DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 107 <-- 107 --> PDF |
POVJESNI PODACI O POČETKU PANČIĆEVA SLUŽBOVANJA U SRBIJI U Životopisu Josifa Pančića, datom kao prilog Spomenici1), oslanjajući se pretežno na autobiografske podatke velikog naučnika, St. Jakovljević kaže da je Pančić, došavši u Srbiju, maja 1846. godine, sa preporukom Vuka Karadžica2), najpre nekoliko meseci proveo kao lekar u selu Miloševu, a potom skupljao biljke na Crnom Vrhu i Belici, odakle je, početkom 1846-e, otišao u Beograd i tu saznao da je po »visočajšem« rešenju primljen u službu i postavljen za okružnog fizikusa u Negotinu. On dalje kaže: »Ali kako je Pančić proveo oko 6 meseci u Jagodini i upoznao se sa velikim brojem ljudi, to su ga i Jagodinci tražili za lekara«. Ovdje je, kao dopunu, citirao i samog Pančića: ». . . oni i njihova traženja pretegnu i ja tako dobijem Jagodinu«. Jakovljević, u nastavku, kaže da je »kontrakt o njegovom postavljenju izišao 3 februara 1847. godine«. Budući da je Pančić jedno od najvećih imena srpske nauke u XIX stoleću, valjalo bi se zadržati na arhivskoj građi koja određenije govori o ovom tako značajnom trenutku za razvoj botanike u Srba, a ispravlja i neke hronološke netačnosti, uslovljene Jakovljevićevom omaškom ili Pančićevom nedovoljnom preciznonšću, a možda i zaboravom, u autobiografskim beleškama. »Podkrepljeno s dokumentima osvedočavajućim za njegovu u struci Ijekarskoi pribavljenu nauku«, Josif Pančić je 18. jula 1846. godine podneo molbu Popečitelstvu vnutrenni Djela »da bi se za Okružnog Fisikusa gdi na uprazdnjeno mjesto takovog u Srbii postavio«. Tek posle pet meseci, 19. decembra popečitelj Ilija Garašanin izvestio je »Visoko slavni Sovjet« o toj molbi i o izgledima za njeno pozitivno rešenje. Pošto je dotadašnji privremeni fisikus okružija Krajinskog, dr Hariš, »u sljedstvu svoevolne negove ostavke« 3. jula 1846, razrešen dužnosti, posle čega se »natrag u Cesariju povratio«, to mesto je ostalo upražnjeno, a kako je »neobhodima potreba drugog ljekara ukazana«, Popečiteljstvo, kao zamenu, predlaže »spomenutog Doktora Pančića, kao čoveka sposobna, i praktičeski(j) vješta«, napominjući da bi ono njega već postavilo »da on nie strannij poddannik «, kakvom »postoeće Uredbe naše prepatetstvuju djejstvitelnu u Srbii službu Pravitelstvenu imati«. Sovjet je umoljen da donese rešenje da li će ´) Spomenica Josifa Pančića — Posebna izdanja SKA, Spomenice, knj. 10, Beograd, 1939, 37—38. 2 Boraveći u Beču, 1845—1846, Pančić je uspostavio veoma prijateljske odnose sa Vukom i Miklošićem. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 108 <-- 108 --> PDF |
se i pod kojim uslovima Pančić moći »za privremennog fisikusa Krainskog Okružja, dok otpust iz strannog poddanstva ne dobi(j)e, postaviti«3). U vreme kada su Srbiji bili potrebni stručnjaci i kada je Praviteljstvo preduzimalo potrebne mere da ih stekne, obrazujući naše mladiće »u Jevropi «4), bilo bi posve neuputno propustiti ovakvu priliku. Zbog toga je Sovjet, uvažavajući razloge Popečiteljstva unutrašnjih dela, doneo odluku da se Pančić primi u službu kao »privremeni fisikus okružija Krainskog, dok odpust iz stranog poddanstva nedobie«. Na drugi dan Božića, 8. januara 1847. godine, Sovjet je o ovome izvestio kneza, naglašavajući da je Pančić primljen »pod onim uslovijama, pod koima su i druga podrobna lica u službu pravitelstvenu primljena«. Samo nedelju dana kasnije, knez Aleksandar Karađorđević odobrio je »kasatelno« ovo rešenje Sovjeta i »Popečitelstvu vnutrenii Djela obznanio«5). Tako je Pančić otpočeo svoje službovanje u Srbiji, kao privremeni »fisikus « okružija Krajinskog, na mesto dr Hariša, ali ne zadugo; čim je dobio otpust iz austrougarskog državljanstva, položio je zakletvu u načelstvu okružija Kragujevaskog, gde je premešten i postavljen za stalno, u istom svojstvu6). Prof. Dr Nenad SIMIĆ, Beograd 3) Pančić je smatrao da u njega, zbog Vukove preporuke, zvaničnici pođozrevaju: »Ljudi sumnjaju na mene. Mnogo čitam, znam mnoge jezike, a tražim Uzice gde je plata fiziikusa ponajmanja. Sumnjivo . . . opasan!« Razlozi čekanja bili su, međutim, druge prirode, kao što se to, uostalom, vidi iz predmeta. 4) Up. N. S i m i ć : Obaveze srpskih državnih pitomaca u inostranstvu sredinom prošlog stoleća, Zbornik za historiju školstva i prosvjete 6, Zagreb, 1971, 147—154. 5) Arhiv Srbije DS 1847, 8. ) Arhiv Srbije MUD S 1847, I, 19. |