DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Kao bitno obilježje uređivanja šuma u BiH je da se prilikom izrade
šumsko-privrednih osnova svi planovi izrađuju na principu kontinuiteta gospodarenja
za šumsko-privredno područje kao cjelinu. Razrada ovih planova
vrši se i po gospodarskim jedinicama, gospodarskim razredima a nekad i po
slivovima, dok se za odjele i otsjeke ne vrši dalja razrada planova.


Iz tih razloga se u toku uređajnog perioda kod realizacije planova izrađuju
tehnološki projekti. Zato Prof. Drinić ističe kao prihvatljivu postavku
Prof. Doležala da se danas težište uređivanja šuma proširuje i na probleme
šumske ekonomike te novih proizvodnih tehnologija, uz korišćenje skupe
mehanizacije, što je naročito važno u uslovima SR BiH. Pored ustaljenog
sadržaja koji zahtijeva izrada tehnološkog projekta, prof. Drinić je ukazao
na potrebu izrade kartografskih materijala u mjerilu najmanje 1 : 5 000, što
je u današnjim uslovima primjene tehnike može provesti. Na ovim kartama,
pri tehnološkom projektiranju može se za svaki otsjek prikazati: pripadnost
šume ekološko-proizvodnom tipu, položaj transportnih granica, pripadnom
tehnološkom tipu, položaj granica radnih polja, vlaka i puteva, lokacija izrade
sortimenata, položaj glavnih i pomoćnih stovarišta i dr.


U zavisnosti od stupnja detaljiziranja, na jednoj karti se može istovremeno
prikazati više navedenih podataka.


Za šumsko privredno područje kao cjelinu, na osnovu tehnoloških projekata
izrađuju se godišnji planovi sječa i drugi planovi, što iziskuje da se
u tehnološkom projektu osigura minimum potrebnih pokazatelja. Godišnji
planovi sječa (i drugi planovi) pokazuju kako se izvršavaju postavke planova
šumsko-privredne osnove u toku turnusa.


U cilju dobivanja uvida u provedenom intenzitetu sječa i proreda, popravljanju
kvaliteta zaliha, potrebno je nakon doznake u sastojini izvršiti
procjenu jačine sklopa prije i poslije sječe, zatim procjenu zaliha sastojina
po vrstama, debljinskim i kvalitetnim klasama, uz primjenu poznatih načina
procjene.


2.3 Referat prof. K. Pintarić a najvećim dijelom se odnosio na postignuta
iskustva u primjeni novih i modificiranih načina gospodarenja (grupimični
prebor, skupinasto gospodarenje primjena postupnih skupinastih sječa
čistih i ophodnih sječa na malim površinama i dr.).
Za prelažanje na novi način gospodarenje vršena su određena istraživanja
u najvažnijim tipovima šuma (šume bukve, mješovite šume jele, smrče
i bukve, šume kitnjaka, običnog i crnog bora), a iz područja uzgoja šuma stečena
su određena iskustva, koja se mogu rezimirati u sljedećem:



primjenom skupinastih sječa smanjeni su troškovi proizvodnje po jedinici
proizvoda, dok se sječine sa slabom prirodnom obnovom pošumljuju
kvalitetnim sadnicama, čime se osigurava bolje korišćenje
stanišnih potencijala;

od metoda pošumljivanja pokazala se kao veoma uspješna primjena
sadnje u zasjek (visok postotak primanja sadnica i visok učinak pri
sadnji). Veoma dobri rezultati su postignuti sadnjom sadnica uzgojenih
u kontejnerima (sistem NISULA, polivinil tuljci i dr.), jer biljke ne
pretrpe »šok presadnje« u prvim godinama;



primjena sadilica pokazala se efikasna i ekonomična, kada su u pitanju
veće površine i bolji terenski uslovi;