DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Kao bitno obilježje uređivanja šuma u BiH je da se prilikom izrade šumsko-privrednih osnova svi planovi izrađuju na principu kontinuiteta gospodarenja za šumsko-privredno područje kao cjelinu. Razrada ovih planova vrši se i po gospodarskim jedinicama, gospodarskim razredima a nekad i po slivovima, dok se za odjele i otsjeke ne vrši dalja razrada planova. Iz tih razloga se u toku uređajnog perioda kod realizacije planova izrađuju tehnološki projekti. Zato Prof. Drinić ističe kao prihvatljivu postavku Prof. Doležala da se danas težište uređivanja šuma proširuje i na probleme šumske ekonomike te novih proizvodnih tehnologija, uz korišćenje skupe mehanizacije, što je naročito važno u uslovima SR BiH. Pored ustaljenog sadržaja koji zahtijeva izrada tehnološkog projekta, prof. Drinić je ukazao na potrebu izrade kartografskih materijala u mjerilu najmanje 1 : 5 000, što je u današnjim uslovima primjene tehnike može provesti. Na ovim kartama, pri tehnološkom projektiranju može se za svaki otsjek prikazati: pripadnost šume ekološko-proizvodnom tipu, položaj transportnih granica, pripadnom tehnološkom tipu, položaj granica radnih polja, vlaka i puteva, lokacija izrade sortimenata, položaj glavnih i pomoćnih stovarišta i dr. U zavisnosti od stupnja detaljiziranja, na jednoj karti se može istovremeno prikazati više navedenih podataka. Za šumsko privredno područje kao cjelinu, na osnovu tehnoloških projekata izrađuju se godišnji planovi sječa i drugi planovi, što iziskuje da se u tehnološkom projektu osigura minimum potrebnih pokazatelja. Godišnji planovi sječa (i drugi planovi) pokazuju kako se izvršavaju postavke planova šumsko-privredne osnove u toku turnusa. U cilju dobivanja uvida u provedenom intenzitetu sječa i proreda, popravljanju kvaliteta zaliha, potrebno je nakon doznake u sastojini izvršiti procjenu jačine sklopa prije i poslije sječe, zatim procjenu zaliha sastojina po vrstama, debljinskim i kvalitetnim klasama, uz primjenu poznatih načina procjene. 2.3 Referat prof. K. Pintarić a najvećim dijelom se odnosio na postignuta iskustva u primjeni novih i modificiranih načina gospodarenja (grupimični prebor, skupinasto gospodarenje primjena postupnih skupinastih sječa čistih i ophodnih sječa na malim površinama i dr.). Za prelažanje na novi način gospodarenje vršena su određena istraživanja u najvažnijim tipovima šuma (šume bukve, mješovite šume jele, smrče i bukve, šume kitnjaka, običnog i crnog bora), a iz područja uzgoja šuma stečena su određena iskustva, koja se mogu rezimirati u sljedećem: — primjenom skupinastih sječa smanjeni su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, dok se sječine sa slabom prirodnom obnovom pošumljuju kvalitetnim sadnicama, čime se osigurava bolje korišćenje stanišnih potencijala; — od metoda pošumljivanja pokazala se kao veoma uspješna primjena sadnje u zasjek (visok postotak primanja sadnica i visok učinak pri sadnji). Veoma dobri rezultati su postignuti sadnjom sadnica uzgojenih u kontejnerima (sistem NISULA, polivinil tuljci i dr.), jer biljke ne pretrpe »šok presadnje« u prvim godinama; — primjena sadilica pokazala se efikasna i ekonomična, kada su u pitanju veće površine i bolji terenski uslovi; |