datiran je s 1974. godinom, jer se te godine navršilo sto godina od osnivanja dviju imovnih općina, đurđevačke i križevačke, i njihovih »gospodarstvenih ureda« (oboje sa sjedištem u Bjelovaru) odnosno organizacija za gospodarenje sa šumama koje su bile dodijeljene dotadanjim Krajišnicima da, kao pravoužitnici, u njima podmiruju svoje potrebe na drvu kako ogrjevnom tako i građevnom. Za šume koje su ostale u državnom vlasništvu na tom području osnovan je Šumsko-upravni ured, također sa sjedištem u Bjelovaru. Istodobno su osnovane i terensko-operativne ustanove — šumarije. Zapravo prvi koraci organiziranijeg šumarstva ne samo u Bilogorsko-podravskoj regiji (u daljnjem tekstu Regija) nego u Hrvatskoj uopće datiraju od prije tri do četiri godine, jer, kako možemo saznati i u ovom Zborniku (str. 33), 1870. godine za izvankrajiški dio Hrvatske (i Slavonije, ali ne i za Dalmaciju i Istru, koje su bile pod neposrednom upravom Beča) u sklopu admininstracije Zemaljske vlade u Zagrebu osnovano je mjesto posebnog »izvjestitelja« za poslove iz šumarstva, a 1871. godine u C. kr. Vojnom zapovjedništvu Vojne Krajine u Zagrebu, kao krajiškoj zemaljskoj upravnoj oblasti, bio je osnovan samostalni odsjek za šumarstvo odnosno uvedena je jedinstvena uprava za šume na području Vojne Krajine (do tada su pukovnijska zapovjedništva bila manje više slobodna u primjenjivanju općih smjernica izdanih za čuvanje i korišćenje šuma). Dodajmo k tome, da je 1871. godine Zemaljska vlada izdala i prvi propis s područja šumarstva — »Privremenu naredbu o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji«. Zbornik sadrži ove radove i priloge: LACKOVIC, V.: Uvodna riječ 5—8 . FELETAR, DRAG.: Gospodarsko i političko stanje Bilogorsko -podravske regije u drugoj polovici XIX st 9— 32. PIŠKORIĆ, O.: Ekonomsko-politički odnosi šumarstva . . . 33— 40. LACKOVIC, V.: Osnutak, djelovanje i likvidacija đurđevačke i križevačke imovne općine 41— 75. DRNDELIC, M.: Državne šume 77— 88. ĐANEŠIC, D.: Veliki privatni posjed 89— 98. TUMBRI, J.: Zemljišne zajednice 99—120. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 112 <-- 112 --> PDF |
CESTAR, D.: Tipovi šuma 121—124. DRNDELlC, M. i PISKORIĆ, O.: Uređivanje šuma i šumski fond 125—138. HREN, V.: Šumsko-uzgojni radovi na njezi šuma, čišćenju i proredi 139—149. BARTOVCAK, D.: Obnova i podizanje šuma 151—182. KRAMAR, A.: Osnivanje plantaža topola i vrba 183—195. TOMEK, M.: Zaštita šuma — nekad i danas 196—211. MOTAL, Z.: Mjere koje bi trebalo poduzimati da se spriječi ma sovno propadanje brijesta 213—227. ŠAVOR, I.: Đurđevački pijesci 229—250. ANDRAŠlC, D.: Lovstvo Bilogorsko-podravske regije . . . 251—268. TOMICIĆ, B.: Iskorišćivanje šuma na bilogorsko-podravskom po dručju 269—319. FRCO, M.: Izgradnja šumskih komunikacija i ostalih objekata . 321—338. HRIBLJAN, B.: Primjena nove tehnologije u šumskoj proizvodnji 339—361. MOLNAR, L.: Životne i radne prilike šumskih radnika . . . 363—370. BURICIC, I.: Šumarska škola u Križevcima 371—382. PIŠKORIC, O.: Posebno zaštićeni objekti prirode 383—386. GAZDEK, Z. i MOLNAR, L.: Organizacione promjene u šumarstvu u novoj Jugoslavij 387—392. LACKOVlC, V.: Proslava 100. obljetnice organiziranog šumarstva Bilogorsko-podravske regije 1874—1974 393—428. MOLNAR, M. i HUDELIST, P.: Organogram organizacionih jedionica Združenog šumskog poduzeća Bjelovar i popis radnika osnovnih organizacija udruženog rada na dan 31. XII 1974. godine 429—484. Uz tekstovni dio u Zborniku nalazi se i blizu dvije stotine ilustracija od čega preko 170 fotografija, desetak grafikona i karata. Fotografije kazuju nam o prošlosti i sadašnjosti. Priložena je i fotografija karte podravskog kraja iz 1572. godine (Ortelius, Amsterdam), Jelačićev proglas o ukidanju kmetstva, crteža Bjelovara iz druge polovice XVIII stoljeća itd. od općih, a od šumarskih npr. prve kulture kanadske topole (osnovane 1928. godine u šumi Limbuš), ekipe šumskih radnika režije Šumarije Draganac, fotografije prvih pošumljavanja na Đurđevačkim pijescima i tako dalje sve do suvremene mehanizacije i prizora s proslave stogodišnjice u Bjelovaru. Time je bar dio fotomaterijala postao pristupačan javnosti a neki od njih i sačuvani za budućnost (oni, koji se nalaze kod pojedinaca). Cilj ovog prikaza Zbornika nije i dati kritičnu ocjenu, to više, što je autor ovog i suradnik Zbornika, ali treba naglasiti da on nema samo regionalni značaj. Ne samo po tome, što predstavlja dio građe za povijest cijele Hrvatske nego i po tome, što ta regija ni u prošlosti nije bila izolirana od cjeline zemlje, pa u nedostatku drugih radova o općim ekonomsko-socijalnim ili šumarskim prilikama i drugih dijelova Hrvatske daje uvid za cijelu zemlju. Takav je npr. prikaz gospodarskog i političkog stanja Bilogorsko-podravske regije u drugoj polovici XIX stoljeća D. Feietara, o zemljišnim zajednicama J. Tumbrija, o Đurđevačkoj i križevačkoj imovnoj općini V. Lackovića, o |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 113 <-- 113 --> PDF |
ekonomsko-političkim odnosima šumarstva O. Piškorića te o organizacionim promjenama u šumarstvu u novoj Jugoslaviji Z. Gazdeka i L. Molnara. To se odnosi i na prilog Mr Motala o »mjerama koje bi trebalo poduzimati da se spriječi masovno propadanje brijesta«, koji obrađuje aktualnu temu, suzbijanje sadanje epidemije holandske bolesti brijesta (a koja hara i drugim zemljama Europe, pa i izvan nje). Ovaj Zbornik vjerojatno zaključuje jedan period retrospektiva povijesti šumarstva Hrvatske, pa stoga navodimo i one publikacije, koje su mu prethodile. To su: — Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije (Vinkovci, 1974); — D. Jedlowski: Venecija i šumarstvo Dalmacije od 15. do 18. vijeka, Split, 1975. (doktorska disertacija u izdanju Instituta za Jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu); — Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976; od samostalnih publikacija te radovi objavljeni u Šumarskom listu: — VI. Severinski: Dvjestogodišnjica Šumarije Krasno (1966, br. 9—10); — K. Posavec: Kratki prikaz povijesnog razvoja šuma i šumarstva Like (1973, br. 7—8) i — O. Piškorića o stanju šuma početkom XIX stoljeća u primorskoj regiji Hrvatske, posebno u Dalmaciji (1976, br. 1—2). Prikaz zaključujemo dopunom prikaza o »Šumarskoj školi u Križevcima« u kojem nije zabilježena literarna djelatnost profesora, koji su izdali niz udžbenika niti izlaženje »Viestnika za gospodarstvo i šumarstvo« (između god. 1887. i 1898) te »Izvještaja kr. gospodarsko-šumarskog učilišta i ratarnice u Križevcih za školske godine 1860/61.—1899/1900. Na karti vinograda Đ. i. o. (str. 246) treba dopuniti legendu sa »S — sastojina smreke«, a ispraviti položaj vidoka (Vi), koji se nalazio na tabli 13 (na mjestu upisa brojke), a ne na tabli 17. Oskar PIŠKORIĆ |